Борба, 21. 03. 1994., стр. 3
Rap
ТЕ"
уза
BORBA PONEDELJAK 21. MART 1004.
KAKO EVROPIJANI „ČITAJU“ VAŠINGTONSKI SPORAZUM
Privid ot
Меко Еапп dopisnik „Borbe“ iz Brisela
Da li će još jedna prilika za obustavljanje rata i zaključivanje kakvog-takvog mira propasti zato što politički lidcri bosanskih Srba, i njihovi zaštitnici u Beogradu, nisu dobro pročitali o čemu sc, zapravo, radi? Odnosno, nisu shvatili šta sc od njih zahteva, ı šta im sc zauzvrat nudi?
Nadu da bi se to moglo izbcći, uliva činjenica da im jc ovog putna uputstvo za čitanjc vašinptonskih sporazuma dao njihov „čovck od povcrcnja“ — ruski izaslanik u mirovnom procesu Vitalij Čurkin. Poručio im jc, naime, kako je u njihovom intcrcsu da pomcnutc sporazumc čitaju [ако kako bi „na njima profitirali, a nc tako da bi ih odbacili“. Slično uputstvo dao ini jc i ruski šef diplomatije Andrej Kozirjev, ukazujući da bi pomcnuti sporazumi trebalo da sc rcalizuju „u saradnji sa srpskom stranom, a nc u konfrontaciji s njom“.
„Buafine i sargarepe“
Dva dana nakon potpisivanja sporazuma izmcdu „bosanskc, prctežno muslimanskc, vlade i hrvatskih secparatista“ (kako se on predstavlja u cvropskoj štampi), prcovladuju occnc da jc „lopta, sada, prebačcna u srpsko dvorištc“. Sudbina tih sporazuma, ukazuju u cvropskim diplo matskim krugovima, u vclikoj ćc mcri zavisiti od stava onih koji su bili „odsutni“ sa vašingtonskc cerecmonije: u prvom rcdu od predsednika Miloševića i doktora Karadžića. Što, priznaju, nije nikakva novost, buduci da je i sudbina mnogih ranijih mirov nih planova zavisila od stavova pomcnutih aktera. Wazlika je, među шт, по [оте 510 glavni protagonisti заЧа5пјев пигоулор ргосеза = SAI) i Rusija, uz „taktičku podršku” Evropskc unijc —- izgledaju rešeni da sc potrude kako njihovi (Miloševićevi i Karadžiccvi) stavovi nc bi zavisili samo od njihovc pamocti i dobrc voljc. Kao što, uosialom, nc bi bilo ni u pctak potpisanih vašingtonskih sporazuma, da su oni zavisili samo od pamcti ı dobrc volje Tuđmana i Izctbcegovića. Pomcnutu razliku jc londonski „Fajncnšcl tajms“ ovog vikenda docfinisao occnom da „nikada dosad u ra-
SKUPŠTINA RSK
Knin. — Dorđce Bjcgović, predscdnik Vladc RSK, podnco jc ostavku na mjesto prcdscdnika Vladc na prckjučerašnjem nastavku rada prvog rcдоупор тазједапја Зкирзипе КУК.
„Podnoseći ovu ostavku svjestan sam da prema ustavnoj odrcdbi ona povlači razriješcnje cijele Vlade, kao i da Vlada koja je podnijcla ostavku ostaje na dužnosti do izbora novc vladc. Moj Kabinct ćc poštovati ovakvu ustavnu odrcdbu i nastavićc sa radom do izbora novce vlade, ali za posljcdicc kojc proistcknu iz odluka Parlamcnta, ova Vlada višc nc snosi odgovornost ni pred Parlamcntom, ni pred građanima RSK“, kažc sc u ostavci Đorđa Bjegovića.
Poslije ponudenc ostavkc Djcgovića Skupštini, predsednik Skupštinc je dao pauzu za konsultacijc sa šcfovima poslaničkih grupa.
Djegović je podnco ostavku u vrcme dok je u Parlamcntu još trajala diskusija o Izvještaju o radu Vladc, koji je on prekjuče podnco Parlamcntu, uz obrazloženje da nc želi da sc ova Skupština prctvori u sudnicu pojedinim ministrima u njegovoj Vladi. Napomenuo je da je ostavku podпео bez prethodnog konsultovanja sa Milanom Martićem, predsednikom RSK.
Direktni povodi za ostavku su bili razriješcnjec ministra informisanja Milene Tanjge i ukidanje Uredbi iz domun. pravosuda, koje nisu bile na
tu u bivšoj Jugoslaviji nijc postojala takva fina ravnoteža kombinacije batinc i šargarepe“. Odnosno, „nikada dosad nisu vojni stratezi i diplomatc do te mcerc verovali da ta kombinacija možc pomoći (la se odnos snaga prcokrence u prilo» miru”.
