Борба, 26. 03. 1994., стр. 9

informaciju. Ciljevima je, između ostalog, definisano i da slobodu štampe UPNS neće određivati samo prema tome da li u društvu postoji zvanična cenzura, veći „da li su društvene okolnosti takve da se novi-

nari profesionalci primoravaju na sam0o-

cenzuru, te uvode tabu teme ili „crne lis-

te“. Takođe, u planu je izrada moralnog

_ kodeksa) drugih kodeksa jednostavno ne-

ma, poslednji je donet 1988. i štiti samoupravljanje) kao i formiranje suda časti za

_ prekršioce ovih normi. Udruženje bi, dak-

le, trebalo da pokaže zrelost novinara da se zajednički izbore za sopstveni opstanak

_ i za slobodu plasmana istine, makako ona

ne odgovarala nekima.

Sigurno je, međutim, da bi novinari-profesionalci, opterećeni borbom za golu egzistenciju, teško opstali, s obzirom na ekonomsko gušenje nezavisnih medija, da nije bilo pomoći onih koji mogu da je pruže, među kojima je na mestu broj jedan Fondacija Soros. Mnogo puta etiketirana već pomenutim epitetima „špijuna“, OVa fondacija nije odustala od premise na koju

| ukazuje njen predsednik Sonja Liht: „Ot- .

voreno društo ne može biti izgrađeno bez

pluralizma informisanja“. A na pitanje po ·

kojim i kakvim kriterijumima Soros poma-

že, gospođa Liht kaže:

— Pre svega, trudimo se da pomognemo opstanak medija koji nisu na državnom budžetu, a koji bi mogli biti ugašeni. Recimo, dajemo podršku razvoju štampe na manjinskim jezicima, zatim lokalnim medijima, kao i njihovom širenju i povezivanju. Prvi i najvažniji uslov je profesionalizam. Po mom mišljenju, treba izbegavati termin „nezavisni“ mediji. Takođe želimo da pomognemo istraživačkom novinarstvu kao i medijskim grupama.

Prema rečima Gorđane Janković, zadužene u Sorosu za medije i kulturu, pomoć se pruža u papiru i tehničkoj opremi, ali se ne dozvoljava preterano vezivanje za Fondaciju jer je cilj — osamostaljenje medija. Veoma je važno, kaže Sonja Liht, da građanin sam bude sudija, da se sam Opredeljuje šta će čitati, a šta ne. Jednostrana informacija je efikasna na kratak rok. Međutim, na duži rok nastojanje da se nametne jednostrana slika sveta postaje štetno jer se gubi sposobnost razmišljanja sopstvenom glavom. Zanimljivo je koliko su tajne medijske manipulacije nepoznate čak i za one koji je primenjuju. Jer, u jednom trenutku stvari se mogu okrenuti upravo protiv njih. Realnost je, naime, jača od svake propagande...

Ključ vlasti i kijuč demokratije: pluralizam novinarskog prilaza

aa CC e—===<===,

Specijalno za „NB“: Ejdan Vajt, generalni sekretar Medunarodme fe" deracije novinara

Politički aufonomne novine i RTV nisu puki dekor demokratije, oni obezbeduju suštinsku kontrolu političke vlasti i tako grade poverenje U samu demokraliju

DD EEU revolucije u proteklih pet godina izvele su novinare u štampi, radiju i televiziji na front očajničke borbe. To nije borba za rat ili mir, ili za prava hrišćana nasuprot pravima muslimana, niti borba za prava jedne jezičke zajednice u odnosu na drugu.

To je jednostavno borba za novinarsku nezavisnost. Za pravo medija da o događajima i novostima izveštavaju bez pritiska političkih ili drugih interesnih grupa. Nezavisni mediji nisu deo dekora demokratije, oni obezbeđuju suštinsku kontrolu vršenja političke vlasti i, čineći tako, grade poverenje u samu demokratiju.

Ali, lakše je reći nego učiniti. Tendencija da se manipuliše vestima i informacijama ima u svakoj zemlji, a posebno su jakc u političkom društvu. Ne treba da se izncnađujemo. Konačno, ljudi koji su uspeli u politici, uspeli su zahvaljujući dobrom imidžu u javnosti, a taj imidž zavisi pre svega od medija. Nije iznenađujuće ni to Što се vlade učiniti sve da ugušce kritike i poprave svoj imidž.

