Борба, 28. 04. 1994., стр. 12

12 РЕЈ

POVODOM ZVANIČNIH TVRDNJI DA SE BROJ KRIVIČNIH DELA U

SRBIJI SMANJUJE

Kriminal za svetski ogled

Jedna od karakteristika domaćeg kriminala je užasno Disoka stopa rasta, nezabeležena u svetu, osim u nekim zemljama Južne Afrike — tvrdi direktor Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja Dobrivoje Radovano-

DIC

Ministar unutrašnjih poslova ncdavno je iznco.podatak o značajnom smanjcnju stopc rasta krminalitcta u Srbiji za čak 15 odsto. Na tribini SPS-a održanoj prošle nedcljc na Starom gradu, načcinik bcogradskog SUP-a rckao jc da je broj krivičnih dela smanjen za oko tri odsto, ali da je policija glavnog grada svc sposobnija da rešava zadatke koji sc prcd nju postave. Ima, mcđutim, podataka koji ove tvrdnje dovode u značajnu sumnju. i — Jedna od karakteristika domaćeg kriminala je užasno visoka stopa rasta, nczabcležena u svetu, osim u nekim zemljama Južnc Атепке. 'Imovinski kriminal raste stopom od 27 odsto godišnje, što je nenormalno visoko. Nasilni kriminalitct, odnosno ubistva, povećavaju sc stopom od 90 odsto godišnje, a poscbni oblici nasilnog kriminalitcta, kao na primer tcški oblici razbojništava, rastu stopom od 115 procenata godišnjc. Ako sc ovakve tendencije nastave, zemlja ćc se naći u takvom kriminalitctu da ćcmo vcrovatno biti ogledno područjc za ostali svct — kaže dircktor Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja Dobrivoje Radovanović.

Predstavljena golim brojkama, situacija u Srbiji, što sc kriminala tičc, izgleda ovako: oko 183.000 krivičnih dela godišnje, od čega 94.000 tcških provalnih krađa, oko 360 ubistava, 473 pokušaja ubistva, oko 1900 teških razbojničkih krađa i oko 100 teških razbojništava, koja se završavaju ubistvom.

Komontarišući izjave ljudi iz SUP-a, Radovanović kažc da је potrcbno podrobnije pogledati strukturu krivičnih dcla koja su u padu. To su, prema Radovanoviću, uglavnom bezпасајпа деја, Као 510 su, na primcr, зипе Кгаде. :

Kao jednu od glavnih karaktocristika ovdašnjeg kriminala, Radovanović navodi strahovit rast takozvanog nasilnog kriminaliteta, pri čemu naročito zabrinjavaju razbojništva i ubistva.

— U Srbiji danas postoji tri dominantna tipa ubistva. Prvi jc klasični tip, koji odmah treba zaboraviti i koji sc dešava u svim zemljama i u svako vreme. ID)rugi tip su ubistva iz koristoljublja, prilikom pljački, što ranije nije bila osobina ovdašnjih kriminalaca. Taj tip ubistava jc osobina psihopata, a njihov procenat u ukupnom broju ubistva je vrlo vcliki. Treći tip ubistava su ona koja su rczultat aktivnosti organizovanog kriminala:

А роћаја сома рогедак

Naša policija je u situaciju da je nemotivisana, još uvek ideologizovana, dakle, ne bori se protiv kriminala, već za očuvanje poretka. Salbo je plaćena, užasno loše tehnički orpemljena, raspadnuta i potpuno neobučena. U policiju se primaju ljudi koji se prijave dobrovoljno i prolaze kroz kratkortrajnu obuku od tri ili četiri meseca. Ta policija je umnogome neefikasna. U oblasti teškog nasilnog kriminaliteta ona je efikasna u tek negde oko polovine slučajeva, a u oblasti teških provalnih krađa, u tek oko 30 odsto slučajeva. Znači, ako vam je provaljeno u stan slobodno ne prijavljujte policiji. Od naše policije, ovakve kakva je bar u dogledno vreme, ne treba mnogo očekivati, kaže Dobrivoje Radovanović.

obračuna zbog dugovanja, prevara u poslu, ncplaćanja rckcta, podcle tcritorija ili delatnosti, kao što su trgovanjc drogom ili oružjem — objašnjava Radovanović.