Pošto sc „fina ravnoteža” izmedu prcinji ı obećanja pokazala produktivnom n „prijateljskom ubedivanju“ Sarajcva ı Zagreba da sc manu ral ı pokušaju da sc dogovore, nc trcba sumnjati da će promolori vašingplotnskih sporazuma primenili isti „rCccpt” nc bi li ı srpsku stranu ubecdili u prednosti sporazumcvanja i blapodeti popuštanja. U konkrcinom sluсајц, па газројавапји пи је пе зато „klasična kombinacija" popušlanja ili stoezanja sankcija (u kojoj se onc pojavljuju u dvostrukoj ulozi — kako „batinc“ tako ı „šargarcpc“), vcć i po potrcbi — jačanje vojnog pritiska svc prisutnijecg NATO, svc brojnijih i jačih snapa UN, te, u krajnjoj liniji, i novce bosanske (muslimansko-hrvatske) „fedcralnc” armijc. >
Taj aspcki vašingtonskih sporazuma i mirovnog procesa Ćiji su Omi deco Je više nepo ocipledan i jasan, 1ako da su deplasiramı svi рокизајг Ја sc ulazak bosanskih Srba u pregovorc uslovljava prethodnim skidanjcm sankcija. Njihova suspcnuzija jc sada striktnije no ikada ranije vezana za teritorijalnc i političke ustupkc u Bosni i krajinama. Dok su vode bo sanskih Srba — s obzirom na pronicnjeni strategijski i diplomatski pcjzaž - danas manje no ikada u poziciji da uslovijavnju.
„Cena samostalnosti“
Ono što jc, medulim, u vašinpion skim sporazuminin i pralcćcmi mi rovnom proccsu nianje očigledno (ja Zalo postoji opasnost da bude роgrešno „pročitano”), Jeste da sc тип otvaraju запзе 7а tInkvo rcgulisanje bosanskc ı širc jugoslovenske krize, kojim bi sc zadovoljila većina ciljcv:u ı zahteva bosanskih Srba. Pod uslovom, naravno, da su = та озгуагспје tih ciljeva — spremni na odrcđcnc, prc svega tceritorijalnc ali i političke, kompromisc.
Naime, nczavisno od toga kakvc
оспео
мег касу! 5Бкирзипе, а та омо је орtužio koaliciju SDS Krajinc i SRS ı Parlamcntu.
Skupština jc upoznata sa saslavom dclcgacije RSK koja idc 22. marta na pregovore sa Керибикот Hrvatskom u Zagrcb. Dclvgaciju predvodi ministar odbranc admiral Dušan Rakić, a u dclcgaciji su još Slobodan Jarčević, ministar inostranih poslova, pencral Mile Novaković, savjetnik za vojna pitanja i Aco Drača, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, a njen boravak u Zagrcbu pratiće i ckipa SRTV Krajinc.
Nastavak rada sjednice prvog rcdovnog zasjedanja Skupštine КУК počco Je sa tri časa zakašnjenja zbog ncsuglasica oko dircktnop tv-prcnosa. Nakon uključivanja tv-kamcra rad skupštinc počeo jc sa usvajanjem dncvnog reda od 26 tačaka.
Tempcraturu u Skupštini podigao je ministar pravosuđa Radomir Kužet braneći Uredbe iz domcna pravosuda, koje je Goran Hadžić prošle godinc potpisao a da te Uredbe nisu došle na verifikaciju u rcpubličku skupštinu. Dušan Vještica, prcdscdnik skupštinskog odbora za pravosudc je predložio da od dcscet uredbi samo dvc dobiju potvrdu Skupštinc — OnC rcgulišu zakonsku oblast za koju nc postojc drugi zakoni. Većinom glasova osam uredbi stavljeno van upetrcbe. Đ. Miajstorovic
će (i da li ikakve) odnose uspostavili sa muslimansko-hrvatskom fedceraci-
Jom, bosanski Srbi su u poziciji da traže, ı dobiju, medunarodno ovcrcno priznanje istog prava koje je dato bosanskim lTIrvatima: da uspostave specijalne ili privileeovane veze s; svojom „maličnom državom“, u mjihovom slučaju Srbijom ili SR Jugoslavijom. Da bi to dobili, morace da daju izvesnc Icritorijalnc ustujpkc, Ćiji će obim zavisili od stepena veza koje će (ili koje neće) uspostavili sa muslimansko-hrvatskom Редегасјjom. Polazna pretpostavka je da се se — u slučaju da odbiju bilo kakve Veze sa pomenutom federacijon od njih zablevalı veća „cema samios1alnosti”, odnosno značajniji lerilorijalni ustupci. Od iste veze Će, po svoj prilici, zavisiti i obim medunnrodnc pomoći za obnovu ı izpradnju: |rclpostavka je da Amerikanci i IEvroj) ljani ncće biti prcterano raspoložcni da ulažu u njihov deco Bosnc, u slučnju da on ostane izvan federacije. Svc su 10, naime, elemcnti koje bi trcbalo uzcli u obzir pri analizi odnosa cenc (koja se plaća) i vrednosti (koja sc dobija), pod uslovom (da neko uopšte pravi takvu računicu.
