Борба, 16. 05. 1994., стр. 4

(DNEVNIK)

VUK DRAŠKOVIĆ NA RAVNOJ GORI

Predsednikove reci neodgovorne

Valjevo. — U petak je na Ravnoj Gori, pored spomenika generalu Draži Mihajloviću, održan tradicionalni majski miting, na kojem je govorio lider SPO Vuk Drašković.

Podsećajući da je baš na ovom mestu 1941. godine general Mihajlović razvio prvi barjak otpora fašizmu u porobljenoj Evropi, Drašković je konstatovao da se istina o generalu Mi-

Akademija

о Вото те ка

Beograd, (Tanjug). — Srpski pokret obnove (SPO) održao je danas u Domu sindikata svečanu akademiju posvećenu sećanju i odavanju počasti Draži Mihajloviću i Ravnogorskom pokretu.

Predsednik SPO Vuk Drašković pročitao je odlomke iz SVOg novog romana „Noć generala“, koji je još u rukopisu, zapravo monolog Draže Mihajlovića, koji u noći pred streljanje, u ćeliji, vodi nemi razgovor sa sobom.

U Draškovićevom viđenju, Mihajlović se oseća napuštenim od kralja i saveznika s kojima se borio protiv Nemaca, bez volje i s nejasnom misli zbog injekcija koje mu daju, ali spreman da izgovori „živela Srbija, živeo kralj, ne možete streljati Ravnu Goru“.

U tim poslednjim trenucima, Draža, prema Viiku, poručuje: „Ne pobedih Tita za života, ali ću mrtav da ga pobedim“.

hajloviću i njegovom pokretu još uvek skriva od srpskog naroda i da je još uvek veliki broj Srba отап еп lažima od pre pola veka, u koje veruje.

Lider SPO se potom obrušio na aktuelni režim u Srbiji, za koji je rekao da se mnogo ne razlikuje od onog pre 50 godina, kojem je bilo svejedno koliko će srpskih glava izginuti u ratu i da li će potom u Srbiji živeti Srbi ili

Kinezi. Parafrazirajući neke izjave, Drašković je rekao:

— Ceo svet mrzi Srbe. Ceo svet nam ne može ništa. Kakve sankcije, kakvi bakrači! Šta Srbiji mogu sankcije? Mi ne možemo da živimo ni sa jednim narodom. Mi možemo da živimo samo sa Srbima, i to sa onima koji su po našoj oceni pravi Srbi. Međutim, sa krivim Srbima ne možemo da živimo — rekao je između ostalog Drašković i dodao da nema prečeg zadatka za SPO od toga da Srbiju suoči sa istinom.

— A ta istina je da danas ima 12 odsto manje Srba nego što ih je bilo početkom veka, da je u Vojvodini prošle godine 3.500 ljudi više umrlo nego što se rodilo, da je slična situacija i u Šumadiji i u Pomoravlju, a zvanični podaci govore da će za 15 godina u Srbiji biti više sedamdesetogodišnjaka nego osamnaestogodišnjaka. U ovom momentu u granicama Srbije je 63 odsto Srba, a preko Drine ih je za preko 500.000 manje nego što ih je bilo na početku rata. Sve je isto kao 1941. Na jednoj strani neodgovorna banda koju samo njena vlast zanima i ne interesuje je cena u srpskoj krvi i srpskim glavama.

Predsednik Srbije američkim novinarima rekao je da nam sankcije ne mogu ništa i da traju još hiljadu godina. Da su takve reči izgovorene na mitingu Žirinovskog, mogao bi ih koristiti neki humoristički program, ali, kada tako neodgovorne reči, ubilačke za svoj narod, izgovori šef države, onda je to naznaka katastrofe. Može on na Dedinju i hiljadu godina (pod uslovom da toliko živi) da bude pod sankcijama — rekao je Drašković, ocenivši pritom da je SPO taj koji mora da spašava državu i naciju. 0. Petrović

OSNIVAČKA SKUPŠTINA JUGOSLOVENSKE REVOLUCIONARNE

OMLADINE

Levica dolazi

— Komunistička omladina će opet služiti svojoj domovini! Niko ko je pošten ne treba da nas se boji, mi donosimo budućnost, a šta su nam doneli oni koji tvrde da je sve ovo „pošteno“ i da „ima šanse?“ Rat i beznađe — rekao je juče, na osnivačkoj skupštini Jugoslovenske revolucionarne omladine, predsednik оуе organizacije, Aleksandar Vulin.

Noseći transparente „Mi smo novi“ i „Jugoslovenska revolucionarna omladina“ mladi komunisti su krenuli od zgrade bivšeg Centralnog komiteta do Doma omladine, skandirajući „Јивовlavija“, „Mi smo Titovi, Tito je naš!“ i pevali „Hej, Sloveni“. Iako povorka nije izazvala reakcije građana, obezbeđenje je bilo primetno.

