Борба, 21. 03. 1994., стр. 19

BORBA PONEDELJAK 21. MART 1994.

UZ DODELU „KRISTALNIH PRIZMI“

Pregršt nacradua, manjak filmova

Hoće li Stiven Spilberg ako ga Као 510 зе осекије — уссегаз 72desi „Oskar“, izraziti slično „zadovoljstvo“ kao ovogodišnji „ju oskarovac“, reditelj Miroslav Lekić, praktično dobitnik sedam „Kristalnih prizmi“ dodeljenih igranom ostvarenju godinc, filmu „Bolje od

· bekstva“. Ili će, pak, umesto da

slavi, ponajpre, ukazivati na autorske brige i produkcijske probleme — ostaje da se vidi.

Što se, međutim, našeg reditelja godine tiče, on će reći: „Lepa je to nagrada. Kad vam više od sto pcdeset kolega proglasi film za najbolji i oda priznanje vašem rediteljskom radu. Ali to, na žalost, traje dva dana, i onda se zaboravi. Nagrada samo sugeriše autoru da je ono što je uradio dobro, ali ni u kom slučaju ne otvara prostor za dalji rad. U nas, uostalom, nagrade su na neki način i devalvirane Više je priznanja i festivala nego što je filmova, a u tom pogledu čini se, malo mere ne bi bilo na odmet. Nagrade bi, recimo, mogle biti primerene sadašnjoj produkciji i mogla bi se ustanoviti jedna, koja

bi označavala doista ono najbolje,

napravljeno tokom jedne godine. Jasno je da sve ovo znatno doprinosi popularizaciji filma, i to је

Mevoljama uprkos: Jasna Dukić, produtenf __

хтот“

dobro i potrebno. Ali, nekog drugog konkretnog efekta i nema.“

Sličnu količinu zadovoljstva pokazaće i producent godine Jasmina Dukić, podsećajući da joj je nagrada pripala za, u nas doista, najnezahvalniji deo posla. Jer, put od početka snimanja filma „Bolje od bekstva“ do svečanosti u Sava centru, bio je poprilično dug. „Naravno, trebalo je nabaviti novac jer u trenutku kada smo došli na red da od Ministarstva za kulturu dobijcemo novac, para je jednostavno nestalo. lako smo od pet odabranih projekata bili treći po redu, koji je trebalo da započne snimanje. Nakon toga, ređalo se niz nevolja. Od nemogućnosti da snimamo u Americi, preko prekida ugovora od strane „Avala filma“, pa sve do toga da je materijal stajao godinu i po dana u laboratoriji „Jadran filma“. Uz činjenicu da neke račune ni do danas nismo uspeli da platimo. Niti smo uspeli da od distribucije zaradimo neki novac. Iako je film „Bolje od bekstva“, posle četrdeset pet dana prikazivanja u Beogradu, na primer, bio treći po gledanosti. Kada se toga setim, osećam da mi je „Kristalna prizma“ pripala upravo zbog briga i napora, koje u našoj kinematografiji prate proizvodnju jednog filma. A, ljudi koji se bave proizvodnjom filma, sve će učiniti da on izađe pred publiku“.

Ali, pregršt „prizmi“ — uči nas iskustvo prošlogodišnjeg laureata Srđana Dragojevića — ni u kom slučaju nije uslov niti garancija za

Priznanja se brzo zaborave: Miroslav Lekić (levo) sa „Kristalnom pri-

FOTO: A Slonković ве

lagodno snimanje novog projekta. Naprotiv! Jer kako Dragojević ncdavno reče, da je tokom godinu dana valjao cisterne sa benzinom lako bi napravio film. Ali, u zemlji u kojoj država daje 2.500 dinara za jedan igrani projekat gotovo je beznačajno biti reditelj godine i imati film godine.

A sve smo učinili da ličimo na svet. Upriličili smo glamuroznu svečanost uručivanja „Kristalnih prizmi“, koja bi trebalo da pokaže sjaj i bogatstvo naše kinematografije i ne zaostane, pri tome, za svetskim događanjima te vrste. Zaboravljajući, pri tome, da bi spoljni sjaj jedne svečarske večeri, ponajpre, trebalo da iznikne iz daleko ozbiljnijeg i kompleksnijeg odnosa prema umetnosti. Iz pravog shvatanja filma kao značajnog dela naših kulturnih događanja, kome će se dostojan tretman (ako ni zbog čega drugog, ono zarad toga što se naš film izborio za poprilično važno mesto u svetskoj kincmatografiji) davati više od jedne večeri godišnje.

