Борба, 23. 03. 1994., стр. 3

сине

!

BORBA SREDA 23. MART 1994.

NORMALIZACIJA ŽIVOTA U SARAJEVU

Sve mirise

'Nakon što su krenuli tramvaji, poboljšano je i snabdevanje vodom i strujom, zabeležen pad cena roba na gradskim pijacama, stadion „Koševo“ ponovo je „oživeo“, uskoro će tramvajska maršruta biti produžena i uvešće se neke autobuske linije. Može sc reći da se posle dve ratne godinc mir najzad osetio u sarajevskom zraku.

Ovako, u najkraćem, tamošnji mediji opisuju mirnodopske dane u delu grada na Miljacki koji je pod kontrolom Izetbegovićevih vlasti. Sarajlije je najviše obradovala vest o pojeftinjenju roba na pijacama koje se obrazlaže ulaskom veće količine proizvoda u grad. Pre desetak dana, uoči Bajrama, kilogram kafe, naprimer, prodavao se za 120 nemačkih maraka, a ovih dana cena kafe pala je na „samo“ 28 maraka. Najjeftinija roba na .pijacama tokom proteklog vikenda bile su jabuke koje su se mogle kupiti za dve marke.

Tramvajska maršruta (tramvaji sada voze na relaciji Alipašin most — Skenederija i Čengić — Vila — Skenderija) uskoro će sc produžiti do Nedžarića, odnosno Baščaršije. Radovi na popravci clektrične mreže od

Roba pojeftinila: Pijaca na Grbavici

Skenderije do Baščaršije trebali bi trajati deset, a od Alipašinog mosta do Nedžarića petnaest dana. Uz to u sarajevskom saobraćajnom preduzeću planiraju i otvaranje šest autobuskih linija.

Sarajlije koje nameravaju ızaći iz grada nakon što sc otvo:i most Bratstvo-jedinstvo za krctanje civila iz jednog u drugi deo grada, ovih dana od Centra služ-

REAGOVANJA NA HRVATSKO-SRPSKE PREGOVORE U ZAGREBU

MILAN MARTIC . • е o •

Hrvafi insisfiraju Beograd, (Tanjug) — Predsednik Republike Srpske Krajine Milan Martić izjavio je juče kasno popodne Prvom programu Radio Beograda da srpska strana nije zadovoljna jučerašnjim tokom pregovora u Zagrebu i da hrvatska delegacija pokušava da se pretnjama nametne srpskoj.

Martić je rekao da ga je delegacija koja se nalazi u Zagrebu obavestila da Hrvati insistiraju na razoružavanju srpskih snaga, što srpska strana „svakako ne može da prihvati“. On je dodao da će srpska delegacija, uprkos tome, ostati na pregovorima i da će iskoristiti sve mogućnosti da se uspostavi mir.

SLOBODAN JARČEVIĆ

na razoružavanju

Srbi su, kako je naglasio Martić, na pregovore otišli sa ciljem da se obustave neprijateljstva i da se postigne dogovor o teritorijama Republike Srpske Krajine koje je okupirala Hrvatska.

„Bilo kako da se situacija razvija, mi ne možemo da idemo ispod našeg načela, a to je pravo na samoopredeljenje naroda. Mi imamo parlament, imamo vladu, imamo predsednika. To su institucije koje su legalno izabrane na najnovijim · izborima, imamo svoj narod koji sasvim sigurno neće i ne može dozvoliti da se naše teritorije vrate u sastav Hrvatske“, rekao je Martic.

Pregovarači nepopusiljivih stavova

Knin (Tanjug). — Ministar spoljnih poslova Republike Srpske Krajine Slobodan Jarčević, u sinoćnjoj izjavi za Tanjug i Radio-Beograd, datoj preko satelitske veze Unprofora, ocenio je jučerašnje pregovore vladinih delegacija Krajine i Hrvatske kao teške zbog toga što ni jedna strana nije popuštala u svojim stavovima.

Jarčević je rekao da RSK ne može da odstupi od zahteva da Hrvatska vrati okupirance tcritorijec. Hrvatska strana, međutim,

GRIGORIJ KARASIN Moskva očekuje

Moskva (Tanjug) — Moskva očekuje da će predstavnici Hrvatske i Srpske Republike Krajine postići, na razgovorima u Zagrebu, dogovor o obustavi neprijatljstava, izjavio je juče zvanični predstavnik Ministarstva inostranih poslova Rusije Grligorij Karaesin na konferenciji za štampu u Moskvi.

ne pristaje da deo okupiranih teritorija vrati sada, a o drugima da se razgovara kasnije, niti je spremna da vrati sve teritorije koje je okupirala u četiri agresije na RSK, o čemu je nedavno generalni sekretar UN Butros Gali obavestio Savet bezbednosti.

