Борба, 21. 03. 1994., стр. 15

знаци

\wti najkraća i najjeftinija ueza između srca Evrope, njenog jugoistoka i

\WfiDne praDce

ма u Grčkoj. Ali i od druge koja od s'eko albanske luke Drač i Skoplja oSofije. Jugoslovenska trasa je neI kraći, povoljniji i što je najbitnije ijji — uglavnom autoput, što je sa а troškova transportera bitan deo 'move cenovne klakulacije. Kao deo o:opske magistrale i upravo taj praje u sve ranije evropske projekte, iu izgradnju utrošeni su inostrani fiM krediti, i sada bi trebalo verovati } to napušta, odnosno da će зе роyova sredstva (pominju se ona iz o'ograma“) za proširenja i popravke isepovoljnijih saobraćajnica na poviva putna pravca. Ako se uzmu u co ekonomski i saobraćajni razlozi sva odluka nije osnovana, ali ako je politička odluka „ili inat koji ne pi'1“, onda je sve moguće, objašnjava 316.

sadnja svakog autoputa ima smisla 1 protok vozila na njemu dostigne )..000 dnevno, a prce uvođenja sanЈ00), glavnim putem kroz Srbiju = prolazilo oko dvanacst hiljada bd toga čak četvrtina inostranih. iHine, dakle kada jc već dobar deo m bio preusmeren nn ove alternaioraćajnice, kroz postojeće dconicc iliji dnevno jc prolazilo tri do četiri iszila, u Bugarskoj pct do šest hilja1 kada bi svi tokovi napuslili bobsoz Srbiju i prcusmcrili sc na ovaj orotok vozila na njemu povećao bi

Mica Miloradović

(асрибике Srbije: „Međunait E 75 povezuje severnu,

lJužnu Evropu, prolazi kroz isemalja starog kontinenta „u, Finsku, Poljsku, CeškosloУМадакзки, Jugoslaviju i joetiri glavna grada (Helsinki, Jlitu, Deograd ı Atinu). Pravac „Jeslaviju je u novom raspore:5Ććainih гобома ргакиспо јеојог та ритомапје s kraja na ове ! dalje ka Dliskom istoku. T.J.

se za oko dve hiljade vozila, što znači da bi se dostigla tek polovina tražnje koja opravdava skupe investicije u autoput. U tom slučaju potencijalni inostrani finansijeri bi sa jedne strane priznali unapred da nc ulažu pare po ekonomskom rezonu, a sa druge da su Svetska banka i Evropska investiciona banka, odobravajući projčkte i sredstva za naš autoputni koridor, to činile za jednu preuranjenu, odnosno promašcnu investiciju, kaže dr Kuzović.

Da je ckonomija jedno, a politika drugo, ili još bolje da politika diktira i drugačije ekonomske rezone, potvrđuje vest da su japanske kompanije spremne da finansiraju i grade most preko Dunava između Rumunije i Bugarske, „pošto je najkraća veza — autoputem kroz Srbiju — prckinuta uvođenjem sankcija“. Japanci se, na žalost, ne prcračunavaju baš lako u prognozama i parama.

!

Saobracaj kao voda

Ako jc to ipak znak da će gvozdena zavesa potrajati, onda sc štete po SRJ zaista mogu meriti milionima dolara. Pre uvođenja sankcija, recimo 1990, na auotputu Beograd-Niš ubirali smo preko tarifa (a tada smo još poštovali once cvropskc i nismo uveli odmazdu preko visoke drumarine) oko 85 do 100 miliona dolara godišnje. To su ujedno bila ı značajna sredstva iz kojih su otplaćivani inostrani krediti, upotrebljeni za njegovu izgradnju. Rcalno je da u normalnim uslovima заobraćaj raste za oko 5 odsto gorlišnje, i da nije sankcija, to bi značilo da bi danas ovaj prihod iznosio 120 do 130 miliona dolara. Izostanak tog deviznog prihoda, i dalje inostrance finansijskc podrškc, znatno bi otcžalo da sc završe preostale dconicc autoputa, posebno kraka od Niša pre:na Dimitrovgradu, za šta su projekti već gotovi. Naravno saobraćajna izolacija bi u još većoj meri ugrozila i našu saradnju sa svetom, u privrecc(i, turizmu, svemu.