— Drugovi i drugarice, mladi komunisti! — obratio se skupu Zoran Lukić, predsednik Omladinskog saveta Beograda. — Zašto levica? Zato što nemamo drugog izbora! Uzeli su nam državu, gurnuli nas u rat, samo levica može da nam pomogne.

Na skupštini je usvojena i Deklaracija: „Ujedinjeni hoćemo Jugoslaviju — zemlju slobonih,

uspravnih i časnih ljudi, hoćemo društvo gde se bogatstvo deli svima, a ne šačici zelenaša. Ima nade, pročitala je deo iz Deklaracije Arijana Jašarević, apsolvent Filološkog fakulteta iz Novog Sada.

„Srušili su nam zajedništvo, naš istorijski zadatak je da ga ponovo utvrdimo!” — rekao je Zoran Balić, predsednik mladih

Telegrami podrške

Novoosnovana JRO dobila je telegrame podrške od jugoslovenskog kluba „Mladost“ iz Baden-Badena, od ambasadora NDR Koreje, a skupu se lično obratio i predstavnik mladih jugoslovenskih Egipćana sa Kosova i Metohije, Faruk Ramadani.

Komunista Crne Gore.

Uz partizanske pesme, mogli su se čuti hitovi „Bijelog dugmeta“ kao i poruke „gospodi Amerikancimam, Nemcima i drugim belosvetskim . moćnicima“ da idu kući i da nas ne mire više!

Skup je završen porukom (Aleksandra Vulin) „Do viđenja u Titogradu“ i zvucima „Internacionale“. S. MILIČIĆ.

BORBA PONEDELJAK 16. MAJ 1994.

Diploma u ruci, feksfovi u mislima: Budući novinari

DODELJENE DIPLOME MLADIM NOVINARIMA

Buduća beogradska pera

Beograd. — Polaznici novinarske radionice „Beograd 94“ su ipak imali svoj koktel u ргез-centru Studija B. Naime, svečanost je trebala da se održi u Klubu novinara Srbije, ali je Kosta Krainčanić, predsednik srpskog udruženja u petak obavestio organizatore da od proslave u KNS neće biti ništa. Novinarska radionica, nastala idejom Asocijacije nezavisnih medija, a pod pokroviteljstvom Soros fonda Jugoslavije.

— Rezultat je povoljniji nego što smo očekivali. mi smo kao tim igrali na tuđem terenu, jer je pedagoški rad i šama organizacija jednog ovakvog projekta novitet za sve nas. Dobro je što je dve trećine polaznika ostalo do kraja, što polovina njih već sad

može da počne sa radom i šteće —

četiri-pet ljudi kroz koju godinu nešto značiti u beogradskom, srpskom i evropskom novinarstvu. Radionica je skup projekaat. Koštala nas je 25.000 dinara.

DRNOVŠEK | VALENTIĆ RAZGOVARALI U OTOČCU

Dugovii dalje spormi

Ljubljana. — Premijeri Slovenije i Hrvatske dr Janez Drnovšek i Nikica Valentić održali su u subotu iznenadni radni susret u Otočcu nakon kojeg su u kratkim izjavama novinarima potvrdili da obe države ne nameravaju da pregovaraju sa Italijom oko Osimskih sporazuma.

Na prvom mestu je dug Ljubljanske banke Hrvatskoj. Hrvatзка од Зоуепуе гаћгеуа da vrati bar dug Хе бата, Кој! зе ргоcenjuje na oko 310 miliona дојаra, pozivajući se na činjenicu da je uslišila slovenački ultimatum pre nekoliko meseci i redovno vraća dug Sloveniji za struju iz nuklearke u Krškom. Slovenija, međutim, prema rečima dr. Drnovšeka, ima nameru da dug Ljubljanske banke prenese u raspravu oko sukcesija bivše SFRJ, na šta Hrvatska ne pristaje. Zaplet je utoliko veći što je slovenačka strana sada po prvi put indirektno, preko medija, priznala da je taj dug puno veći od ranije navođenih cifara, te da je ukupno Шибђапзка banka Hrvatskoj dužna oko 900 miliona dolara.

U tesnoj vezi sa tim je i pitanje svojinskih odnosa oko nukerake, te pitanje izbeglica iz BiH, u Pineti, u Istri. Hrvatski premijer je ponudio da Hrvatska otkupi ta odmarališta i najavio da će ponude biti poslate već ove seđmiće.

