Борба, 03. 06. 1994., стр. 19
Бате беба
BORBA 5 PETAK 3. JUN 1994.
\
NAGRADE 39. STERIJINOG POZORJA U NOVOM SADU ·
бсерап Маћ na копџ
„Lažni car Šćepan Mali“ Petra II Petrovića Njegoša, u izvođenju Jugosloven-
skog dramshog pozorišta i režiji Dejana Mijača, ni na ovogodišnjem PozorJu
Novi Sad. = Predstava „Lažni
_ саг беерап Ман“, Рета П Ре!-
rovića Njegoša, u izvođenju Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda i „Grada teatra“ — Budva, u režiji Dejana Mijača, najbolja je predstava u celini izvedena u zvaničnoj konkurenciji upravo završenog 39. Sterijinog pozorja u Novom 5аdu. To je odlučio Žiri Pozorja, kojim je predsedavao Slobodan Selenić, a u radu učestvovali Maša Jeremić, Nebojša Bradić, Dejan Penčić Polianski i Ljuba Tađić. U istoj kategoriji, „Šćepanu Malom“ pripala je i Nagrada Okruglog stola kritike.
Sterijina nagrada za najbolji domaći savremeni dramski tekst dodeljena je Aleksandru Popoviću, književniku iz Beograda, za tekst drame „Tamna je noć“, u režiji — Egona Savina, i izvođenju Teatra „Kuli“ iz Beogra-
sta
„Parastos“ Budumira Dubaka,
ditelj Kiril Pančevshi
· Konačna internacionalizacija re-
pertoara Sterijinog pozorja obeležena je predstavom koja može zauzeti vidno mesto tek pozorišnim ostvarenjima koje se nadmeću za što brži zaborav.
Već na tekst Budimira Duba-
ka ne vredi trošiti mnogo reči. „Parastos“ se bavi opštim mestom srpske istorije, u Kojoj prečesto nož poteže brat na brata, a zarad različitih političkih ideja.
Nagrada za savremenu adaptaciju pripala je Slobodanu Stojanoviću, književniku iz Bcograda za priređivanje i epilog drame „Lažhi'car Šćepan Mali“. Najbolji reditelj, prema mišljenju žirija (što je uostalom potvrdio i svojim radom u OVOJ Sezoni) je mladi Nikita Milivojević, za postavku „Maske“ Miloša Crnjanskog u izvođenju Narodnog pozorišta iz Beograda.
Najatraktivnije nagrade, svakako su one za glumačka ostva-
_ renja, a osvojili su i: Đurđija
Cvetić, za ulogu Draginje u predstavi „Devojka modre kose”, pisca i reditelja Vide Ognjenović, Živko Vukojević, za ulogu Prvog glumca u „Zmaju od Srbije“ Miladina Ševarlića, u režiji Slavenka Saletovića, Mira Stupica za ulogu princeze Ksenije u predstavi Radmile Vojvodić
„Princeza Ksenija od Crne Gore“, i
izvođenju Kraljevskog
najbolja je predstava u celi-
#12 2
4
crnogorskog narodnog pozorišta, Zetski dom Cetinje, Mihajlo Janketić, za ulogu kralja Nikolc u „Princezi Kscniji“, Vojislavu
Brajović, za ulogu Šćepana Ma- · log, i Petar Kralj za ulogu Tco-
dosija Mrkojcvića, takođe u „Šćepanu Malom“.
Specijalnu nagradu Novosadske banke, generalnog sponzora Pozorja, dobio jc Enver Petrovci, za ulogu Dospota Stcfana Lazarevića u predstavi niškog Narodnog pozorišta „Zmaj od SrbiJE? Sterijina nagrada za SCCnOg-
rafiju pripala jc Borisu Maksi-
moviću za „Devojku modre kose“, dok su najbolji kostimi oni u predstavi „Lažni car Šćcpan
Malii“, „delo Bojane Nikitović. Nagrada za scensku muziku pripala je Antoniju Pušiću — Rambu Amadeusu. Dodcljena su i druga tradicionalna priznanja Pozorja.
B. Lazukić
u izvođenju Moshovskog dramskog teatra na Perovskoj, re-
Želeći da svoju dramu izvuče do univerzalno-tragičnih značenja, Dubak je još više obezličava, što njegove scenske metatore smešta u neki fluidni prostor u kome ne samo jedna od glavnih junakinja nego i ostali likovi lebde u nekom bezvazdušnom dramskom prostoru. Postavka „Parastosa“ na sceni Moskovskog dramskog teatra na Perovskoj samo i nadalje
obezličava ambijent teme i likova, tako da gledalac već teško razaznaje ko, kako i zašto nešto čini. -
. Sve u svemu, jedna glumački anemična, reditcljski ncosmišljena, spisateljski somnabulna predstava. Na svu sreću, ne predugačka, pa se bez većih tegova lako otpisuje u zaborav.