Upravo zbog toga i ove godine nameće se pitanje: Šta dalje? Hoćemo li ı ubuduće, imati više takmičarskih kategorija i nagrada nego filmova? Hoćemo li i nadalje domaći film držati na dnu lestvice kulturnih potreba dozvoljavajući mu da se sam snalazi kako zna i ume? Da bismo sasvim mirne savesti jedne noći u godini pokušavali da budemo Holivud! Na naš balkanski način, naravno.

Verica Petkovska-Gajic

Danas Nagrada „Bora Stanković“: Beograd. — Danas će u Udruženju književnika

Srbije biti proglašen ovogodišnji dobitnik Nagrade „Bora Stanković“. O laureatu će, potom, govo4fti članovi Žirija Ljubiša Jeremić, Radivoje Mikić i Srba Ignjatović. Organizatori manifestacije Borina nedelja, koja će se u Vranju održati od 23. do 27: marta govoriće o programu ovogodišnjih susreta u okviru kojih će biti i uručena Nagrada „Bora Stanković“. КЕ.

~ о • •

Počeli „Dani komedije“: Jagodina. Juče je u sali Kulturnog centra u Jagodini započeo 23. festival „Dani komedije“ koji uz podršku ovog grada i brojnih sponzora više od dve decenije okuplja najbolje komediografske pozorišne predstave. Svečanost je otvorio dramski umetnik Mija Aleksić, a posle ceremonijalnog uvodnog slova Narodno pozorište iz Niša izvelo je predstavu „Curani“ Zorža Fejdoa.

Od 20-27. marta, po izboru Milutina Mišića, pozorišnog kritičara „Borbe“, iagodinsku publiku

pokušavaće da zasmeju vršačko, somborsko i zrenjaninsko pozorište, Atelje 212 i Narodno pozorište iz Beograda i Šabački glumački ansambl. Pirotsko pozorište izvešće (van konkurencije) „Razvojni put Bore Šanjdera“, kao najbolju posleratnu dramu u nas a na Okruglom stolu, prvi put uvedenom u sadržaj Festival, poznavaoci pozorišne umetnosti razgovaraće o delu Aleksandra Popovića. N. S.

• • о

Gostuju i Hrvafi: Kruševac. — Drugi festival humora i satire u Kruševcu, održava se ove godine od 30. marta do 1. aprila, i okupiće pored domaćih — satiričare i humoriste iz Japana, Bugarske, Grčke, Hrvatske i Makedonije. Dosad jc organizatorima pristiglo 104 rada, a sem gostiju iz inostranstva dolaze i poznati majstori humora iz Beograda, Novog Sada i Sombora.

— Na trodnevnom festivalu publici ćc biti prikazano i sedam satiričnih predstava, od kojih posebnu pažnju privlači gostovanje „Teatra S“ iz Banjaluke s predstavom „Kinološka farsa“, kaže Rade Savić, urednik Kulturnog centra u Kruševcu, koji jc i organizator Festivala. Li. P.

NOĆAS — „OSKAR“ 06. PUT

Spilberg

bez premca

Ako, na tradicionalnoj cercmoniji u Holivudu, u noći izmcdu poпеде Ка i utorka, film Stivena Spilberga „Šindlerova lista“ pokupi najviše „Oskara“, priznanja Amcričkc akademije za film kojc sc sada dodeljuje po 66. put, pokazaćc sc da svih 12 nominacija koje su pripalc Spilbcrgovoj storiji o holokaustu nisu bilc bezraz-

ložnc.

Poprilično u Spilbcrgovoj senci ostaju glavni protivkonkurcnti za „Oskara“ — novozclandski film „Klavir“ i cnglcski „Ostaci dana“, nominovani u osam katcgorija. U trci za „Oskara“ su i filmovi „Begunac“ i „U ime oca“ sa svc popularnijim Danijelom Dej-Luisom u glavnoj ulozi. Dej-Luis je nominovan za najbolju mušku ulogu, a najbolja među glumicama biće npotražcna izmcdu Andžele Baset, Stokard Cening, Holi Hanter, Eme Tompson i Debore Vinger. Hantcrova ı Tompsonova su nominovanc i za najbolje epizodnc uloge, što je prvi put u 66-godišnjoj Istoriji „Oskara“. U konkurcnciji inostranih filmova našli su sc „Bel Epok“ (Španija), „Zbogom, moja konkubino“ (Hong-Kong), „Hed Vin“ (Vels), „Miris zelene papaje“ (Vijetnam), ı „Svadbeni banket“

(Tajvan)-

Tradicionalnu svcčanost vodi popularna glumica Vupi Gol-

dberg.

RESITAL OLIVERE ĐURĐEVIĆ

КВ.