Veliki broj krivičnih dcla, oko 30 odsto, u poslednje vremc otpada na nove oblikc krivičnih dcla, kao što jc otimačina automobila na semaforu, ili pljačkanje stanova dok su njihovi vlasnici unutra.

— U Srbiji kriminal odlikuju i novc vrstc krivičnih dcla, u šta, pre svcga, spada organizovani kriminal i ono što on sa sobom donosi. Zašto je do organizovanog kriminala došlo, stvar jc. posebne pričc, a u situaciji kakva je naša, on sc morao nužno javiti. Organizovani kriminal, po pravilu, ne može da funkcioniše bez saradnje sa državom, pa jc to razlog za spregu kriminala i vlasti — objašnjava Radovanović. — U takvoj situaciji, kada kriminal teži da sc što više infil-

Čuvari reda po Rkrafkom kursu: Mi mofiva, ni para ni dovoljno obuke

trira u državnc organc, pa i da prcuzme deco vlasti, mogućc jc praviti nckc hipotczc. Kad, na primcr, ckonomija „crknc“, zbog dejstva sankcija, rata ili nočcg trcćeg, tada cskalira „sub-ckonomija“. A kad tako stanjc pređe u bedu, nastajc opšta rasprodaja ličnih i društvenih stvari. Ko to možc da kupi? Onaj ko ima novca, a organizovani kriminal ga uvck ima. Kad postanc dovoljno bogat, organizovani kriminal teži da prcuzmc deco vlasti, što možc postići na raznc načinc, TCCImo, potplaćivanjem таз-теф ја. Ако цзре да цас u parlamcnt i oformi svoj poslanički klub, posao za огвап!zovani kriminal jc uspešno obavljen. Takav jedan pokušaj mi smo već imali, ali nijc uspo.

Kao posebnu karakteristiku ovdašnjc kriminalnc sccnc, Radovanović navodi da је svc višc dccc ispod 14 godina, koja su izvršioci krivičnih dcla, a da je u Zemunu zabclcžcn služajdesetogodisnjaka koji jc počinio 100 krađa. з

— Prognoza је да бе зора kriminalitcta u našoj zcmlji i daljc rasti, jcr kriminal ima jcdnu nczgodnu osobinu: kad dostigne određeni nivo, vrlo ga jc teško smanjiti. Naša zemlja jc, zbog situacijc u kojoj sc našla, tcorijski primcr iz udžbcnika za istovremcno dojstvo svih ncgativnih faktora: raspad državc, raspad sistema угедnosti, raspad pravnog sistema, rat, sankicje. Zbog toga ne treba objašnjavati otkud toliko i takvog kriminala-

V.Radivojević

Devica

Miiroslav Mikuljanac

Ako je vcrovati astrološkim pretpostavkama, Savezna uprava сагna dobila je na svom čelu čoveka poslovnog, ambicioznog, pametnog, proračunatog i analitičkog. Nije bilo teško pogoditi, to je Mihalj Kertes, provereni SPS-kadar, prvoborac antibirokratske revolucije, učesnik mnogih značajnijih događaja proteklih godina.

Možda horoskopi u ovoj zemlji nisu baš kako treba, možda Mihalj, Mihajlo, Miha, Bracika Kertes nije čovek sa navedenim osobinama, ali možda one i nisu nužne za funkciju koju je upravo preuzeo.

Kertesu se, u svakom slučaju, ne može osporiti da ima interesantnu biografiju. Rođen je 29. avgusta 1947. u Bačkoj Palanci, završio je Višu upravnu školu (smer za sOcIjalni rad) i 1970. se zaposlio u lokalnoj opštini kao referent za socijalnu zaštitu.