Milutin MIŠIĆ
„Zenit“ — pobednik Malog pozorija
Novi Sad. — Juče su u Klubu
„Sterija“, u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, uručene nagrade ovogodišnjira laursatima Malog pozorja, odnosno Festivala novog teatra. Žiri, čiji je predsednik Dio pozorišni kritičar Vladimir Koptcl, jednoglasno je odlučio da se nagrada za najosmišljeniji eksperiment (predstava u celini) dodeli DAH TEATRU iz Beograda za predstavu „Zenit“. Prema oceni žirija, ova predstava je „uzbudljiv
VAJAR ANTE MARINOVIĆ U SAN DIJEGU
Prikazi
propadanja
Sa nekoliko izložbi u Taosu i San
Dijegu u SAD, gde već godinu i po dana boravi, naš poznati vajar Ante Marinković je — sudeći po mnopobrojnim napisima, prikazima i kritikama — skrenuo pažnju na svoje delo. Reč je o crtežima koje je izlagao u Univerzitetskoj umetničkoj galeriji San Dijega, u „Linda Mor“ galeriji, i „Mandevil“ galeriji.
U podužem eseju o delu Ante Marinovića, u „Čitaču“, nedeljniku San Dijega, Robert 1. Pinkus predstavlja nova dela Ante Marinovića. To su — kaže on — crteži sigurne linije u kojima međusobno delovanje praznog prostora i tamnih formi zrači posebnom čari. Iz opisa saznajemo da su to opustošeni pejzaži sa ili bez uokolo razbacanih krhotinama, otpacima ili ruševinama („Umorni pejzaž“), to su tamna mora po kojima plutaju barke pune kostiju, rasečene mrtve ribe sa prosutom utrobom: „crteži koji iz-
==
omaž najautentičnijem pokretu naše međuratne avangarde, i sudbini jednog zanosa na kraju veka“. ~
Nagradu za najoriginalnije istraživanje nekog od segmenata pozorišnog jezika, dobio je Slobodan Beštić za ulogu Njižinskog, u istoimenoj predstavi Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda.
Pošto na Malom pozorju nije bilo predstava primerene роjmu, parateatra posebno prizna-
ražavaju bes zbog onoga što se desilo njegovoj rodnoj zemlji — bivšoj Jugoslaviji“. Cteži su puni „žalosnih metafora“, primećuje jedan drugi likovni kritičar (Kar Udel), ističući kako oni (crteži) snažno i realistično prikazuju smrt i propaдапје. Трак, га деја — Како пароminje Pinkus — „pulsiraju strašću“
Anfe Marinović: „Gde“, crtež, 1994,
nje je dodeljeno Nikiti Milojeviću, za inovacije u rcditeljskom pristupu „Ćelavoj pevačici” Ežena Joneska (tretman drame u duhu ovovremenog medijskog eklekticizma).
Generalni sponzor Novosadska banka, i organizator Malog pozorja Kulturni centar Novog Sada, posebno priznanje su dodelili Irfanu Mensuru za adaptaciju, dizain i režiju predstave „Njižinski“. 6. DB.
i, ne nudeći ni odgovore niti bilo kakva rešenja, žele da u Svoj svet uvuku posmatrača kao „istomišljenika”. с
— Dela Ante Marinovića dramatično ističu okolnosti i posledice koje nanosi destrukcija. 5. Р-
| (KULTURA |
IZBORNA (ČETVRTA PO REDU) SKUPŠTINA SRPSKE AKADEMIJE NAUKA
| UMETNOSTI
FP
predsednika
Beograd. — Srpska akademija nauka i umctnosti, ni na jučcrašnjoj, četvrtoj po redu Izbornoj skupštini, nije dobila novog predsednika. Nije izabran ni drugi potpredsednik, jer kandidati za ova dva mesta nisu dobili potrebnu većinu glasova. Akademici su se jedino saglasili, da sc sledeća Izborna skupština odloži do kraja jcscni. Do tada, Predscdništvo SANU, kako jc sumirao akademik Dušan Kanazir, biće „caduženo da postcpcno i studiozno poduzmc svc akcije, dok nc dođc do novih kandidata“. Ovo poslednje, jodina jc novina i pomak ovog sastanka, koji jc protekao, Do vcć viđenom „scenariju“, poznatom sa tri prethodne, „neuspešne, Izborne skupštine. Jučerašnje kandidate — akademika Aleksandra Despića i Nikolu Hajdina (za prcdsednika) a akademikc Dragomira Vitorovića i Vladimira Pantića (za mesto novog potpredsednika), predložili su, nakon sprovedene ankete, novoizabrani članovi Izvršnog odbora, akadcmici Dragoslav Srejović i Miroslav Pantić.
Nijedan od ovih predloga nije dobio potrebnu većinu od najmanje 70 glasova (koliko jc na jučcrašnjoj Skupštini bilo potrebno, Jor je kvorum bio nošto manji — 139 članova). Za Despića je od 117 članova glasalo 57, dok je Hajdin dobio 47 glasova. Kandidat za potpredsednika, Vitorović „osvojio” jc 56, dok jc Pantić dobio -49 glasova. U prvom slučaju, nevažećih je bilo 13, a u drugom 12 listića.