Dr Kuzović ipak misli da sudbina saobraćajnog slepog creva nc bi mogla biti dugoročna perspektiva za SRJ. Pod uslovom i da se ( bilato investira u razvoj ovih altcrnativnih saobraćajnica, kada sc skinu ili ublaže sankcije, svako ko seda za volan izračunaće kojim putem najkraće, najjcftinijc i najsigurnijc može da sc preveze. Konkurentnost autoputa kroz Srbiju je u svakom pogledu nesumnjiva. To je veoma značajno, jer je sasvim sigurno da u dogledno vremc neće postojati takav obim razmene, koji će za obc ove trase obezbediti dovoljan broj mušterija. Prcma studijama, koje su pravili Institut saobraćajnog fakulteta i Institut za puteve altcrnativni pravac od Budimpešte do Soluna duži je za 217 kilometara od onog koji bi prolazio kroz našu zemlju, a pravac Budimpešta — Instambul za 138 kilometara. „Saobraćaj je ipak kao voda, koja uvek nađc najlakši i najbrži put“, kaže dr Kuzović. On, takođe upozorava da bi izgradnia autoputa kroz Rumuniju (oko 650 km) i Bugarsku (oko 446 km) trajala godinama, možda i čitavu deccniju, po nepristupačnom terenii, uz podizanje pratećih objekata i značajan finansijski napor tih zemalja. Naravno, može se osigurati međunarodna kreditna podrška, ali su kamatc za Ice kreditc poprilične, ncrctko nepovoljnijc i od onih koje važe na tržištu kapitala. Opct, ukoliko bi svet rešio da sada po svaku ccnu oprarli i zaobidc jugoslovenski prostor, a da ga to manjc košta u угеmenu i novcu. pa se odluči da finansira popravku sadašnjih dvosmernih saobraćajnica na ovoj alternativnoj trasi, ulagao bi svesno u investiciju koja će posle ukidanja sankcija opct biti nekonkuren'na našem autopul nom pravcu, naglašava dr Kuzović.

I dodajc da će svakako vremc рока » | Да li је snobraćajno blokiranje SRJ tolilc: siratcš [4 хпасајпо ха тедипагочпе ГаКбоге da lb; ncko pravio ovako „vclikc investicionc giuposti“. IT naravno koliko'će blokada zaista da traje...

aa i KO ai aaa ша ei PO a e АЛ

rzano U pri

Dugo očekivani savezni Zakon o transformaciji društvenog kapitala, trebalo bi da bude obclodanjen tokom ovc nedcljc i da poкот роспе пјерома јеф тзв епа ргптепа. Ја se ne bi „minirao“ nastup predstavnika Sa voezne vladc, tvurci programa nisu raspolo ženi da o njen;u unaprcd govorc, ali su ge necralnc odredbe ıpak već poznate, Pre sve ga, predviđeno je pet modela transformacije društvenog kapitala, dokapitalizacija predu. zeća, prodaja preduzeća, prodaja sredstava preduzeća i pretvaranje dugova u akcionar ski kapital. Prikupljena sredstva od prodaje će, kako je prcdviđeno, ići u fond za razvoj 50 odsto, u penzioni fond 30 odsto i u fond za zapošljavanje 20 odsto.

