Борба, 25. 10. 1993., стр. 9
АВА
Гозр (зе ВОКВА __ PONEDELJAK 25. 10. 1993.
14013"
· ODNOSI SPC | MAKEDONSKIH VLASTI SE POGORŠAVAJU
Prepiska Gligorov — раат Рамје
Dragan Nikolić
Skoplje. — Odnosi između vrha SPC i makedonske vlasti mogu se pogoršati posle vraćanja srpskog episkopa Atanasija sa makedonsko-srpske granice, ali svoj udeo u tome ima SPC, tvrdi se u Skoplju.
Još krajem avgusta srpski patrijarh Pavle je uputio jedan telegram makedonskom predsedniku Kiri Gligorovu, na koji Gligorov nije odgovorio „zbog njegovog neprimerenog stila“. U tom telegramu srpskog patrijarha tražilo se da Gligorov primi delegaciju Svetog arhijerejskog sinoda Srpske „pravoslavne crkve, u sastavu, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop bački Irinej i vikarni episkop Jovan, između 1. i 4. septembra, „radi razgovora O statusu, problemima i perspektivama života i slobodnog delanja SPC na području Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije“. Telegram, naslovljen „Predsedniku BJR Makedonije“, poslat je u ime „Patrijarha srpskog Pavla“, bez njegovog potpisa.
Pošto je odgovor na ovaj telegram izostao, usledio je novi, ali sada „Predsedniku Republike Makedonije“ i s potpisom „Predsednika Svetog arhijerejskog sinoda i patrijarha srpskog Pavla“, u kome se traži da makedonski predsednik primi delegaciju u vremenu od 14. do 18. septembra bez najave teme razgovora. U ovom telegramu ima
samo izmena u zvanju vikarnog episkopa Jovana. Prema ovom telegramu on je „episkop Tetovski“. Na ovaj telegram je s makedonske strane izraženo žaljenje što do tog susreta ne može doći zato što su teme iz nadležnosti Makedonske pravoslavne crkve, posle čega se vrh SPC više nije oglašavao, pa su kontakti između velikodostojnika dveju crkava prekinuti posle proletošnje zajedničke liturgije u Kalištu kod Struge i pošto je SPC imenovala makedonskoj crkvi svoga administratora.
U međuvremenu je više velikodostojnika SPC nenajavljeno dolazilo u Makedoniju, da bez odobrenja nadležnog makedonskog vladike, služi „u svojoj crkvi, svome narodu, na srpskom jeziku“. Zbog „neprijateljskog, potcenjivačkog i bezobraznog odnosa „SPC prema makedonskoj crkvi, makedonska država je preduzela „nužne zaštitne mere“, pa se tako na udaru tih mera našao i srpski i vladike Atanacije prilikom proputovanja za Grčku. On je vraćen s granice zato što se nije najavio Sinodu MPC ili nadležnom vladici pošto se „Vladike najavljuju, kad ulaze u eparhiju iste, a kamo li druge crkve“.
U međuvremenu je predsednik Demokratske partije Srba u Makedoniji dr Bora Ristić, u prisustvu Gerta Arensa, sa predstavnikom шакедопзке Vlade Ljubomirom Frčkovskim potpi-
IZJAVA PREDSTAVNIKA ADVOKATSKE KOMORE LIONA
Advokati u Hrvatskoj u stalnom strahu
Pariz. (Tanjug) — Advokati u Hrvatskoj žive u stalnom strahu — izjavili su na konferenciji za štampu predstavnici Advokatske komore Liona, čija je misija nedavno boravila u toj bivšoj jugoslovenskoj republici. Boraveći u Hrvatskoj od 15. do 18. oktobra, francuski advokati su obavešteni da su od početka rata minirane kancelarije čak 400 advokata, od kojih su 80 odsto hrvatske, a 28 odsto srpske nacionalnosti. Samo u
Karlovcu, minirano je osam od ukupno 10 advokatskih kancelarija. 'Naglašavajući da su tokom misije u Hrvatskoj ustanovili slučajeve kršenja „prava čoveka i prava na odbranu“, francuski advokati su istakli da se prava čoveka u Hrvatskoj posebno krše u domenu prava na stanovanje, poštovanje prava stečenih u bivšoj Jugoslaviji, zatim u sudskim procesima i vojsci i u oblasti nacionalnih prava.
