Борба, 06. 10. 1992., стр. 10
10 UTORAK, 6. OKTOBAR 1992. GODINE
DA LI JE MOGUĆ SPORAZUM IZMEĐU SAVEZNOG SINDIKATA, VLADE I PRIVREDNE ROMORE
Bolje pakt
nego glad
Sindikat Jugoslavije predložiće Saveznoj vladi i Komori socijalni sporazum u vreme trajanja blokade e Od svoja dva partnera radnička organizacija traži da dok traju sankcije obezbede određeni obim i nivo proizvodnje i radno angažovanje što većeg broja radnika, a za uzvrat se obavezuje da neće organizovati štrajkove
Prognoza da će krajem ove godine u SRJ privređivati tek oko 550.000 radnika, verovatno najbolje objašnjava smisao onoga što se na sindikalnim sastancima naziva „materijalnim i socijalnim položajem radnika“. Zaposleni masovno idu na prinudne odmore sa 65 odsto svVOjih, ionako mizernih zarada, a red preduzeća i za tu crkavicu na šalterima fondova reZerVI iZ dana u dan je sve duži.
Kad već ničega nema, kad proizvodnja stoji i kad je sve izvesniji bunt gladnih stomaka, Sindikat Jugoslavije pokušao je svome, do kraja osiromašenom, članstvu da obezbedi mir. Zato će se ovih dana pred Većem sindikata Jugoslavije naći predlog svojevrsnog „primirja“ koje, dok traju sankcije, Sindikat nudi saveznoj Vladi i Komori.
Alarmantni podaci
Još nekoliko „alarmantnih podataka, po oceni Saveznog sindikata, važan su razlog za nuđenje primirja svojim partnerima. Ukoliko se još računa da u ovoj zemlji ima oko 2.300.000
zaposlenih, onda odmah valja dodati da 800.000 njih radi u preduzećima — gubitašima. Samo u Srbiji — oko 500.000 radnika „odmara“ sc ргопу зуоје volje. Grozdana „Miljanović, predsednik Saveznog sindikalnog veća podsetila je da preko 1,100.000 penzionera i oko 500.000 izbeglica živi ispod crvene crte, pa kad se sve zbroji, računica pokazuje da jedan radnik izdržava 22 lica. Ovo su, tako, osnovni razlozi za nuđenje sOcijalnog pakta.
Sindikat predlaže da se, zajedno sa Vladom i Komorom, „u okviru saradnje sa inostranim partnerima angažuje na pridobijanju podrške zahtevima za ukidanje blokade“. Vlada bi trebalo na ovom polju „šire da se angažuje, primereno ustavnim pravima i odgovornostima u vođenju politike zemlje“. Sindikat partnerima u zadatak daje da preduzmu mere da se u vremenu trajanja blokade „održi određeni obim i nivo proizvodnje i rada javnih službi u cilju osiguranja radnog angažmana što Većeg broja radnika“.
Od Vlade se traži i da zaustavi utvrđivanje ekonomskih i teh-
noloških viškova, kao i stečajne postupke dok trjae embargo. Dokument predviđa i da se za celu SRJ uspostavi i jedinstven mehanizam za obračun najnižih zarada. Sindikat bi se, zauzvrat, obavezao da neće organizovati štrajkove za zaštitu interesa obuhvaćenih ovim sporazumom dok se on primenjuje.
Predsedništvo sindikata Srbije nije htelo da prihvati ovu poslednju tačku socijalnog pakta, a po rečima Milorada Vujasinovića, predsednika Veća sindikata Srbije, razlog za to je „što se mo že desiti da Vlada ne izvrši svoj deo posla, odnosno ono što je predviđeno u prethodne četiri tačke“.
— Ne želimo da obećavamo da nećemo štrajkovati, jer se radničko nezadovoljstvo iz dana u dan povećava, kaže Vujasinović. I Branislav Čanak, predsednik Ujedinjenih granskih sindikata „Nezavisnost“ procenio je da je smisao svega „prilagođavanje politici koja vodi u još veću bedu i katastrofu“. Sumnju u valjanost i mogućnost potpisivanja ovog dokumenta izražava i dr
SPOROVI U SRPSKOM DIJELU CRNOGORSKE OPOZICIJE ·
Još jedna podjela narodnjaka
Poslanički klub Narodne stranke, sa Mitrom Čvorovićem na čelu, formirao Narodnu demokratsku stranku 6 Liderima stranke kojoj su pripadali zamera se bojkot saveznih izbora, saradnja sa separatistima i odbijanje saradnje sa onima koji su za saveznu državu e
Najnestabilnije opoziciono „tlo“ u Crnoj Gori i u minule dvije godine bilo je ono koje su zaposjele stranke sa srpskim nacionalnim punjenjem. Epicentri su uvijek bili u Narodnoj stranci, prvoj koja je okupila crnogorske Srbe i koja je, valjda i zbog toga, postala rasadnik „kadrova“ za većinu naknadno organizovanih srpskih stranaka u Crnoj Gori.