Važna novina, koju mnoga vcć transformisana prcduzeća očckuju — ncka sa zcbnjom, a neka sa nadom — jeste revizija: SVC transformacijc uređene od 1. januara 1990. godine mogu biti podvrgnutc rcviziji, ako jc zatraži pravno licc kojc za to ima intcrcsa (sindikat, Agencija za transformaciju, Služba za platni promet). U novom zakoni još njjc odredcno ko će biti nadležan za sprovođenjc rcvizije, jer zakonodavci nisu uspcli da se usaglase, pa će taj problem naknadno biti rešen amandmanom. Ova odreba, prc та објазпјепји хакоподауса, пе znači uvođenje pravne nesigurnosti, pošto nc podlcžu reviziji sve do sada obavljenc translormaci je, Već samo onc koje sc pokrenu kao spornc. Intencija zakona jc da prcduzeće kojc krenc u transformaciju, mora posao i Završiti, a nc da se prekine na pola puta, pa da sc ne zna vlasnik. Polovina vrednosti akcija može sc prodavati pod povoljnijim uslovima — za zaposicne je prcdviđen po jedan procenat popusta za svaku podinu rada i 10 odsto za plaćanje u gotovom. Popust važi dvc godine, a poslc toga sc prodajc po tržišnoj рипој сеп!

O novom zakonu i pre njepovog donošc-"

nja razgovarano je na okruglom stolu Aka demskop biznis ccntra, na kome su privrcdnici izncli svoja mišljenjalj o privatizaciji i uslovima da ona uspc. Prema rečima, Snežane Pavlović, zamcnika dircktora Agencije za privatizaciju, 1200 preduzeća jc krenulo u

transtormaciju u 1990. i 1991. godini i skoro sva su kao model izabrala dokapitalizaciju, a posle stupanja na snagu republičkog zakona, kada se ı inflacija zahuktavala, listom su se odlučivala za prodaju kapitala i sva su tokom prošle poidne završila transformaciju, mada jc rok bio 5 anodina. Oyako povoljnih uslova, naglasila je Snežana Pavlović, višc песе ђин.

Dranislav Kordić, dircktor holdinga „Po. beda" iz Novog Sada, prošle godinc proglašen za mcenadžcra godine u svojoj grani, rckao je da konačno moramo popledati istini u oči — preduzeće kojc 20 godina pravi виbitke vredi toliko malo, da njegove deonice mogu biti samo poklonjenc. Bcz sposobnih mcnadžora, koji su u celom svctu najskuplji dco preduzeća, prave transformacije nc moŽc biti. „Deplasirano je milionima maraka proccnjivati hale i zgrade koje zvrje prazne. To nikoga nc zanima, jer nazidanih cigli ima još višc u istočnocvropskini zemljama. Ono što jcdino stvarno vrcdi — proizvou. tržištc i kadrovi — kod nas jc vrlo malo vrednova107, Кале Когае.

— Jedina realna vrednost preduzeća Ju bilans stanja. Moramo se pomiri sa činjcnicom (da preduzece vredi onoliko koliko jc neko spreman da za njega plati ro sc jedino može proverili na berzi, Javnini licitacijama, a ne procenama knjigovodstvenc vrcdnosti. Dircktorima nckih firmi treba dati 100.000 dolara da više nc dolaze na radno mesto, jer 5a njima na čclu, nikakva transformacija niti privatizacija Ice firme ncćc spasiti smatra Kordić

— Zakon o transformaciji mora se ubu duće primcnjivali jedinstveno, a ne (la kao do sada, važe paralelno ı savezni ı republič ki zakon, smatra Slavko Vujović, vlasnik firme „Interkont“ ~ Nema razloga da republicke vlade ne podrže zakon koji dunosi Sa vezna vlada Na putanje da li bi prcuzeo, ako mu sc ponudi ı besplatno, neko preduzccc dugogodišnjev gubitaša, Vujovic je rekao a u Ovom Irenutku nc bi prcuzco mi jcdno društveno preduzcće, dok sc precizno e utvrdi koliko ono vredi. Knjigovodstrvenc vrednosti i procene su Jedno, a stvaria vrcdnosl nešto sasvim drugo. В. Черапоук

POLJOPRIVREDA | PROGRAM EKONOMSKOG OPORAVKA

мом

Nove, dugo očckivanc zaštitnc conc u DOljoprivrcdi, iznenadile su nc samo seljake, već i kreatore agrarnc politike. Jer, i pored obećanja proizvođačima hranc da će cenc biti donctc pravovremeno i da ćo biti „pristojne“, što znači da će im garantovati ckonomičnost proizvodnje — ostalo je samo obećanje. Posle dugog „kuvanja“ u Vladi ccne donete sa velikim zakašnjenjem, onc su znatno ispod očekivanja i proizvođačima hrane nc garantuju nikakvu zaštitu. Cak destimulišu proizvodnju, i to na samom početku „posla godinc“ kada trcba zascjati 2,5 miliona hoektara njiva i sa njih obezbediti hranu za ovu i sledeću godinu.