„Renoova“ fabrika pred zafvaranjem: Ljubljana. — Iz fabrike „Renoovih“ automobila „Revoz“ u Novom Mestu, u kojoj su Francuzi većinski vlasnici sa 51 odsto kapitala, slovenačkoj javnosti je poručeno da „Reno“ ne zatvara fabriku, ali da se zbog izuzetno smanjene proizvodnje može očekivati njeno privremeno zatvaranje,
samo na par dana.
Proizvodnja automobila u „Revozu“ je, iako se prodaja „Renoovih“ automobila u Sloveniji povećala, ove godine pala za trećinu, i dostigla nivo od 240 automobila dnevno, što je ispod granice profi-
tabilnosti.
S.Š.
SLOVENAČKI POLICAJCI PRETE „BELIM ŠTRAJKOM/
„Bice sve po propisu“
Ljubljana (Tanjug). — Slovenački policajci, kojima je na zahtev Vlade parlament prošle nedelje zabranio štrajk, najavili su drugi
vid protesta Zbog niskih plata.
Policajci će, ukoliko Vlada ne pristane da poveća prosečne plate u MUP-u sa sadašnjih 600 na oko. 750 maraka, započeti prvih dana novembra takozvani „beli štrajk“. Umesto prekida rada, oni će se najdoslednije držati pravila službe i zakonskih odredbi, naročito u saobraćaju. To bi izazvalo neviđenu zbrku u ionako loše regulisanom saobraćaju u Sloveniji.
Uprkos mogućim posledicama od njihovog „belog štrajka“, policajc: uporne zahtevaju veće plate. Pretnje štrajkom ponovo se tumače kao novi potez desnice u ofanzivi da sruši .abavu koalici-
onu vladu premijera Drnovšeka.
sao dogovor o pravima i obavezama Srba u Makedoniji u kome se, između ostalog kaže da će makedonska Vlada Srbima u Makedoniji garantovati slobodu veroispovesti i pravo izbora crkve“. Pri tome je Erčkovski izjavio da Srpska pravoslavna crkva može da zatraži i osniva-
nje „dijasporne crkve“, ali u ok-
viru zakona koji važi za verske zajednice. Frčkovski je još rekao da nije problem Makedonije, nego SPC to što ona ne priznaje makedonsku crkvu što iz tog razloga ne može da zatraži osnivanje „dijasporne srpske crkve“ na području Makedonije. Nezadovoljan ovim sporazumom vranjski vladika Pahomije je u noći između 11. i 12. septembra održao sastanak sa „nekoliko samozvanih predstavnika Srba u Makedoniji“ i na tom sastanku dogovor ocenio kao „prevaru Srba u Makedoniji“ na što je žestoko reagovao dr Bora
Ristić, koji je u posebnom saop- ~
štenju rekao da „poručujemo onim krugovima u Srbiji, koji žele da trguju Srbima u Makedoniji, da to više neće moći tako“ i da „Srbi u Makedoniji razmišljaju svojom glavom i da ne žele da ratuju s Makedoncima ni za čiji interes“. Saznajemo da je MPC spremna da obrede za vernike srpske nacionalnosti vrši na srpskom jeziku, dok SPC ne prizna MPC, i da je takav slučaj već zabeležen u Skoplju, prilikom jednog krštenja.