Ukoliko samostalnost ı vCZU sa „maticom“ lidcri bosanskih Srba procenjuju kao vrednost za koju se isplian рани зуаки сепи — vašinglonski sporazumi im 1o obezbcduju. Analizirnjuci sami odnos vrednosli ı cene, Amerikanci, Rusi ı Evropljani su, oćilo, izračunali (dn im se isplati da prihvate specijalne odnose bosan skih Srba sa Srbijom (kao što зи мес prihvatili takve odnosc bosanskih Итуша за Ilirvatskom'i), kao cemu kakvop-takvog rešenja jugoslovenske krizc. Kakvog-Iakvog, jer sc još nc упа njcpov konanćmi oblik. Maca mnogi medu cvropskim розта ас ma podozrcvaju kako sc мапје prividna teritorijalnog inicgrilc(а Возпс та ртгамо га! па пјспој „sofisliciranoj ı diplomatski sankcionisanoj podeli“, tc na „stvaranju Vcli ke Hrvatske ı Velike Srbije — s mcdunarodmnim blagoslovom“. Te se, čak, nadaju da ćc lidcri bosanskili Sr Da, ne shvatajući o Čemu sc radi, učiniti svc da podriju polpisanc sporazumc ı mirovni proces koji se na njima gradi.
UuZ OĆČU-
stavku
3 predsednikom odlazi i Vlada: Вогде Вједоук
ПИ РКО) + 011/681-990 teks 011/686-063
Or
"и
PREDLOG BUTROSA GALIJA SAVETU BEZBEDNOSTI
Mandat UNPROFOR
produzifi ma досто дам
Njujork, (Tanjug). Generalni sckretar Ujedinjenih nacija Butros Gali zalržaiće od Saveta bezbednosti dn se mandat Unproforu u bivSoj Jupos laviji, koji istiće 31. marta, produži još na godinu dana. Ovaj predlog odudara od ponude hrvatsko, precsednika Franje Tuđmana (a se mandat, uz odredene uslovc, produži na šest muescci, kao što je dosad Dilan praksa.
U izveštaju generalnog sekretarn od preko 30 kucanih strana, koji će biti objavljen ove nedelje, ali je u subotu stavljen na uvid Tanjugu, dctaljno sc analizira dosadašnja uloga Unprofora u bivšoj Jugoslaviji, posebno u IIrvatskoj ı Bosni, i zaključuje da Unjprofor nije u |Oolpumnosli ispunio svoj zadatak iz objektivnih razloga, ali da je njegovo prisustvo Ipak sprci sukobe ı da mandat ircb:;
Po rečima Butrosa Galija, Unprofor se u IIrvatskoj ı Krajini nalazi u pat poziciji, uklješten izmedu пероmirljivih stavova krajiskih Srba i hrvatskih vlasti, pa jedni i drugi oj luZ7uju MHrOVNcC Smapo Za prislras nosl.
Takvom stanju su, kaže Gali, doprincla ı četiri hrvatska upada u Kr: jinu, pri čemu Unprofor nijc bio u stanju da zaštiti srpsko civilno sla novništvo. Srbi su, kažc Gali, bili prinudeni da uzmu oružje Iz magpacim;t, koje je bilo smešteno pod duplim ključem, da bi se sami branili, što će svakako olcžali eveniunlni budući proces demilitarizacijc.
Problemi proizilaze i iz pojedinih rezolucija Savcin bezbednosti koje su promcnilc prvobitnu шови Пп profora, kaže pencralni sekretar. Po njegovim rečima, prvobima ulogp: Unprofora bila je održavanje prinurJa do sveobuhvatnog političkog rešcnji i distribucija humamnitnarnc ponio С.