Prvi put se događa da ministar poljoprivrede dr Koviljko Lovre, član saveznc Vladc, nc brani ccne, već ističe da je odbačcn predlog Saveznog ministarstva poljoprivredc, za višc, proizvođaču primcrcnc ccne. Po roečima saveznog ministra za poljoprivrcdu, njcpovo Ministarstvo je tom prilikom izuzclo svoj glas, smatrajući da su ccne ispod zaštitnog nivoa.

A, setimo se, pre samo mescc dana dr Dragoslav Avramović, tvorac novog ckonomskog programa jc poljoprivrednicima obećao da ćc dobiti „pristojnc zaštitne cenc koje ćc im garantovati sigurnost“. Uz to on Jc rckao „zaboravitc višc primarnu cmisiju. Novca džabe nema“. Dakle, po prvi put za poslednjih pola vcka nema primarnc cmisije, a ni najavljivanog agrarnog budžcta. Dodajmo Još tu činjenicu da je Vlada Ante Markovića, baš i pala zbog toga što je smanjila; (а ne ukinula) primarnu cmisiju poljoprivrcdi! I porcd takvog obcćanja seljacima, za ponovo zakidan. ла ccni, u Saveznoj vladi imaju opravdanje. Tako Jovan Zebić poipredsednik Vladc kažc: Utvrdenc su nižc od traženih cena. Preovladalo je mišljenje Mi-

nistarstva za trgovinu da bi višc cene u puljoprivredi povukle za sobom ncminovno poskupljcnje brašna, hleba i drugih finalnih proizvoda, što ne smemo da dozvolimo. Sad je na redu da uz ovc nižc ccnc, pronađcmo način kako da proizvođači hranc imaju i jeftinije ulazne troškovc. Ako bi se to ostvarilo onda ni scljaci ne bi brinuli. Ali, oni više nc mogu da veruju državi koja ih svake godinc vara. Sctimo se samo prošlic godinc. kada jc na počctku žctvc utvrđena zaštitna CCna pšcnicc od 25 pfcniga, a na kraju žctvce scljak je prosečno dobio od četiri do sedam pfcniga.

Uz sve to država scljaku nije obezbedila

ni gorivo za obavljanje setve (potrebno

120.000 tona do srcdinc godinc), zatim 770.000 tona đubriva (a obezbediće sc samo trećina), a jedino ima dovoljno semena kukuruza. Uz niz ovih nepoznanica seljak je prinuđen da se snalazi na crnom tržištu, posebno nafte i đubriva, a svc će sc to morati ukalkulisati u cene. Mala ohrabrenja stižu iz „Agrobankc“ koja jc navodno obezbodila 44,5 miliona dinara za kreditiranje poljoprivrede, ali sc zaboravlja da je [0 зато 10 odsto potrcbnog novca za ovaj i sledeći mcsec. Uz to, dr Dragoslav Avramović je scljacima obećao kamatc od dcvet odsto godišnje, a najniže su u Ovoj scljačkoj banci, 12 odsto. Dakle, program sc i tu krši.

Uz sve tc nedaće scljacima jc stigla i nova — razrezani visoki poruzi na katastarski prihod, a naročito na pcnziono osiguranje. Cak jc uz uccnu, scljacima naređeno da sc porez mora platiti do kraja ovog meseca. Gubi sc iz vida da scljak ovog trenutka tog novca ncma (300 do 400 dinara po hcktaru), ako hcсе da zascje njivc. Nije li bolje da on posecjc njive, a da sc porez odloži kada dobije prvi novac, a to je — žetva pšenice. B. Gulan