Борба, 21. 03. 1994., стр. 16

BORBA PONEDELJAK 21. MART 1994.

MATASE KANDIL DIREKTOR FONDA ZA HUMANITARNO PRAVO O MEĐUNARODNOM KRIVIČNOM SUDU ZA RATNE ZLOČINE NA TLU BIVŠE JUGOSLAVIJE

Јаупоз! је кад-Тад na strani pravde

а

ОИ (ИХ

«1 песе агтистрон а

izači sa podacinni koji govore da Ino indicija! 0 IZDTŠĆNnom депостаи а па зиди је да kaže Sta је učinjeno

Dez obzira Koliko nasa Мача ! pojedinci javno Osporavali osmni- хапје. Медипагодпог suda za ratnc zločine na tlu Divšc luvoslavijc, takav potez nazivali političkim, uperenim protiv Srba 1 acpravevdnijim neso »anmkcijc, uverena sam Ча се пазе јакпо пијете učiniti presudan рти!sak i uucaj па rad пазћ огеапа. Čak ı odluka Vladc, da ncćce 7 ručivati gradanc Koji su Oosumnjičeni za zločin ı da nc dopušta rad istražnim komisijama, mislim da neće ostati, Jer ona nije u interesu države Srbije. Ccla priса stoji na staklenim nogama i ima ncki ton političkog nesnalaženja, kaže za „Borbu“ Nataša Kandić, direktor Fonda za hu manitarno pravo.

Na čemu zasnivate takav vaš stav?

— Ako vlasli iz Hrvatske ili iz Bosnc dostavc dokumcntaciju u kojoj ima pouzdanih indicija d.i su ratnc zločinc počinili Srbi, mislim da će Međunarodni sud ti zamcnik Javnoy tužioca Реко

var, nakon istražnil, radnji poci Ći oplužnicu. Samo njeno ODJav-

livanje Je pritisak па јахпо

·munjenje u tom smislu Sto cc lju-

di biti suočeni sa otkrivanjem CInjemica ı podataka o kojim do tada misu miša znali. Kad-tad, u о теЧепот Iremutku javnost jc apsolutno i apriori па slrami pravde.

Кач мо пскоса suočite sa Činjemicom wa su meki ис, ра makar to bili odredeni Srbi, ubi jali civile, niko ma koliko bio os trašćen stvaranjem Mrvatskc ili srpske državc neće reći lo je bilo opravdano, to je hcrojsko i palriotsko dclo. Po mom mišljenju za nas je mnogo važnije da sudcnje bude ovdc jer Io sc svc doво о трак па (етногј па Којој smo svi zajedno nekada živcli.

..

Zatvorenici i svedoci

Za svako suđenje su potrcbni dokazi?

= Fond za humanitarno pravo Cc uskoro dzaći sa jednom obimnom wWokumentacijom u

vezi sa logoroem iDonja Maja koji se nalazi u okolini Ornsšja. Do avgusta 1903. godine u njcmu su bili zatvoreni Srbi, a od tada se :amo nalaze Muslimani. Mi snio jedan lIakav materijal pripremili šestomcsečnim radom na tercnu. Razgovarali sno sa preko 40 ljudi koji nisu u mcdusobnoj vezi, a bili su zatvorcni u lovoru kao civili, ratni #arobljenici i svcdoci mnogih slučajeva mučenja, pa čak i ubistva.

Pošto sc bavimo prikupljanjem podataka o izvršenom žzločinu, bez obzira ko ga Je počimio, (a li pripadnik srpskc, hrvatskc ili muslimanskc nacio пајпози, пргамо згедијсто ! 40kumentaciju koja sc odnosi ma Човадаје и Кос. 1510 (ако, розсdujemo podatkc ı iskazc 10 svcdoka koji govorc o zatvoru u Visokom. Zar da zbog sadašnjeg, slava Vladc, nc (rcba iznositi taj jedini primcr, šta se dogadalo u Donjoj Mahali? Znači li to da dokumcntaciju trcba čuvati zato što mi nikov nećemo da izruču-

о ДУ И] ŠESTI IZVEŠTAJ KOMISIJE TADEUŠA MAZOVJE(KOG >

jemo i ven mo (logyvolii sudenje

onim Srbima koji su počinili ıli narcdivali vršcnje zločina? Mislim da nc možc da budc nikakav državni interes da sc nc pokaže šta se dopgadalo u Foči. Nc vcrujem da bi pradani Srbije i Crnc Gore stajali iza stvari koje su Sc tamo dcsilc.