- ' 35. Šićarev-

Jednom, ako osnujemo akademiju, sada inamo predstavu koliko bi trebalo da se uloži u nju. Ova radionica bi trebala da posluži kao podstrek ostalim medijima da urade nešto slično, kaže izvršni direktor Radionice, Ivan Mrđen, direktor lista „Vreme“. Po ocenama mnogih polaznika, najbolji predavač na ovom kursu bio je novinara „Vremena“, Perica Vučinić. „Drago mi je što sam se susreo sa ovom grupom mladih novinar, jer sam u kontaktu sa njima mogao da proverim i da korigujem neke svoje stavove, naravno da ih korigujem tako što bih usvojio neka njihova opredeljenja. Mislim da su oni shvatili novinarstvo sa one zanatske strane koju će još usavršavati, a pokazali su da znanja već imaju“, rekao je Vučinić. „Danas, kada postajem novinar, dajem časnu novinarsku riječ, da ću marljivo učiti i raditi,

2070: В. PANTELIĆ

poštovati mentore starije i biti vijeran i iskren drug koji drži datu riječ“, kaže Zvjezdan Đurković, i dodaje „danas je isuviše lako biti pošten novinar, pa to nije nešto pretjerano zanimljivo“. Stevan Đukić je jako zadovoljan stečenim znanjem: „Novinarske teme su dobro obrađene. Hteo bih u budućnosti da radim žive emisije, ali pre toga da prođem sve novinarske vidove, uzduž i popreko. Vojkan Stanojlović misli da je novinarstvo lepo zanimanje, ali da nema neku perspektivu. „Svako će „uleteti” u beogradsku rubriku, tamo će poludeti i otići na fakultet koji je započeo“, kaže Stanojlović.

Koktelu su, pored polaznika, mentora i organizatora radionice, prisustvovali i mnogi predavači Razgledajući premerke novina, urađenih u Petnici, njihov utisak je da buduće novinare čeka bogata i plodna profesionalna karijera. i. Kovačić

BEOGRADSKI KRUG O TERORU NA SANDžAKU

Proton i ha

— Stvaranje države Sandžak predstavljalo bi poiitičku fatazmagoriju i politički anahronizam. Oko 300 hiljada Muslimana u Sandžaku ne može predstavljati nikakvu realnu opasnost po Srbiju. Naš osnovni princip je nemenjanje ni vanjskih ni unutrašnjih granica. Za nas ideja o zajedničkom životu nije puka politička fraza već uslov opstanka. — Ovim rečima izgovorenim na subotnjoj sesiji Beogradskog kruga, generalni sek-

.retar stranke demokratske akci-

je za Sandžak, Rasim Ljajić, opovrgao je stereotipe o Sandžaku koje preko sredstava javnog informisanja plasira srbijanski režim. Na subotnjoj sesiji gosti „Kruga“ Husein Palidija, Zevdžo Hurić i Muhedin Fijuljanin, izneli su (koristeći i foto materijal) i niz dokaza o sprovođenju represije nad Muslimanima.

U opštini Prijepolje situacija se stalno pogoršavala od 1992. godine, od formiranja Srpske radikalne stranke i Srpske narodne obnove.

„Pretrešeno je najmanje osamdeset kuća ·i privedeno više od 150 ljudi“, kaže Zevdžo Hurić. „Išli smo kod predsednika Miloševića i on je odmah formirao komisiju koja je trebalo da ispita sve šta se dešavalo u Pljevljima. Mi smo je nazvali internom komisijom MUP-a jer je sastavljena od istih ljudi koji su hapsili i maltretirali, Članovi komisije pre nego što bi saslušali pretučene ljude sprovodili su

~ e ih kroz posebne prostorije gde su ih terali da obećaju da neće nikom reći ono što im je činjeno. Po rečima Muhedina Fijuljanina slična je situacija i u opštini Sjenica. U 1993. godini u ovoj opštini privedeno je na informativne razgovore oko hiljadu ljudi. „Imamo dokaze da veliki

broj ljudi koji je saslušavan nije

imao nikakve veze sa oružjem.. Oštećeni su i srušeni takođe'

izvinjenje Muslimenina

O izveštaju Fonda za humanitarno pravo o teroru u Sandžaku raspravljaće se u Skupštini Srbije 26. maja. Tim povodom predsednik skupštinskog odbora za bezbednost, Bogoljub Pejčić rekao je: „Ako se ispostavi da je tačan i promil onoga što stoji u izveštaju, najveća odgovornost pripada Srbima. U tom slučaju Srbi duguju izvinjenje Muslimanima.

mnogi lokali koji su u vlasništvu Muslimana“, kaže Fijuljanin.

Slične podatke za opštinu Pljevlje izneo je Husein Pelidija istakavši da „živeti u Pljevljima znači živeti u strahu”.

Izveštaje gostiju iz Sandžaka potvrdila je i Nataša Kandić, direktor Fonda za humanitarno pravo ukazujući na činjenicu da teror nad Muslimanima -ne vrše više paravojne formacije već milicija. I. Kisić

пен пене ненје

дна