Novinari i mediji koji pokušavaju da sc odupru tom pritisku ili koji ostaju izvan elitnog kruga su najranjiviji. A pritisak jc često oštrica nasilja.

Prošle godine u Turskoj sistematski su napadani mediji koji su naklonjeni pravima kurdske zajednicc. Novinari su ubijani. Neki su mučcni.

U Alžiru su rcligiozni ckstremisti, koji pokušavaju da zastraše mecije zbog prevclikc nezavisnosti ubili za proteklih nekoliko dana troje novinara.

Ove nedelje 20 nezavisnih novinara iz Albanije uputilo je apc! Međunarodnoj fcdcraciji novinara (IFJ) tražeći pomoć zbog pretnji i nasilja vlasti prema nc-vladinim medijima.

lako ncki u Beogradu možda mislc da je pitanje nezavisnosti medija pitanjc za akademsku debatu, za sve višc novinara to je pitanje života ili smrti. Cak i u žaru rcgionalnog konflikta novinari bi trebalo da budu slobodni da radc, bez zastrašivanja i u skladu sa najvišim profesionalnim standardima. Nezavisnost medija postoji tamo 246 su novinari, urcdnici i izdavači slobodni da unapredc javni interes објау упјет i emitovanjem činjenica i mišljenja bez kojih prađani nec mogu doncti odgovorne sudovc. Da bi se takvi uslovi stvorili, vlade moraju otvoriti ctar i novinskc slupce za pluralističke stavovc i mišljenja. Trebalo bi da obezbede zakonski okvir koji bi aradani-

ma garantovao slobodu informisanja, novinarima slobodan pristup izvorima informacija i medijima zaštitu od nepotrebnog pritiska.

To, naravno, nije dovoljno. Sami novinari moraju uspostaviti više standarde radeći u skladu sa principima ctike i uravnoteženim izveštavanjem — poštenim prenošenjem ideja i mišljenja svih strana u sukobu i uz poštovanje istine u izveštavanju.

Nezavisnost modija znači takođe da ljudi koji su izloženi kritici imaju pravo na odgovor i poštovanje, pre svega, principa da ljudi treba dan budu dobro informisani kako bi mogli biti sposobni da donesu odgovornce odluke o sopstvenim životima.

Pitanje koje bi trebalo da važi za sve medije na prostorima i republikama bivše Jugoslavije glasi — gde te slobodc postoje? 1, ako ne postoje, kako mogu biti garantovane u budućnosti?

Uslov za nezavisnost nije, kako ncki tvrde, da država nema ulogu u podržavanju medija. U Evropi postoji duga tradicija RTV sistema kao javnih ustanova čije funkcionisanje, izdvajanjem kroz poreze, subvcncionišu građanimi. Ali, takav dogovor nc bi trebalo da dovede do striktne kontrole vlade nad onim što novinari pišu ili cmituju. Kada sc to dogodi, poverenjc javnosti ncstajce.

Ove sedmicc IFJ je objavio izveštaj o kritičnoj situaciji u radio i TV sistemu u Mađarskoj, gde je 129 zaposlcnih, uključujući više od 70 novinara, otpušteno 4. marta. Otkrili smo da je mađarska vlada imala učešće u biranju žrtava, među kojima jc bilo i najuglednijih novinara.

To je najgrublje kršenje novinarske nczavisnosti. Bilo je mnogo sličnih slučajcva, uključćujući i Beograd. Tako uplitanjc bilo

~ bi nezamislivo u Vclikoj Britaniji, Nemačkoj ili Francuskoj, gdc su telcvizije kao javni sistemi van domašaja vlade. Mediji u ovim zemljama uživaju zaštitu od uplitanja vladc. a

Nezavisnost moedija nijc izazov za koji odgovarnost snosc samo novinari. Zapravo, sloboda mcdija prcvišc je važna da bi bila samo na novinarima. Svaki pojcdinac u društvu ima svoj ulog u stvaranju dcmokratskc kulture koja sc zasniva na tolcranciji i uzajamnoj dobroj volji mcđu različitim zajednicama.

Nezavisnost mecija trebalo bi da bude žila kucavica demokratske razmcnc. Kad god je novinar žrtva ili sc navodi na затоcenzuru pubimo nc samo mišljcnjc ili ıdcju, činjenicu iii dve uz nekoga članka, već deo same demokratije.