Podjednako jc važno otkrili šta se zbilo sa Srbima u Skclanima, kao ı upoznati ljudc sa sucbinom Muslimana u tom istom mestu. Niko nećc reći: E, pa u redu jc što su ubijeni Muslimani, ali je ratni zločin što su ubijcni srpski civili.

Kakvo je Vaše mišljenje o osnivanju međunarodnog tribunala? -- Znatc, svi su postavili pilnnje zašto sc 1aj sud formira kao ad hoc a nc kao stalni ı 2ašto samo baš za teritoriju bivšc Juposlavije? Možda principijclno, jcdna takva primedba i stoji. Ali po mom dubokom uvcrcnju, čini mi sc da je u jednom opštcm inIcresu da sc osnujc jedan takav

Bezuakonje, ubistva, silovanja...

Najnoviji. šesti periodični izveštaj Komisije Ujecninjenmih nacija o ljud „kim prvima {poznatije port ine nom: RKomusıja Tadeuša Mazovjecкор) изхојси Је. Кгајст) prošlo техеса. Тхе Мај еђићуаа зипас ju U VUZI slamja ljuedskah prava u sv UDivšim juposlovenskim rec publikamuaı n kao poscbnc proble me obraduje položaj dccc u ratu i nestanak ljudi na tcritoriji bivšu ЗЕКЈ.

Izveštaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini Jc, zbog situ acije na terenu, podeljen na tri dcla: ugrožavanje Maslimana i Do sanskih lirvata na teritoriji koju drže bosanski Srbi, ugrožavanic Muislimana i bosanskih Srba na tcritoriji koju drže bosanski Hrvati i ugrožavanic bosanskih Srba i bosanskih Hrvata na tcritoriji koju kontrolišc vlada Bosne ! Негссвоvinc. Eskolacija „ćistenja“ u Banjaluci

U Danjaluci, kako sc konstatuje u Izveštaju, uočcna je cskalacija „ctničkog čišćenja“ od novcmbra 1993, kada je značajno uvećan broj slučajeva zauzimanja stanova građana nesrpskc nacionalnosti. Ima

izveštaja o tomc da jc pri opštini -

formirana ncka vrsta agcncijc za stanove, koja bira gde ćc stanovati rascljena lica srpskc nacionalnosti. „Agencija“ izbacujc Hrvatc i Muslimanc iz stanova, a kako izgleda, nadoknadu za svojc uslugr: ostvaruje tako što prisvoji stvari Које su ostale iza izbačenih stanara. Tipičan slučaj za ovakvu praksu sc dogodio 13. dccembra kada jc šest naoružanih ljudi ušlo silom u kuću jednc ncsrpskc porodice i izbacili ih na ulicu, uprkos tomc što je porodica poscdovala sudsko rešenje kojim sc potvrđivalo njihovo stanarsko pravo.

Goto-~o svi u Banialuci koji nisu Srbi izgubili su zaposlenje. Proccnjuje sc da jc na teritoriji koju držc bosanski Srbi samo tri odsto gradana ncsrpskc nacionalnosti zadržalo svoje radno mesto. Otpuštanja sc vršc, uglavnem, bcz zakonskih osnova, a često obrazložcnje je navodno izbegavanje mobilizacijc. Ima slučajeva da čitavc porodice izgubc posao, jvur jc ncki od menih članova „izbegavao mobil!zaciju“ Čak ı članovi porodica lica koja su za stalno nastanjena u inostranstvu mogu да штаји ргоDilema. zato što sc smatra la takvi iseljenici izbegavaju mobilizaciju.

Specijalni izvestilac je obavcš"ren ("postoji mnogo spccifičnih

Bez mosfova i bez Srba: Mosfar danas

incidenata u kojima su žrtvc lica пезтрзке nacionalnosti, a desili su sc u poslednje vremc. Tipičan jc slučaj koji sc desio u Banjaluci iz među pctog i sedmog novembra 1993, kada jc jcdan stari Musliman napadnut i pokradcn od stranc grupe siledžija, od kojih jc jcdan bio u vojničkoj uniformi. Policija jc i u Vezi OVOg slučaja, kao ı u većini drugih, propustila da sprovedc blagovrcmcnu i odgovarajuću istragu.