Sukob između rukovodstava Narodne stranke i njenog kluba
poslanika u crnogorskom Parla- ·
mentu ovih dana je doveden do kraja. Devet od ukupno dvanaest oslanika, na čelu sa dr Mitrom
vorovićem, predsjednikom Kluba, osnovali su novu, Narodnu demokratsku stranku. Ovo je, ujedno, drugi slučaja dramatičnog odvajanja dijela „narodnjaka“ od partijskog tijela. Prvi put je, doduše, frakciju Nade Lazarević — Jovović i Pavla Milića stranačka skupština isključila i time indirektno učinila uslugu Srpskoj narodnoj obnovi, jer su „frakcionaši“ osnovali SNO za Crnu Goru i Hercegovinu. U drugom slučaju bilo je samo pokušaja da se nelojalnim poslanicima ospori pravo da i dalje budu narodni poslanici, ali se nije išlo na ekskomunikaciju. Poslanici su to sami učinili tako što su osnovali svoju stranku, za koju vjeruju da će biti autentični tumač „narodnjačkog“ programa od onih koji su ostali vjerni politici dr Novaka Kilibarde. Njihov bivši lider im je, uz dobre želje, uputio i poruku osjenčenu ironijom, da je siguran da će vladajuća partija u Narodnoj demokratskoj stranci imati odlučnog saradnika.
Prema saopštenju Savjeta osnivača Narodne demokratske stranke, neposredan povod za osnivanje ove stranke bile su tri krupne greške koje je napravilo rukovodstvo Narodne stranke Crne Gore. Riječ je o bojkotu izbora za Saveznu Skupštinu, saradnji sa „separatističkom opozicijom“ na platformi za formiranje vlade građanskog jedinstva, te o odbijanju bilo kakve saradnje sa „dijelom opozicije koji podržava saveznu državu“.
Na crti te-političke bitke sa ru-
NOVE KORBLIĆIJE
kovodstvom Narodne stranke su i nastojanja da se dr Novak Kilibarda prikaže kao čovjek koji po svojim ličnim osobinama ne može biti na mjestu na kojem je sada. Na konferenciji za novinare, na kojoj je promovisana Narodna demokratska stranka, predsjednik Savjeta osnivača stranke, Boško Baletić je rekao da je dr Kilibarda „čovjek briljantne elokvencije, ali isto tako i čovjek koji svoj lični interes stav-
lja iznad interesa stranke“. Za nje-
ga je dr Kilibarda „sujetan, isklju-
SVE VIŠE UGROŽENIH: Jedna od sirotinjskih kuhinja u Beogradu
Petar Đukić koji smatra da bi prva tačka pakta imala za posledicu potpuno zaustavljanje postojeće izrazito nepovoljne proizvodne i tržišne strukture i nivoa zaposlenosti.
Šta bi bile posledice
— To bi dovelo do teških, dugoročnih i nepovoljnih posledica. Pakt može samo da vodi ka destrukciji postojeće tehnološke strukture, ka kidanju postojećih tehnoloških veza i ka daljem paди na nivo relativno primitivnih i sve inferiornijih tehnologija. Treća tačka pakta značila bi nastavljanje i dalji prodor primitivnog, ekonomski destimulativnog i štetnog egalitarizma u individualnoj raspodeli čije:·će se proporcije smanjivati od 1 prema 3,5 do mogućeg odnosa 1 prema 1. Zbog svega i drugih socijalnih i političkih okolnosti, sporazum je neostvarljiv. On će, verovatno, biti potpisan, ali samo zarad pacifikacije i stišavanja socijalnog. nezadovoljstva. Sindikat, međutim, neće moći
·
čiv, netolerantan, frazer i improvizator, parader bez političkog instinkta i političke kulture“. Što će reći da „sa takvim liderom i sa takvom politikom Narodna stranka nema nikakve perspektive. Zao nam je mnogo časnih i poštenih ljudi koji su ostali verni zabludama čelnika i njegove svite, ali sam čvrsto uveren da će prije ili poslije uvidjeti da su bili na pogrešnom putu i da će nam se pridružiti“, kazao je g. Baletić.
Jednom riječju, želi se staviti do
Podrška čelnicima savezne države
Podgorica. — Juče u Podgorici održani su preliminarni razgovori predstavnika nekoliko političkih stranaka iz Crne Gore i Srbije o koalicionoj saradnji, koja podrazumijeva podršku saveznoj državi i dvojici njenih čelnih ljudi. Razgovori su održani na inicijativu Demokratske stranke iz Crne Gore, a u njima su još učestvovali predstavnici novoosnovane Narodne demokratske stranke, Srpske demokratske stranke za Crnu Goru, SDS za Srbiju, Demohrišćanske pravoslavne stranke i Srpskog otadžbinskog pokreta Crne Gore. Ovo je, za sada, najširi mogući krug, objasnio je predstavnik inicijatora, Božidar Šćepanović iz Demokratske stranke, koja drži da se u ovom slučaju radi o partijama demokratskog centra.