REKLI SUJ
MLADEN JURKOVIĆ, PREDSEDNIK HRVATSKIH VOJNIH INVALIDA DOMOVINSKOG RATA
Necemo u porfire
— Nismo zadovoljni ne samo odnosom prema invalidima domovinskog rata, nego i samim pristupom u rješavanju naših problema. Uostalom, koliko znam situaciju, nisu zadovoljni ni mnogi drugi koji su pogođeni ovim ratom, poput prognanika ili udovica poginulih boraca.
Poznato je da su prošle tri godine.
od srpske agresije na Hrvatsku, a još niti jedna jedina sjednica Vlade nije posvećena žrtvama domovinskog rata... Nezadovoljni smo zbog neriješenih problema, prije svega stambenog pitanja. Jednostavno, nezadovoljan sam odnosom prema ljudima koji su se žrtvovali za Hrvatsku i dok danas drugi vladaju, mi se moramo boriti za neka osnovna prava..., rekao je Mladen Jurković, predsjednik Hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata u „Slobodnoj Dalmaciji“.
— Nikada nećemo pristati da naši ljudi budu zaposleni, kako im se danas nudi, kao portiri i slično, nego ćemo zahtijevati da dobiju priliku postati poslodavci, naravno oni koji to znaju i mogu... invalid prve kategorije, zajedno sa sredstvima za njegu i pomoć, ima oko 800.000 dinara, dok invalid prve kategorije koji ne prima ovaj dodatak dobiva upola manje, kaže Jurković i dodaje: — Najveći je problem s ljudima koji imaju niži postotak invaliditeta, tako da 50-postotni invalid prima samo 40.000 dinara dok recimo 20-postotni dobiva na mjesec deset tisuća dinara odnosno novac dovoljan za dvije kutije cigareta! Mi smo predložili promjenu ovog modela, ali dosada nam nitko nije odgovorio tako da i dalje primamo invalidnine koje su sramotno niske i koje vrijeđaju invalide domovinskopg rata, naglašava Jurković.
·
POČELI PRVI JAVNI RADOVI NA STAMBENIM OBJEKT IMA U HRVATSKOJ
Obnova svake kuce
Herceg- -Novi. — Prvi javni radovi na obnovi porušenih stambenih objekata u Hrvatskoj otpočeli su ovog vikenda u Konavlima, području istočno od Dubrovnika gde je, kako se procenjuje u ratu 1991. i 1992. srušeno ili oštećeno oko hiljadu stambenih jedinica.
Javne radove otvorio je Niki-
ca Valentić, predsednik Vlade
Republike Hrvatske, a u sanaciji stambenih objekata hrvatska Vlada ulaže tri miliona maraka.
— Bez obzira na rat i probieme, bez obnove i razvoja nema uspeha. Ja vam obećavam da će hrvatska Vlada učiniti sve u ovim teškim i složenim okolnostima da osigura novac za obnovu svake kuće kako u Konavlima tako i u celoj Hrvatskoj rekao je Valentić na svečanom otvaranju javnih radova u Konavlima. Odgovarajući na brojna pitanja o podeli Konavala dr Jure Radić, predsednik Ureda predsednika Republike Hrvatske i generalni sekretar HDZ je rekao: „Nemojte sumnjati, Konavli će uvek biti hrvatski kao što su i bili“.
Javni radovi na obnovi stambenih objekata u Konavlima prvi su ove vrste u Hrvatskoj, a svečanom početku prisustvovali su predstavnici svih javnih preduzeća iz Hrvatske, kao i predstavnici svih hrvatskih banaka koji u Dubrovniku upravo imaju savetovanje o dve glavne teme — Ostvagčivanju stabilizacionog programa i razvoja Hrvatske, kao i bankarsko-monetarni odnosi Hrvatske sa inostranstvom.