Na pitanje da li je o nečemu ipak postignuta saglasnost Jarčević je odgovorio — da, ali saто o granicama koje su neosporne i koje nisu bile izložene agresiji hrvatskc vojskc.

pozitivan ishod

Karasin je rekao da su srpsko-hrvatski odnosi od najvećeg značaja za regulisanje konflikta: u celoj bivšoj Jugoslaviji. Polazeći od toga, Rusija ulažc naporc u pravcu dogovora, kako „na liniji Beograd—Zagreb“, thko i na liniji Zagreb—Knin“. Promene па ćelu delegacija

Delegacije na krajiško-hrvatskim pregovorima nece predvode ministri odbrane. Dušan Rakić i Gojko Šušak, kako je bilo predviđeno, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova RSK. Delcgacije predvode savetnici šefova država sukobljenih strana za nacionalnu bczbednost general Mile Novaković i Hrvoje Šarinić, zato što je delegacija

RSK tek po dolasku u Rusku ambasadu saznala da hrvatsku delegaciju neće predvoditi ministar odbrane Šušak već Šarinić. U takvoj situaciji delegacija RSK je za šefa odredila generala Novakovića, zahtevajući da u slučaju potpisivnnia bilo kakvog sporazuma s lirvatskc stranc potpisnik bude Šušak.

FOTO: A. STANKOVIĆ

bi bezbednosti i Sckretavijata za narodnu odbranu pribavljaju odgovarajuća dokumenta koja su im potrcbna za izlazak. Uslov za dobijanje dozvole za napuš*anje grada, kako su objasnile t.mošnje vlasti, je da sc proti takvih lica ne vodi krivični postupak. G.R.

RAZGOVORI JOVANOVIĆ-ADAM

_ сата 3

JUČE SLETEO PRVI AVION U TUZLU

„Iljušin“

i Akasi

oivorili aerodrom

Tuzla. — Nakon gotovo dvc godine aerodrom u Tuzli juče je ponovo otvoren za humanitarne letove. Specijalni izaslanik UN u bivšoj Jugoslaviji Jasuši Akaši ocenio je ovaj korak kao najavu mira u Bosni.

Avion UN, u kome je bio i Akaši, sleteo je juče pre podne па tuzlansku pistu označivši otvaranje humanitarnog #Vašingtonskog mosta koji su dugo опеторцсамаје srpske snagc granatiranjem i delimičnom blokadom ove muslimanskc cnklave. Avionom „lIljušin 76“ u Tuzlu su, po rečima predstavnika UN, sleteli i komandant UNPROFOR u bivšoj Jugoslaviji general Bertran de Laprel i još stotinjak vojnih i civilnih predstavnika UN ı novinara. Ovim avionom nije dopremljena humanitarna pomoć. Prvi humanitarni Ict za ovu prctežno urbanu cnklavu sa 465.000 žitelja, od kojih su mnogi izbcglicc iz okolnih mesta trcБајо је да sleti odmah nakon „Iljušina“.

U BRISELU

Tuzlanski acrodrom, koji za UN ima vitalni značaj za dotur pomoći u delove scveroistočnc i centralnc Bosnc, koji su zbogborbi odsečeni za kopncnc konvoje, zatvorcn jc od maja 1992. kada je oštećcn srpskom artiljcrijskom vatrom.

Мета |ећома bez dogovora

Zeneva (Tanjug). — Svc dok sc bosanski Srbi ı Muslimani nc dogovore oko načina kontrolc avionskog tovara tuzlanski acrodrom noćc bit otvoren, izjavila je juče glavni portparol Visokog komesarijata UN za izboglicc (UNHCH) Silvana Foa.

Predstavnica za štampu UNHCH nijc mogla da precizira kada bi pomcnuti objckat mogao da budc pušten u rad, osim što je potvrdila da je acrodrom tchnički osposobljen. „Svc је spremno, samo sc čeka na sporazum dvc stranc“.