Što se Demokratske stranke iz Crne Gore tiče, sada je jedino izvesno da će ona na predstojećim izborima nastupati zajedno sa Demokratskom strankom g. Mićunovića. Na konferenciji za štampu, održanoj nakon
· pomenutih razgovora, g. Šćepanović je rekao da će se takva saglasnost postići i sa Srpskom demokratskom strankom za Stbiju. Predsjednik ove stranke, dr Veli-
mir Branković je, međutim, izrazio određene rezerve prema saradnji sa Mićunovićevim demokratima, zbog njihove koalicije sa vojvođanskim reformistima. Predsjednik Narodne demokratske stranke, dr Mitar Čvorović je, čestitao Demokratskoj stanci dr Vujoševića na inicijativi za koaliciono objedinjavanje, koje je na liniji onoga što zastupa njegova Stranka, ali je napomenuo da treba.biti oprezan. On je mišljenja dai Narodna stranka CG, bez obzira šta se sa njom dogodilo, treba da podrži jednu ovakvu koaliciju. (Čvorovićeva Stranka je nastala odvajanjem od NSCG) Dr Čvorović smatra da bi koalicija o kojoj je juče razgovarano trebalo da bude dugovječnija od izbora.
Na pitanja novinara o mogućoj saradnji ove koali-
cije sa vladajućom partijom u Crnoj Gori, o čemu je nešto natuknuo dr Dragoljub Mićunović, odrečno je odgovorio Božidar Šćepanović iz crnogorske Demokratske stranke. G. Šćepanović je, takođe u odgovoru na pitanja novinara, kazao da bi oni računali na Socijalističku partiju Crne Gore, ukoliko bi se ona eksplicitno izjasnila za saveznu državu.
a KEEBB: memuuGIE SEIJA merruIRE Ju amseesaaz near uze ure ur iu mr ua anne amo anne —_——a
da kontroliše eventualni socijalni bunt, smatra Đukić.
I magistar Darko Marinković nije mišljenja da ovaj dokument može išta rešiti.
— Sumnjam da će vlada i komora prihvatiti takvu vrstu i takav oblik podrške koje Joj mogu samo štetiti. Govoriti o održavanju određenog obima proizvodnje u uslovima blokade, podseća na priču o privikavanju na život u njoj. To je neodgovorno manipulisanje ljudskim životima i zdravljem. Treća tačka dokumenta predstavlja svojevrsnu farsu, jer pitanje je kako je moguće zaustaviti utvrđivanje tehnoloških viškova kad već više od 70 odsto zaposlenih ne radi, pita Marinković. Naš sagovornik je · upozorio da u svetu postoji praksa da se sindikat i država dogovaraju i postignu tzv. пастоnalni konsenzus. To podrazumeva i određeni nivo i kvalitet prava i interesa sindikalnog članstva i garanciju za njihovu zaštitu od strane države i poslodavca. Ovaj sporazum [0 пе predviđa, ocenjuje Marinković.
G. ĐUKIC
znanja da stranka kojom rukovodi dr Kilibarda nije više pouzdan Oslonac srpskog naroda ı savezne države u Crnoj Gori, države koja je, prema mišljenju osnivača Narodne demokratske stranke, „ugroženija nego Što Je bila prije nekoliko mjeseci“. Stoga se i sugeriše potreba stvaranja jedinstvenog pokreta za ·:saveznu državu, pošto bi se moglo desiti da razjedinjenc stranke te orijentacije i sa 60 hiljada birača iza sebe mogu ostati bez i jednog poslaničkog mjesta.
Bez obzira na činjenicu da su u ovom sukobu u redovima Narodne stranke kumovale surevnjivosti u stranačkom vodstvu, lične ambicije itd. čini se da je, ipak, došlo do ozbiljnih koncepcijskih razmimoilaženja. Dr Kilibarda i dio rukovodstva „narodnjaka“ su se u jednom trenutku priklonili političkoj filozofiji i strategiji onog dijela opozicije u Srbiji koja se objedinila u ĐEPOS—u. Otuda se sada ı pominje mogućnost ulaska Narodne stranke u tu koaliciju, sa čim se frakcija oko dr Čvorovića nije slagala. Pomjerajući Narodnu stranku prema političkom centru, dr Kilibarda i njemu bliski ljudi iz vrha stranke su i mogli da se, na užas svojih oponenata, nadu zajedno sa „crnogorskim šeparatistima“ na platformi za formiranje građanske vlade u Crnoj Gori. Mogli su, takođe, da se nakon što su izrazili privrženost zajedničkoj državi Srbije i Crne Gore, zainate oko prvih saveznih izbora. „Mi dajemo svaki detalj svoje pameti i snage da se očuva ova država, ali ne dajemo za nedemokratsku upravu tom državom“, kaže dr Kilibarda.
_____D. VUKOVIĆ