Od kako 1975. postaje član Saveza komunista, razvija i političku karijeru. U vodoprivrednoj organizaciji „Dunav“ radio je kao referent za ONO i DSZ, potom ušao u strukture opštine Bačke Palanke, gde je 1986. postao sekretar partijske organizacije. Meteorski uspon Bracike Kertesa počinje sa antibirokratskom revolucijom i događajima iz oktobra 1988. Koristeći svoje mađarsko poreklo („Ako sc ja kao Mađar na plašim Srbije, što bi je se Srbi plašili“) i bezrczervnu podršku Slobodanu Miloševiću („On je vanzemaljac“) Kertes se uspinje političkim lestvama i vrlo brzo postaje član Predsedništva Srbije. Kao šef komisije za

Općenito je Hrvatska u boljem međunarodnom položaju poslije potpisivanja Vašingtonskog : sporazuma, sa vlastima Bosne i Hercegovine i može

očekivati reintegraciju privremeno okupiranih područja“, čuje se sa autobusnog zvučnika informativne emisije Hrvatskog radija u kojoj prenose izjavu Mate Granića iz Pazina. A mi smo upravo na tom području za koje Granić tvrdi da će biti „reintegrisano“. U Jasenovcu.

Zabrađene žene pale sveće pored sedamnaest metara dugih, pet metara širokih ulegnutih zajedničkih grobnica žrtava u ustaškom logoru u Novoj Gradini. Takvih jama sa stotinama mrtvih ima sa obe strane reke Savec. Po čitavoj šumi.

Dok žene sede i plaču pored jama muškarci se okupili na otvorenoj Icdini i pričaju. Jasno, o politici. „Jcbi

ga, imam prijatelja i u vlasti i Opozici-

ji. Šta ću, kako da se postavim. Neću nikome da sc zamjerim. Poslije tri go-

dine rata to bi bilo čisto samoubis-

tvo“, čujem kako objašnjava mlad, bradat čovek podbočen na štake, s

obzirom da nema jednu nogu.

Prelazimo Savu preko pontonskog, mosta. Mnogi ljudi, buka motora čamaca u kojima su pripadnici inžinjer-

ske jedinice. Oni su postavili taj im-

provizovani most budući da je onaj pravi, koji se zvao „Bratstvo-jedin-

stvo“ srušen za ovoga rata.

Pijetet po zadatku

Na tom mostu bistra, zelena Una brza ka Savi. Tu se spajaju. Obe su čistc tako da mladi ronioci, koji su popravljali most očito uživaju u vodi, porcd čamaca. Prolaze mostom gcncral Milan Čeleketić, komandant Srpske vojskc Krajine i general Momir Talić, komandant Prvog, krajiš-

kog korpusa. Vojnici i oficiri sa stra-.

пе salutiraju, a kustos Spomen područja „Jascnovac“, Simo Brdar, bradat i kosat poput kakvog monaha objašnjava šta sc svc tu nalazi, gdc su zastala predratna istraživanja o broju mrtvih. Pretpostavlja se da ih je više od 700.000, jer su antropomctrijska mcrcnja nckih američkih institucija pokazala da sc u grobnicama nalazi

а 5уе

žalbe sam sebe proglašava ministrom za narod i tvrdi da mu-radni dan traje preko 16 sati.

Svoju bazu ne zaboravlja: „Do oktobarskih događaja 1988. stalno smo u Bačkoj Palanci imali osipanje članova SK. Sada se međutim, veliki broj starih članova vraća u Partiju“, ponosno izjavljuje sredinom 1989. Već sledeće godine, međutim, oblači novu partijsku SPS uniformu, ali se iz nejasnih razloga kandiduje u opštini Grocka, gde prolazi u drugom krugu, uz mnogo pritužbi i zlih komentara.