Kontrasti i paralele

Nakon više od četiri dcccenijc koncertnih nastupa, pijanistkinji i čembalistkinji Oliveri Đurđević sc napokon ispunila žclja, da na jcdnom festivalu naizmenično svira na oba instrumenta, koji osim dirki i, u ovom slučaju izvođača, пеmaju višc ništa zajedničko.

Program koncipiran na principu kontrasta ukazivao je koliko na privrženost izvođača staroj muzici, toliko i na sklonosti-ka istraživanjima u oblasti savremenog Zvuka. Poštovanje opusa domaćih autora iskazano je kroz interpretaciju dela Vuka Kulenovića,Svetislava Božića, Ivane Stefanović i Dejana Despića, od čega su kompozicije poslednja tri autora premijerno izvedene.

Koncert je otpočeo izvođenjem kompozicije Svetislava „Jutrenja za klavir“. U interpretaciji Olivere Đurđević doživeli smo prelepu muziku, bojenu zanosnim harmonijam i nežnom lirikom u meditativnim odsecima, u kojima pobožni mir u praskozorje smenjuje silina životnog optimizma.

Osam minijatura engleskih virdžinalista šaljivo, kroz igru, vraćaju nam davno zaboravljene snove O dvorovima i princezama iz kojih nas prenuše Šenbergovih „Šest malih klavirskih komada“ op. 19. Razmišljanja u nekoliko sličica donela su paletu najrazličitijih društvenih stanja, od obrisa melanholije preko silovite patnje

SOMBOR

Božića.

do žestoke tuge na kraju.

„Bukolike“ za čembalo, Vuka Kulenovića, predstavile su spoj starog i novog, u kompoziciji sa pulsom perpetuum mobile i zvučnim maksimumom koji ovaj instrument može da pruži.

Ostajući dosledna „kontrastu Olivera Đurđević je na početku drugog dela programa izvela „Muziku za mart“ Ivane Stefanović, u kojoj se ispod nežnih pahuljica vide nagoveštaji prirode što se budi iz zimskog sna.

Hendlova Velika svita u g-molu, nakon moćne Uvertire, harmonsko-kontrapunktske fakture, prikazala je u četiri stava duboku odanost odlikama baroknog stila, insistirajući na motorici fraza i jasnoći izraza u gustom polifonom tkivu. Snažnu formu Pasaklje održavao je tretman melodije kao osnovnog gradivnog elementa.

Inspirisan stihovima pesnika Jovana Dučića, kompozitor Dejan Despić posvetio je Oliveri Đurđević Poemu za klavir op. 109, pod nazivom „Podne“. Ova lirsko-me-

·ditativna kompozicija data je na

način impresionističke slike na kojoj se užareno podnevno sunce odmara u mirnom talasanju vode. „Samo tako“ za kraj, svita za čembalo češkog kompozitora Zbinjeka, u kojoj je na vrlo efektan način moderan izraz smešten u klasičan trostavačni okvir. Maja Smiljanić

Gosti Petković i „Vreme knjige“

Sombor. — U gradskoj biblioteci „Karlo Bijelicki“ u Somboru, u sredu 23. marta u 19 sati, gosti književne večeri biće Radoslav Petković, i beogradska izdavačka kuće „Vreme knjige“, u čijem se izdanju pojavio Petkovićev roman „Sudbina i komentari“, kome su pripale „Borbina“ nagrada za knjigu godine hi „Nino-

va“ nagrada za roman. O Petkovićevom delu govoriće Miroslav Egerić, Aleksandar Jerkov, i Predrag Marković, a fragmente iz romana kazivaće dramski umetnik Tihomir Stanić. Generalni sponzor ove večeri je Osiguranje „Dunav“ iz Sombora, a pridružuju se DPP „Sombor“ i Naftagas-promet“. K.R.

Pejzazi u Skadarliji

U kući Đure Jakšića u Skadarliji večeras u 19 časova biće otvorcna izložba Petra Teodorovskog, slikara mlađc generacije iz Smcdcereva. Ovo je prva samostalna

izložba učesnika Slikarske koloniije „Kalenić '93“. Reč je o uljima na platnu sa temom уојуоđanskih i šumadijskih pejzaža. M.B.

Takmicenje mladih pijanista

Niš, (Tanjug). — Drugo takmičenje mladih pijanista Jugoslavije biće održano u Nišu od danas do 27. marta. Na toj jedinstvcnoj saveznoj manifestaciji takmičiće se 250 mladih umetnika iz 27 gradova Jugoslavijc.

Organizator takmičenja je Muzička škola „Vojislav Vučković“ iz Niša, a klavirsko umocćc prcdstavićc mladi talcnti iz tridestak škola, dvc akademije i jednc više muzičke školc.