Борба, 11. 04. 1994., стр. 13
ge [ByaiSada =
14
BORBA PONEDELJAK 11. APRIL 1994.
пр њ ту тик ши а i } ix ti „tim dai IS] EKONOMIJA 13
DA LI ĆE JAVNA POTROŠNJA U SRBIJI ZAISTA BITI SMANJENA
Marjanovićeva izjava o štednji, podelila stručnjake: Jedni tvrde da je to opsena, drugi, da ima racionalizacije, ali se na prvi pogled ne vidi, a treći da će nas nerealno nizah račun dovesti do —
rebalansa
Tanja Jakobi
„To će opustošiti školstvo u ovoj zemlji!“... „Siromašni ljudi biće nezakonito izbacivani iz svojih kuća, biće im uskraćena zdravstvena pomoć i neće moći da nađu bilo kakvo utočište“... Ovo nisu, kako bi se moglo pomisliti, vapaji naše nadgradnje. Citirane jadikovke objavljene su u „Čikago Tribjunu“ i „Vašington Postu“, kao odgovor na najavu predsednika Regana da će, u 1981. godini, radikalno skresati budžet.
Predsednik srpske vlade Mirko Marjanović, objavio je prošle nedelje, da je „po predlogu zakona o budžetu, javna potrošnja u Srbiji manja za preko 30 odsto u odnosu na predviđeni nivo javne potrošnje u konsolidovanom bilansu na nivou zemlje“ — a da niko od „državnih pretplatnika“ nije ni — šušnuo.
— To nije smanjenje nego jeftin propagandni trik — kaže Boško Mijatović iz Ekonomskog instituta u Beogradu. — Kao reper su uzeti precenjeni društveni proizvod Jugoslavije od deset milijardi dolara i, na osnovu toOga, izvedena javna potrošnja na nivou od 5,2 milijarde dolara. Stvarni društveni proizvod, međutim, sigurno nije bio veći od šest milijardi dolara i srpska vlada se samo prilagodila toj realnosti. Dakle, ta „štednja“ računata je prema jednom podatku
koji ne znači ništa, i — opet smo -
dobili veliki budžet i velika poreska opterećenja.
Budžet nefaknuš
U sumi od 4,9 milijardi dinara koliko iznosi ukupno utvrđeni obim javne potrošnje u Srbiji, 2,8 milijardi je klasičan budžet, a 2,1 milijarde su rashodi penzionog, zdravstvenog i fonda za slučaj nezaposlenosti i javnih preduzeća.
— Ovogdišnji budžet gotovo je isti kao i prošlogodišnji — kaže Đorđe Pavlović pomoćnik ministra za finansije zadužen za budžet. — To se, doduše, ne može sasvim tačnq utvrditi, jer su veličine zbog inflacije neuporedive, ali u njemu nema nikakvih značajnijih „smanjenja. Ono umanjenje za 30 odsto treba tražiti na drugom mestu — u onom delu koji se odnosi na fondove, delu koji se ustupa opštinama i federaciji.
Dalja potraga za zvaničnom verzijom smanjenja javne potrošnje, vodi uglavnom na — slep kolosek. U „obrazloženju“ predloženog Zakona o budžetu piše
Jadikovka
„Budžet je smanjen zahvaljujući tome što su naše plate mizerne i to je cela istina” — to je najkraći neoficijelni komentar zaposlenih u ministarstvima. Po ponuđenoj uporednoj strukturi budžeta iz prošle i ove godine, izgleda da je jadikovka na mestu: prošle godine trećina budžeta išla je na plate zaposlenih, a ove godine 16,4 odsto. Preraspodela je napravljena u korist materijalnih troškova „posebnih i drugih namena“, podsticanja razvoja i brige o deci.
samo da se vlada rukovodila idejom da ukupna javna potrošnja na nivou Jugoslavije ne bi smela da prelazi 40 odsto društvenog proizvoda i da će se „ukupnim obimom javnih rashoda u Srbiji od 4.971 miliona dinara obezbediti finansiranje osnovnih funkcija uz racionalizaciju i štednju na svim nivoima, što je zahtev vlade prema svim korisnicima budžeta“.