Kako se čulo na ovom skupu od početka godine do danas sa inostranstvom su zaključeni i
Konavli će uvek bili hrvafski: Mikica Valenfić
odobreni krediti u iznosu od 331 milion maraka za uvoz opreme za potrebe hrvatske privrede s tim što su za njihovu realizaciju potrebne stabilne političke prilike u širem okruženju, kao i u samom hrvatskom bankarstvu. Nakon svečanosti u Konavlima predsednik Valentić održao je konferenciju za novinare u kazalištu „Marin Držić“ u Dubrovniku kojoj je prisustvovalo i 70 novinara iz inostranstva, a juče je razgovarao i sa hrvatskim bankarima. Na konferenciji za novinare Valentić je izneo optimističke ocene da „neće više biti rata između Srbije i Hrvatske“, a ovakvu ocenu premijer je temeljio na postavci da je „agresorska Srbija gospodarski iscrpljena što izravno utječe i na područje pod okupacijom.. Hrvatska je znatno vojno, ojačana, a najvažniji razlog jeste što svet ne smije dopustiti rasplamsavanje novog rata koji se u tom slučaju ne bi mogao kontrolirati. P. Janičić
PROTEST REDAKCIJE „FERAL TRIBUNE“ e I e e Bogovi se menjaju, e • batine ostaju
Zagreb, AIM. — U kazamatima bivše Jugoslavije bio je običaj da -_se zatvorenicima, osobito onim političkim, batinjanjem mijenja lični opis. S čuđenjem zapažamo da se te stečevine policijske kozmetike njeguju i u današnjoj Hrvatskoj. Bogovi se, dakle, mijenjaju, batine ostaju, kaže se u saopštenju redakcije „Feral tribu-
ne.
— Najoštrije prosvjedujemo zbog premlaćivanja pritvorenih članova Dalmatinske akcije u splitskom zatvoru, zbog brutalnih prijetnji njihovim odvjetnicima i zahtjeva da odustanu od odbrane, zbog pritisaka na članove obitelji pritvorenih, te drugih metoda kojima „pravna država“ uz pomoć svojih legalnih i ilegalnih zastupnika — kani privesdti kraju slučaj s podmetanjem eksploziva u sjedište DA. Najoštrije prosvjedujemo što se Split, pod paskom države i njezinih legalnih organa, izmješta iz Južne Hrvat-
ske u Južnu Ameriku.
— Zgražamo se nad sramotnom šutnjom hrvatske javnosti kojom prati aktualni „dalmatinski proces“, kao što je, uostalom, popratila is ve slučajeve organiziranog terora i vojno-policijske samovolje što su u poslednje dvije godine postali uobičajeni u gradu pod Marjanom, stoji u saopštenju „Feral tribune“.
SLOVENIJA | NATO
Albanija ima prvenstvo?
Ljubljana. — Iz prvog plana interesovanja slovenačke javnosti je „afera oružje“ potisnuta raspravama o učlanjenju u NATO argumentima za i protiv, a poslednjih dana i detaljima koji tome daju dozu tajnovitosti. Tako je „procurila“ vest da se državni sekretar u Ministarstvu inostranih poslova Ignac Golob, u Njuјогкц susreo sa generalnim sekretarom NATO Маштедот Vernerom, ali bez iznošenja detalja. Donedavni nesporni lider slovenačke desnice, poslanik Zmago Jelinčič je u javnost pustio deo diplomatske pošte, odnosno pismo kojim je ambasador Anton Bebler obavestio slovenačko
rukovodstvo o „nezvaničnoj pismenoj ponudi savetnika generlanog sekretara NATO“. Ponuda je da NATO Sloveniji pruži stručnu pomoć pri razvoju demokratskih odnosa među civilnim ustanovama i vojskom, i parlamentarnog nadzora nad politikom Ministarstva odbrane. U sličnom kontekstu pojavila se i vest iz Njujorka da je američki Savet za nacionalnu bezbednost ocenio kako Albanija ima šansi da bude primljena u NATO za desetak godina, ali da Slovenija nema takvih izgleda zbog „blizine balkanskom ratnom žarištu“. S.S.