Policija Jc na sličan način postupila i u slučaju ubistva kojc sc dcsilo u Vrbanji, selu kraj Banjalukc. Naime, 29. decembra prošic godlinc u (cvct sati prc podnc dogodilo sc Četvorostruko ubistvo građana ncsrpske nacionalnosti. Tom prilikom opljačkan jc i stan ubijcnih. Policija je o slučaju obaveštena nakon pola sata, alı je na mesto zločina stigla tek oko pet-popodnc i tu sec zadržala oko dcsct minuta.

Na tcritoriji koju drže bosanski Hrvati, kako stoji u izveštaju, Ctničko čišćenjc ı gencralno šikaniranju Muslimana i Srba sprovodi sc sistematski, a karakterišu ga brutalnost, krađe, prisilna isclja vanjz, česta hapšenja i odsustvo svakc zakonske regulative. Mnogi Muslimani i Srbi su u zatvorima, drugi su dobili hrvatske vize, ili su primorani da živc u takvim gpctoimia lzakav je istočni Mostar.

Deset puta manje Srba

Копола пас istočnim dclovima Mostara imiaju ! sia#ce ' Бозапзке

vlarlec, a zapadni Mostar kontrolišu bosanski lIrvati. Etničko ČIŠĆenje Mostara bilo je prvo upcrcno protiv Srba, a nakon toga protiv Muslimana. Mezultat ctničkogp ĆISćenja Srba jc da sc srpska populacija sa predratnih 30.000 smanjila na sadašnjih 400 ljudi. Za razliku od svojih sunarodnika u zapadnom Mostaru, koji su podvrgnuti brojnim zloupotrcbama od stranc hrvatskog stanovništva, Srbi u Istočnom dclu izgleda da nisu Žrtvc individualnc diskriminacije od strane muslimanskc vcćinc.

Specijalni izvestilac upoznat jc sa ubistvima koja su sc dogodila tokom novembra 1993, kada jc stradala poznata lckarka muslimanskc nacionalnosti, kao i članovi njenc poro(icc. Ubistvo sc dopodilo u njenom stanu, u zgradi u kojoj su stanovali vojnici HIVO-a. Očevidac jc prcpoznao DOoČINRIOCC, koji su bili u civilu, kao članovc НУО-а.

Muslimani i Srbi su takodc podvrpnuti šikaniranju od stranc snaga bosanskih Hrvata i u Livnu, Omcrovićima, Коши ! Pločarima. U Pločarima su vojnici |IVO-a oko 15. novembra 1993. ubili svo stanovništvo. Svedoci na terenu takođe pgovorc o brojnim slučajevima silovanja i drugih seksualnih zloupotrcba. Sa teritorije koju kontrolišc bosanska vlada pristigli su izvcštaji o višc slučajeva masovnih ubistava. U Fojnici, 15. novembra 1993, Vla-

+ де trupe ubile du dva\katolička

sveštenika, a potom sprečilc UNPROFOR da započne istragu о

tom slučaju. Početkom januara ovc gpodinc izvešteno jc da jc ma Krčcvini hrvatska porodica bila prisiljena da prodc kroz minsko polje. Otac i dete su poginuli, a majka je ozbiljno ranjena.

U Živinicama jc jedna }lIrvatica bila prisiljavana da izabere da budc silovana, ili da njenc poslovnc prostorije budu uništenc. Policija njenc žalbe nije uzela ozbiljno i nije o tomc sprovcla nikakvu istrapu. U Bugojnu jc prijavljen slučaj silovanja dvc Hrvaticc ispred očiju policajaca, koji su se podsmevali onomc Što sc dešava. :

Povodom masakra u Malinama koji se dogodio u julu i masakra u Uzdolu koji je izvršen u scptcmbru, premijcr Bil! poslao je pismo specijalnom izvestiocu u komc tvrdi da su sc smrtni slučajevi dcsili tokom borbe, a da su IHrvatc sa tih teritorija protcrivale snagc IIVO-a. Kako mnogi izveštaji govorc suprotno, nastavljena jc istraga o ovim slučajcvima.