— ме сера да budemo depresivni, prokomcentarisac jc na kraju Kanazir, mada jc na samom početku prcnco Skupštini
RISTIĆA
ТЕ Паз | да.
niti”.
rekla je Stanka Kujundžić.
SUBOTIČKE GRADSKE VLASTI ZABRANJUJU PREDSTAVU LJUBIŠE
„Bafigona“ | nje Sarajeva”
Subotica. — Potpre/isednik skupštine opštine Subotice, Stanka Kujundžić, na prekjučerašnjem sastanku kod gradonačelnika sa šefovima odborničkih grupa, sazvanom povodom ekplozije koja se tog jutra dogodila ispred Franjevačke crkve, rekla je da „pored ovog događaja, posebno uzncmirava prcdstava 'Razaranje Sarajeva! koja se priprema na jednom salašu“ i da je — „ako ima ikakvih mogućnosti — гтера zabra-
— Ne treba nam u Subotici razaranje Sarajeva. Otvoreno kažem, ako ima ikakvih mogućnosti, trebalo bi zabraniti pozorišnu predstavu,
Zamoljen da prokomentariše najavu zabrane pozorišne predstave, upravnik Narodnog pozorišta — Ljubiša Ristić, kažc: — Mi spremamo „Antigonu“ Dušana Jovanovića, premijera je u nedelju, a policiju ćemo obavestiti da neko hoće da podmetne bombu“.
Zbivanje „Antigone” koju jc režirao Ljubiša Ristić smeštena je u Sarajevo. Upitana da li misli na predstavu pod tim nazivom, Stanka Kujundžić je rekla kako joj je preneto da je reč o „Razaranju Sarajeva“.
apcl i molbu-Predsedništva, da sc „danas završc izbori i izabcru novi predscdnik i potprcdsednik”. „Ovo što sc dešava u Akademiji je proces demokratizacije“ — objašnjava on — dodajući, da taj proces točc sporo, i da to nc treba dramatizovati.
U jednom trenutku, па јисеrašnjem skupu, čuo sc predlog da sc Skupština nastavi, i da sc obavi i drugi krug glasanja. Čulo sc da jc već bio napravijen preliminarni dogovor o tome da se kandidati za obc dužnosti, Koji su dobili manji broj glasova, povuku i da se obavi novi krug glasanja. izborna procedura nije, međutim, nastavljena, jcr to nije podržala niti polovina prisutnih, pa je akademik Mladen Srbinović prediožio da se ova ista sednica nastavi za sedam dana, ali sa novim kandidatima.
— Mi iz ovce situacije ne možemo izaći za nedelju dana, reagovao je Miroslav Pantić, objašnjavajući da će se u letnjim mesecima i teško skupiti kvorum. Akadomik Stevan Karsmata
_ predlaže da se dođe do jedne lič-
nosti, kao kandidata, dok akademik Kosta Mihajlović, poziva. da se poštuje ranija odluka, i da se do kandidata dođe na bazi predloga svih sekretara odeljerija. Mr pružamo vrlo loš primer naciji, upozorio jo akademik Radomir Lukić, konstatujući da su narod i država u opasnosti. Sporna metodologija — kako izabrati nove kandidate, razrcšena je predlogom da do tih kandidata dođe Predsedništvo, koga čine Izvršni odbor, sekretari Odeljenja i njegovi članovi. Ostala je jedino nejasna ograda članova Izvršnog odbora Srejovića i Pantića, da oni neće učestvovati u ovoj pripremi. S. Kostić
Knjigu „Izobličena demolrotfija“ Podgorica. — Zbirka tekstova Srđana Darmanovića, „Izobličena demokratija“, od kojih je veliki broj objavljen u „Nedeljnoj Borbi“, preksinoć je predstavljena podgoričkim čitaocima u Domu omladine. O knjizi, koja se bavi dramom jugoslovenskog postkomunizma, govorili su: dr Milan Popović, dr Slobodan Inić, dr Dragan Veselinov, i autor. Dr Inić je knjigu
"ocijenio kao hrabar potez u intelektualnom i moralnom smislu, na-
pominjući da su ovakvi autori pomogli da „Borba“ opstane sa jednim posebnim profilom. Dr Veselinov kaže da je knjiga „Izobličena demokratija” djclo veoma opreznog intelektnalčd~i iskrenog crno-
gorskog patriote.
Govoreći o knjizi, Srđan Darmanović je predočio da je svojim pisanjem želio da potvrdi razum i sačuva savjest. Zahvaljujući svima koji su pomogli da knjiga ugleda svijetlo dana, autor je posebno zahvalio doskorašnjem uredniku „Nedeljne Borbe“, Grujici Spasoviću, kao zaslužnom što je Darmanović uopšte počeo da piše za naš list.
8.У.