— Nekih ušteda i smanjenja ipak mora biti, jer u programu monetarne rekonstrukcije upravo Za ovaj socijalni deo utvrđene su brojčano gotovo iste stavke, ali u dolarima, što znači da su cifre u sadašnjem obračunu prilično umanjene — kaže dr Mirosinka Dinkić, jedna od autora socijalnog. dela Avramovićevog programa. Najverovatnije je, da je smanjeni obim javnih rashoda utvrđen na osnovu već ostvarenih ušteda u prva tri meseca. Primera radi, u društvenim delatnostima držane su izrazito niske plate — u januaru je prosečna plata bila 26 a ni u
Rupa
Visok ili nizak, za budžet je najopasnije ako je vlada precenila budući prihod u republičku kasu, upozoravaju poreznici. Đorđa Pavlovića, pomoćnika za budžet, najviše brine ukidanje poreza na finansijske transakcije, jer to stvara „rupu“ od 10 odsto koju treba nadoknaditi. „U ministarstvu finansija upravo se traži rešenje, ili da se neke stope povećaju, ili da se wvede neki
novi porez“. Na najavu da se
smanjuju i republičke takse Pavlović samo kaže „to su valjda samo marginalne izmene, ne mogu da verujem da će smanjiti one najveće stavke“. Navodno, kaže još jedna priča iz krugova vlade Srbije, a na tu temu, u prvobitnom paketu promenjenih zakona uopšte nije bilo reči o smanjenju poreza na lična primanja. Ta izmena, izvršena je, neplanski — tek na pritisak preduzetničkog lobija.
februaru one nisu bile mnogo više. Pored toga, sudeći po izjavama vladinih službenika, očito je da je priliv u fondove bio veći nego što se očekivalo. Po,nekoj gruboj proceni, izgleda da su rashodi bili za petinu manji od očekivanih.
Po mišljenju dr Božidara Raičevića, gotovo je neverovatno da bi vlada Srbije, da stvarno nije umanjila rashode, preduzela istovremeno smanjivanje prihoda budžeta, i tako već na samom početku dovela sebe u bezizlaznu situaciju. Naime, Marjanovićev kabinet, cele prošle nedelje je „izbacivao“ odluke o smanjenju ili čak ukidanju nekih od najizdašnijih poreza, a slične poteze najavio je i za celu ovu nedelju. — U javnoj potrošnji postoje velike neracionalnosti i moguđe je relativno sitnim zahvatima postići velike efekte. To ne znači radikalno smanjenje nekih rashoda, već samo racionalnije korišćenje raspoloživih prihoda smatra dr Raičević. — Zbog hi-
perinflacije sadašnje stavke u budžetu ne mogu se uporediti sa prošlogodišnjim, ali je vidno da su rashodi za državnu administraciju smanjeni. Pored toga mora se uzeti u obzir da je situacija relativno stabilizovana, da nema onog naleta izbeglica, ranjenika i invalida koji smo imali prošle godine, a ti izdaci bili su velika stavka u budžetu.
Uzimala-davala
U prilog ili kontra tezi premijera Marjanovića da se značajno smanjuju i javni rashodi i poresko opterećenje, moguće je navesti niz argumenata koje pružaju do sada raspoloživi podaci. Kao primer, u ovoj „Borbinoj“ analizi uzet je fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. Izmenom Zakona o socijalnim doprinosima vlada je predložila da se postojeća povišena stopa za penzijsko invalidsko osiguranje od 23,4 odsto (svojevremeno uvedena zbog velikog deficita) smanji na 21 odsto i tako uslišila brojne molbe prvenstveno iz Privredne komore Srbije. Kao argument za to sniženje vlada je uzela dobar priliv sredstava u penzioni fond tokom prošla tri
· meseca. U narednom periodu
planirano je da će rashodi biti 875 miliona, da će prihodi (po sniženoj stopi) biti 753 miliona, deficit 122, od čega je gotovo polovina već pokrivena.
Tek što odahne, posle ovako popularnog vladinog poteza, privreda će, bar ona malo bogatija, morati iz glasa da jaukne. Nešto niže, u istom zakonu, vlada predlaže da se u osnovicu doprinosa za socijalno osiguranje uključe i dodaci i naknade i ostala lična primanja utvrđena Opštim kolektivnim ugovorom, koji ne predstavljaju dodatak na zaradu. A to znači: deo regresa za korišćenje godišnjeg odmora (preko 20 dinara), deo otpremnine pri odlasku u penziju (preko 120 dinara), deo toplog obroka (ako prelazi 10 dinara), deo dnevnica za službena putovanja (preko 2,4 dinara dnevno) pa čak i deo pomoći porodici u slučaju smrti radnika, koji prelazi visinu pogrebnih usluga.
Sve to primenjivalo bi se retroaktivno (!) od 1. januara ove godine kako bi se obezbedila dodatna sredstva za prevazilaženje deficita u organizacijama socijalnog osiguranja.