Ima skorašnjih izveštaja iz Dihaća i Cazina o uzncemiravanju i zastrašivanju rođaka službenika u administraciji takozvanc „Autonomnc provincijc zapadnc Bosnc“ i ljudi koji podržavaju taj rcžim. Specijalni izvestilac takode jc obavešten o slmwčajevima šikaniranja koja su od stranc snaga takozvanc „ANutonomnc provincije“ usmcrcna protiv onih koji su lojalni vladi

А ОР А Ма ма)

: ne Коју зи охгиттјвет га гост 1 да пе dopušta rad istražnim homisijanma nije u interesu Srbije. Fond ce ushoro

sud, da Je to važno zbog nas samih. Ne mogu da nadem prave агрштеп(е ргону (ова. Verujem da je uvek dobro da sc oformi ту исја Која се suditi zločinima, pa makar oni bili počinjeni ı na tlu bivšc Jugoslavije. NC vidim prepreke da taj ad hoc sud vremcnom nec prcrastc u sla!no telo.

U javnosti sc čuo podatak da ako i dođe do suđenja, od deset koji budu scli na optuženičku klupu devet će biti Srbi?

— Uraktično je tako nešto ncizvodljivo. Mislim da je ncmoguće u liagu suditi samo Srbima. Javni tužilac i istražne komisije ncćc u ovom Ircnulku raspolagati svim slučajcvima zločina koji su počinjeni. Tako da je nelopićčno da iz tc gomile primcra izdvoje namcrno slučajcvc koji se odnose na Srbe.

Gospodin Hskovar Jc priznali svelski tužilac. Njegova izjava da ćc onog tIrenuika kad bude pritisnut političkim zahlecvima podncti oslavku i rasturili Гај sud uliva povcrenjc. Jer, rekao je on, ili će sud zbilja biti nczavi san i radili ncpristrasno ili B.;i nece bili. Isto tako, treba reći di slav suda zavisi ı od stava država. Opravdoanja iuzilaca

Ukoliko državc raspolažu sa do китетоуапот gradom o poči njenim zločinima koje će prcdati, one mogu dobro da trasirxju: put istražnim komisijama i uto .liko će tužilac ići na laj slučaj.

- Eskovar nc može da suci na OS

novu memoran(uma koji govori o genocidu na jedan politički način bez ijednog dokumcntio vanog slučaja. Za indicije O gcnocidu moraju postojati kon kretni malcrijali. Fond za hu

manilarno ргамо се па ргитеги -

Donje Mahale ı Косе ас! за роdacima koji govorc da ima indicija o izvršenom genocidu bcz bilo kakvog političkog razjašnjc-

nja i tumačcnja da li Je izvršcn - m.

ratni zločin. Mi dajemo podatkc а па зниди је да Кале 510 је истпјепо. Ali zastupnici državc ništa do _

sada nisu uradili. — | republički ı savezni Javn!

tužilac sc vrlo ccslo pravdaju ı

kako oni nemaju podataka na osnovu kojih bi mogli da pokrcnu istragu i da, ako podaci postoje, da se nc nalazc kod njili niti im ih jc ncko dao. Mislim_ da vojska ima dosta podataka učinjenim zločinima. Isto tako, imala sam prilikc da kontakti-" ram i sa nacionalnim službama bcezbcdnosti u Bosni. Svc što su oni prikupili na tcrcnu jc vrlo profesionalno uradcno. затс nc znam komc ćc to koristiti?

Ako jc vlada već doncla stav; da/ sb

ncćc izručivati naznačenc 1! osumnjičcnc državljanc kao zločincc međunarodnom tribuna– lu, nc znam na koji način ćc dostavljati dokumcntaciju za zloći~

nc protiv Srba koji su počinili :li

ас (MR RL nia ва вене

ncki Hrvati ili Muslimani. Iz to--oj ga proističc da će oni sastavljati, „ijr tražiti matcrijal za zločince pro-—-0o+ tiv svog naroda, ali ncćc izruči~-i5; vati Srbe kojc drugi биди огпа--5г

čili kao počinioce zločina! Koli--

ko sam ja upoznata Ста пи зе5а

da nc postoji usklađenost zvaničnog stava i onoga što se mož vidcti na tcrcnu. Razgovarajuć sa ljudima iz nacionalnih službi: bezbednosti, rccimo u Bijcljinii

bi onda iza toga stala država?! .,.

i Које РА ас

Пс

dš nij ili Brčkom, shvatila sam da niko/o»li od njih nikada nije rckao da sto>0i; ji iza zločina koji su recimo pooq činili pripadnici srpske vojskoc illiili · paravojnih formacija. Pa zašti,

“Jasna Raševićbivs