Nepromenjeno o sankcijuma

Mirko Klarin dopisnik „Borbe“ iz Brisela

Eksperti Evropske unijc i Sjcdinjenih Država započećc uskoro konsultacije sa ciljem da razjasne političke i tehničke uslove za postepenu suspenziju sankcija protiv Srbije i Crne Gore. O tome je, juče u Briselu, jugoslovenskog šefa diplomatijc Vladislava Jovanovića obavoestio politički direktor belgijskog Ministarstva inostranih poslova Albert.Adam. U krugovima belgijskog: MIP razgovorc sa ministrom Jovanovićem occnili su kao „vcoma interesantnc“, budući da „postoji manjak komunikacija sa Bcogradom“, zbog čega im, priznaju

· NA POZIV ALENA ŽIPEA

„nije uvek jasno šta se tamo dcšava i misli“. Jučcrašnji razBOVOri doprineli su, po njima, da sc „razjasni situacija poslc vašingtonskih sporazuma“, kao i da sc dobijc uvid u to kako sc pomenuti sporazumi „doživljavaju u Dcogradu i na Palama.“ Jugoslovenski ministar jc svoje belgijske domaćinc obavcstio da jc Beograd ispunio svc uslovc iz „akcionog plana“ EU, tc da jc sada od ključnog značaja da što pre otpočnc obećana susponzija sankcija. Prema belgijskim izvorima, domaćini su iz toga zaključili da u Bcogradu suspcnziju snakcija smatraju „preduslovom mirovnog rcšenja“”, pa su ministra Jovanovića obavocstili da је

Jovanovic putuje u Pariz

Beograd, (Tanjug). — Ministar inostranih poslova SR Jugoslavijc Vladislav Jovanović izjavo jc juče da mu je šef francuske diplomatijc Alen Žipe uputio poziv da dođe u Pariz kroz par dana radi obnavljanja dijaloga i razgovora o svim pitanjima u vezi sa jugoslovenskom

krizom.

Jovanović je, učestvujuću u emisiji „Argument više“ Radio Beograda, dodao da to znači da postoji sve veći interes da SR Jugoslavija

bude ne samo uključena u dijaloge, partner, a ne kao neki takozvani protivnik.

| 020 915

Ujedinjene nacije (Rojter) Generalni sekretar UN, Butros Gali, preporučio je Tursku kao donatora trupa za mirovne akcije UN na Balkanu, izjavio je juče njegov portparol Džo Sils.

Preporuka je otišla u Saveta bezbednosti, koji treba da do-

nego i tretirana i prihvaćena kao

Gali preporućio turske „plave beretke“

nese konačnu odluku. Turski zvaničnici se nadaju da će njihove trupe biti angažovane na nadgledanju mira „između Muslimana i Hrvata u centralnoj Bosni, za šta su već primili pristanak obe strane.

515 је гекао да je, za sad, na listu zemalja koje šalju tru-

njihov stav „ncšto drugačiji“. Sto sc uslova iz „akcionog plana“ EU tiče, rekli su da nc smatraju da jc u Hrvatskoj (krajinama) još ostvaren „modus vivcndi“, dok ćc sc o tcritorijalnim ustupcima bosanskih Srba (po cvropskom planu 51% za muslimansku i hrvatsku rcpubliku) moći zaključivati tok kada o tomc po спи ргевоуоп.

Pozicija Evropske unijc prc ma sankcijama i uslovima za njihovu suspozniju, obavocstio je direktor Adam ministra Jovanovića. „ostajc ncpromcnjcna“. Do dao je da Jc amorički stav prema istom pitanju „mnogo tvrđi“, ali i da sc Evropljani nadaju da će u skorašnjim ckspertskim konsultacijama uspcti da ga „smckšaju“, kako bi sc došlo do rcešcnja koje bi bilo „primamljivo za jugoslovensku i prihvatljivo za amcričku stranu.“

Dircktor Adam је, takođe, ju·goslovcnskog šcfa diplomatijc obavostio da ćc belgijski ministar inostranih poslova Vili Klas uskoro posctiti Albaniju, tc da се tamošnjem rukovodstvu prcncti cvropski stav da sc „pro blom Kosova mora rešavati ı granicama Srbijc i Jugoslavije.“

pe u Bosnu dodata samo Turska, ali će generalni sekretar držati otvorenu opciju da se uključe i druge zemlie. Grčka,

da pošalje svoje trupe i da brojčano parira Turcima koji su ponudili 1.000 vojnika.

| |

|

_ је naime, izrazila spremnost | |

|

|

а 11000 Beograd

Kneza Miloša 95 „<“ 011/684-369 . 011/681-990

| teks 011/686-063 2

011/683-452