Wezolucija 815, od 30. martn 1993. godinc, medulim, Irclira »а5исспе топе, kao micgralni deco lIrvitske, Slo izaziva dodatno ncpovcrenje ko Srba, jer prcjudicira političko rcšcnje. „U odsustvu sveobuhvatnog poli uckog rešenja, obe strane su nasloj: le da koriste Unprofor za ostvarcnje svojih političkih ciljeva“, kažc sc u izме5гајти. Srpska strana je Io činila da bi ocdržala status (juo pod „zaštitom“ Unprofora, „uspostnvlianjući samoprokЈатомапи "državu Republiku Srpsku Krajinu,, u području odgovornosli Unprofora“. Hrvatska Je pak insisti-
TROJE POVREĐENIH U АЦРАЧМОМ РОЦЏ
Џпрготог: Srbi nisu krivi
Sarajevo. Unprofor jc odlučno ороугвао tvrdnju muslimanskih vlasti u Sarajevu da je eksplozija koja sc dogodila u subotu popodnc u sarajevskom predgrađu Мпрабто Polje, i u kojoj su ranjcna tri lica, izazvana minobacačkom granatom, ispaljenom sa srpskih položaja, javlja Frans Drcs.
Predstavnik francuskog odrcda snaga UN u Sarajevu, potpukovnik Rišar Perno izjavio jc da Je cksplozija izazvana granatom koja sc ispaljuje puškom. Maksimalni domct log tipa pranatc ispaljenog puškom jc 600 metara. A mestu cksplozije najbliži srpski položaji nalazc sc na udaljcnosti od 1.500 mctara, prcciziгао је Регпо.
гађа па геписегаси ић Кгајсул и окvire svojih medunarodno priznatih granica, kaze Gali.
S druge stranc, Krajina jc „de faclo pod sankcijama“, jer prema Mezoluciji 820 mora da traži odobrenje za UVOZ, IZVOZ |I Iransporti roba kroz svoju Ieritoriju od Zagreba, Ističe Gali. Srbi sc, dodaje ečeneralni sckrctar, protive ı uspostavljanju medunarodпе Котитоје 1 сапте па тедипагодпо priznatim hrvatskim granicama ii UNPA zonama, jer smatraju da „kao suverena država” imaju pravo (a sa mi vrše Ic funkcije.
~ ог e Jerćević pozdravlja
го o ~ o ба ем izvestaj Knin. — „Prvi put jc gencralni sckretar UN Butros Gali izrekao istinu i spomenuo Hrvatsku i Krajinu kao dva ravnopravna cntiteta koja sc nalazc u sukobu. Osim toga gencralni sekretar je direktno osudio četiri apresije Hrvatskc na RSK, uz priznanje da UNPROFOH nije bio ı mogućnosti da zaštiti srpsko civilno stanovništvo na napadnutim područjima, pa su Srbi morali uzcti oružje iz magazina sa duplim ključem“ — izjavio je Slobodan Jarčević, ministar inostranih poslova, povodom izvjeStaja Butrosa Galija Si} OUN. „Zanimljivo je da je Butros Gali osudio i dve Rezolucije SB OUN, prvo jc rekao da jc rezolucija 815 prejudicirala političko rešenje i timc poništila Vensov plan, a rezolucija 820 Je stavila u ekonomsku izolaciju RSK“ rekao jc Jarčević i dodao: „Tckst pis ma gcncralnog sekretara UN vcoma je ohrabrujući, on će sigurno uZncmiriti Zagreb, no ovo je samo jedna epizoda u državotvornom procesu RSK, ali treba sačekati novu rezoluciju SD koja će uvažiti navode iz OVOB izvještaja“. Đ.M.
U Iako delikatmoj situaciji, uu kejoj mi Jedna strana mije Zadovoljna Uni proforom, gpener:lmi «eErelar kaze da bi Savet, kao Slo je VCĆ Famnlje U. ženo, Ircebalo dna razmuslı o prošir: nju miagiata za „vazdusnu porršku“ snagama Unprolora u Kriajimi ı Итугш5Кој. Титан је, Кло зго је ро znalo, u pismu СаПи !газо Ча 56 nad Krajinom име е 1 ађтата lele nja:
„Ja, prema tome. predlazeni Save tu bezbednosti obnovu. innnatn Un proforu na diljihi 12 meseci, jOČCV od 31. maja 19947, Каже Bultros Grali
КОМЕТА TOURS
222-16-15 222-49-90
| ВАХ: 32-82-402
021/22-665, 27-575
КОРАОМ!К BREZOVICA ŽABLJAK ZLATIBOR
DIVČIBARE
BORAVAK U BANJAMA SRBIJE
PRODAJA DOMAĆIH IMEĐUNARODNIH AVIO, VOZNIH I AUTOBUSKIH KARATA
PREVOZ? MINIBUSOM sa kucne adrese do
am aqerodroma u био --0 BUDIMPESTI i SOFIJI
_PADIMO TOKOM CELE NEDELJE