Kao pravi stručnjak opšte prakse, Kertes ne demantuje tadašnje vesti da postaje direktor PKB-a (firma

ima voćnjake u Grockoj), ali je vrlo”

ljut kada neko napiše da je za угеme Maspoka koristio nadimak Miha — Mika i ponosno tvrdi da je u to vreme po Iločkim kafanama pevao srpske pesme „pa čak i onu o Sinđeliću“. Nekoliko sukoba sa vojvođanskim novinarima Kertes je okončao sa počasnom članskom kartom Društva novinara Vojvodine u džepu, što mu je uz ostale počasti omogućavalo jeftiniji prevoz železnicom. |

U višestranačkoj skupštini takve mu olakšice nisu bile potrebne, dobio je službeni automobil, kojim je, početkom srpsko-hrvatskih sukoba, uzduž i popreko prošpartao sve srpske zemlje. Manje zapažen u javnosti, u to vreme, Kertes se tek povremeno pojavljivao na raznim mestima u maskiranoj uniformi, sa јегегпо. ргеђасешт ашотагот preko ramena. Priče o njemu kao čoveku za vezu svakog transporta oružja, municije, hrane i materijala za braću van avnojevskih granica

Visestruki prvi

nikada nisu · mantovane. Кегте5 је пт proleće 92. ka moćnika tad: rašnjih posla Funkciju zadb kabinetu, sve5 rencije, na ko govoj smeni vladinom pis: ničkog čišćemirn — Kako jas

_ učestvujem U

čudio se KertF brinuti za nje se prevarili: ri šef obezbeđe5 (demantovanr vićevom kabr bez portfelja: Kakve је уџ oktobra 1993: šest meseci Авозтопа, пето да је svež „dobrom šala me nasmejao novinare navu

JASENOVAC IZMEĐU TUGE, POLITIKE | RATNIH KRAJIŠKII

Mrivi izme zaratenih

Malo dalje iza crkve podignuta je šatra, iza TiJi задпјаа 1 и Битафта Маф „Бапјаиско ртро“ бре ćemo okrenuti na Dašar — žali se neko 47

više leševa nego što se očekivalo. Selo Jaseriovac nas dočekuje osunčano i poluporušeno. Oficiri u svečanim uniformama UNPROFOR-a ozbiljno stoje po strani i prate šta se događa. Očito su tu s pijetetom, ali i po zadatku da evidentiraju, notiraju. Rade svoj posao. Oko njih su domaći, srpski milicioneri. Razgledaju i oni sve, pa i UNPROFOR-ce. I oni rade svoj posao.

Svi bi da uđu u jasenovačku crkvu. Pred njom su mlade devojke u narod-

'noj nošnji, sa pladnjevima hleba, soli

ı prepečenice. Nisam siguran da se i rakija ubraja u tipične znakove slovenskc dobrodošlice, ali šta je tu je. Crkva dupke puna. Predsednika republike Srpske Krajine Milan Martić smerno stoji pred oltarom iza kojega je vladika Lukijan, u svečanoj odeždi.

ene pale sveće za žive i mrtve. Napolju kordon krajiških milicionera uporno stoji na podnevnom suncu. Stražare. Dolazi i predsednik Vlade Krajine Borislav Mikelić. Ide prema crkvi. lako je gužva, za njega se pravi mesta.

Malo dalje od crkve podignuta je šatra, postavljeni paralelni stolovi, dugi desetak metara. Iza šatre na ražnju se okreću jagnjad i u buradima se hladi „banjalučko pivo“.

— Bto, to smo ti mi Srbi. Sve ćemo okrenuti u vašar — žali se neko glasno. Е

— To ti dođe kao parastos, ništa drugo — ne slaže se sa njegovom priтедћот ргаш ас. ;

Vruća, isečena jagnjetina, sa poga-

čom, mladim proba za drvA kafa, a pivo ' оћаф. Одју patriotske pe

Teškoće 51 ||

Роа зашти да: јер. Роргау! пада деуојј гига туана о та поре. СЕ di рашпапе dve srpske se кора пе боји Idem pre nog automoli srećem njego позе за зташ novinara. Za nikako da se dana zajednr даје пи гоуак ti Milan Mali konačno smi je зц 5е орџ nom. Smatre da je najzadi teresu svih. li no. Nailazimi predsednikali On je na toji| Babića, preda ratske strani — Jeste li kon svega? . — Како ф veli Damjanit Коуасем1е dana studir”

a

|