— Svi vladini računi važe samo ako se zadrže ovako stabilni uslovi, kakve imamo sad. Do sada smo vrlo često bili svedoci da se kretalo sa malim stavkama, a potom su nas čekali redovni rebalansi budžeta. Čim se ravnoteža pomeri, a ima indicija da su plate krenule bržim tempom nego Što se računalo, odmah će morati da porastu i penzije, a to znači da će se automatski i rashodi u ovom fondu povećati kaže dr Dinkić. — U programu je zapisano, i na to naročito skrećem pažnju, da su rashodi u ova tri fonda toliko veliki da je njih nemoguće sanirati samo merama tekuće politike, već je naprotiv nužna korenita reforma, i Ekonomski institut upravo je vladi i predložio da se to uradi najkasnije do kraja ove godine: Rez a — svi na broju
Veliko spremanje
— Vlada, koliko mi je poznato, namerava da pristupi izmenama poreza u dve faze: prva faza podrazumeva finaliziranje posla započetog još u februaru, a to su sitnije izmene u čitavom nizu poreskih izmena, koje vlada predlaže da budu usvojene na prvom zasedanju Skupštine. Druga faza, za koju je neophodno mesec i po dana, je revizija celokupnog poreskog zakonodavstva jer je u prethodne dve godine, često nestručnim intervencijama, celina razgrađena, pogotovo u vreme Božovićeve vlade, kada je uveden niz izmena da bi se amortizovalo dejstvo sankcija — kaže dr Dejan Popović, poreski ekspert. — Sad kad su se prilike ustalile; pravi je trenutak za takvo temeljito pregledanje zakona. Kad to bude okončano, predlažem vladi, da konačno poreske zakone stavi na stranu, jer jedna od važnih pretpostavki normalnog funkcionisanja privrede je — stabilan po-
reski sistem.
Iz Zakona o porezu na dohodak građana treba izbaciti sve odredbe o indeksacijama jer one sada deluju kontraprodutkivno i produžiti rokove za uplatu poreza. Ceo sistem poreza na dohodak zamišljen je kao sintetički porez (zbog hiperinflacije se to nije moglo postići u prethodne dve godine). Za građane, to praktično znači da bi ponovo važila godišnja prijava poreza, i vraćanje svih olakšica (umanjenje poreske obaveze prema broju izdržavanih članova porodice, ulaga-
nju u slike, knjige i dr.)
— Treba preispitati onaj deo poreza na promet koji se odnosi na povraćaj akciza izvoznicima, a u sistemu doprinosa za socijalno osiguranje ponuditi fleksibilniju šemu za plaćanje doprinosa kod zemljoradnika i samostalnih delatnosti — kaže dr Popović. — Na saveznom nivou, poreska reforma trebalo bi da se zaokruži uvođenjem poreza na dodatu vrednost, čime bi se znatno popravila situacija u sektoru posrednih poreza. Budući da je ovaj porez nešto potpuno novo, njegovo uvođenje tražiće od šest meseci do godinu dana, i te-
meljitu obuku kadrova.
M. Miloradović
Garantovana zarada 35 dimara
Svi vladini računi pravljeni su uz pretpostavku da će prosečna plata u ovoj godini biti oko 63,10 dinara a garantovana neto zarada za koju se umanjuje osnovica za obračun poreza 20 dinara. Najniža garantovana zarada za ovaj drugi kvartal po mišljenju vlade treba da bude 35 dinara, u periodu od jula do septembra 45, i do kraja godine 60 dinara. Vladinom projekcijom planirano je da će iz Fonda za isplatu najnižih zarada i naknada, do kraja godine biti finansirano ukupno 1.113.000 radnika ili 93 hiljade radnika mesečno. U skladu sa Programom za rešavanje viškova zaposlenih, u budžetu bi se obezbedila nadoknada za 210.000
· radnika u visini od 50 miliona
dinara.
Intervencije s manjkom
Za intervencije i investicije u privredi predviđeno je 462 miliona dinara (ili 16,2 odsto budžeta), što je — tvrdi vlada — 15 puta više u odnosu na prethodnu godinu. Pa ipak tom sumom namirena je tek četvrtina zahteva korisnika koji su tražili
ukupno 1.852 miliona dinara.
Primera radi Fondu voda za za-
vršetak deset najvažnijih objekata potrebno je 265 miliona dinara, planirani priliv je 30, a „intervencija“ iz budžeta još 50 miliona dinara. „Kraći“ će ostati i fond robnih rezervi, jer je planom predviđeno da za nabavku pšenice, kukuruza, šećera, ulja, đubriva i nafte treba 160,7 miliona dinara. Vlada ima nameru da obezbedi samo 40 miliona dinara, a ostatak će se — po osnovu republičkih depozita po viđenju kod banaka, obezbediti preko kredita. :
Poređenje
lako se prvi kvartal ne može bez rezervi uzeti kao reper za predskazivanje budućeg priliva u budžet, evo ipak nekih poređenja. Do kraja godine predviđeno je da se od poreza na dobit korporacija prikupi 20 miliona dinara ili gotovo dvadeset puta više nego u prva tri meseca. Porez na plate trebalo bi da donese budžetu gotovo milijardu dinara ili sedam puta više nego u prvom kvartalu, porez na promet 605 miliona (20 puta više), akcize 475 miliong_(34 puta više), a posebna repliblička taksa 62 miliona dinara. Budžet bi se kod NBJ i kroz izdavanje hartija od vrednosti zadužio za 623 miliona dinara, ili šest puta više nego u prvom kvartalu.