Борба, 03. 06. 1994., стр. 8
AUSTRIJSK! PREDSEDNIK KLESTIL U SLOVENIJI
Stevan Šišarov
dopisnik „Borbe“ iz Ljubljane
Predsednik Austrije Tomas Klestil, koji je posetom luci Koper, u četvrtak, okončao dvodnevnu zvaničnu posetu Sloveniji, u govoru pred slovenačkim parlamentom obećao je da će se Austrija svim silama truditi da Slovenija što pre postane članica Evropske unije.
Da će Austrija preuzeti pokroviteljstvo uključivanja Slovenije u evropske integracije, Klestil je ponovio i u razgovorima sa predsednikom Milanom Kučanom i premijerom dr Janezom Drnovšekom. Štaviše, gost je potvrdio da Austrija, čiji građani naredne nedelje treba da se iz-
Jasne o članstvu u EU, snosi odgovornost za susedne države srednje Evrope koje žele da idi njenim putem.
Da će put Slovenije u Evropu ·
ići preko Beča nisu pokazali samo zvanični diplomatski stavovi, već i konkretan austrijski memorandum koji je Klestil uručio dr ИЕ Ма Коп; • ceptu da bi luka Koper mogla postati najvažnije evropsko pristanište za Austriju, Sloveniji su ponuđena ulaganja ха озаугеmenjavanje luke i železničkih pruga kojima bi se roba iz Kopra transportovala u Austriju. Kao najveći strani investitor u Sloveniji, susedna Austrija je
PETERLE U KINI
Podrska za oružje
Peking. — Kina je podržala Sloveniju u zahtevu da joj se ukine embargo na uvoz oružja. To je, čini se, glavni rezultat razgovora ministra inostranih poslova Peterlea sa premijerom Li Pengomi i ministrom inostranih poslova Ćien Čičenom. Peterle se nalazi u šestod-
nevnoj zvaničnoj poseti Kini.
Pismeni zahtev za podrškom uputila je slovenačka vlada pre izvesnog vremena mnogim zemljama, a sada je Kina Peterleu pozitivno odgovorila. Tokom njegovih susreta sa kineskim državnicima bilo je reči i o ratu u Bosni i Hercegovini. Kineski premijer je rekao da je Kina zainteresovana da se taj rat što pre okonča političkim pregovorima, ali da vidi mnogo problema na tom putu. ЕН.
STEZANJE SANKCIJA OKO HAITIJA
Нотта 26
Port o Prens, Vašington. — Vojna hunta koja vlada karipskom republikom Haiti zamrzla je imovinu američke Agencije za unutrašnji razvoj (USAID) položenu u Centralnoj banci Haitija u Port o Prensu. Istovremeno, u okviru daljeg stezanja sankcija oko ove siromašne karipske
Aleksandar Novačić
zemlje kojom vlada hunta generala Raula Sedrasa, u Vašingto-
nu jenajavljen prekid vazdušnog
saobraćaja između SAD i Haitija Haićanska kriza — kako zaključuju izveštači agencije iz Vašingtona i Port o Prensa, — time dobija novi zamah. Haiti se od 21. maja nalazi pod totalnim
dopisnik „Borbe“ iz Pekinga _—
Uoči pete godišnjice tragičnih događaja na Tjen An Menu, oDajJ najveći pekinški trg deluje spokojno. Pažljipom oku istina ne mogu da promaknu hnekhi detalji: ima više unifor-
misanih policajaca, biše službenih parkiranih kola unao- |
kolo, a verovatno i više znatiželjnika koji su došli da vide da li će i kako na Trgu nebeskog mira biti obeleženo ono što se dogodilo 4. juha 1989. godine.
'Kiıneska zvanična štampa do ovog momenta nije se bavila godišnjicom Tjen An Menskih događaja, koji su pre pet godina potresli Kinu iz temelja i prikovali pažnju svetske javnosti za ovaj trg. Ta ćutnja svakako nije slučajna: rukovodstvo smatra da je ta stranica istorije pročitana i da se treba okrenuti budućnosti. Vrlo jasan je u nedavnoj izjavi bio kineski državni i partijski lider Đang Cemin. On je rekao da su „odlučne mere” kineske armije · bile neophodne i da bez njih Kina ne bi imala sadašnju političku stabilnost. „Loša stvar je preobraćena u dobru” rekao je Danp imajući u vidu da je posle studentske pobune ili, kako se to zvanično naziva „kontrarevolucionarnog meteža“ Kina ušla u vode političke i nacionalne stabilnosti ri? ubržanog “pri!
vrednog razvoja.
„Naša reforma i otvaranje prema svetu — naglasio je on — krenuli su napred stabilnijim, boljim i bržim koracima i naše prednosti su bile maksimalno iskorišćene“. Đang, koji je za vreme Tjen An Menskih nemira bio u Šangaju gde se suočavao sa istim problemom, ali ga je rešio bez tenkova i vojske, kaže sada da „istorija pokazuje da je dobro sve ono što je od koristi za nacionalnu stabilnost”. Tokom: poslednjih pet godina Kina je zabeležila brz ekonomski razvoj „socijalnu stabilnost i povećanje životnog standarda zahvaljujući našim naporima da se upravo stabilnost shvata kao osnovni prioritet. Činjenice pokazuju da je to apsolutno pravilno“. | у Зр теаја
газа, пе оде зе певттан даје"
~
о зе ponudila i pomoć za sistem hidrocentrala na Savi, dok u vezi nuklearke u Krškom od Slovenije zahteva veće garancije na području bezbednosti. Od Austrije je Slovenija dobila i 20 miliona šilinga kao pomoć za finansiranje nastave za decu izbeglice iz BiH.- 5
Prva zvanična poseta austrijskop predsednika ljubljani je 'kako po iskazanim počastima,
tako i po publicitetu nesumnjivo
jedan od najvažnijih međunarodnih događaja od osamostaljenja Slovenije. Zvaničnici i komentatori ističu njen poseban značaj jer dolazi u trenutku kad odnosi sa Italijom postaju sve hladniji i kad je očito da se Rim isprečio u glavnom strateškom cilju Slovenije — priključenju
·_ Evropskoj uniji.
Klestilovi široki projekti, ponude i obećanja, koji dolaze kao
· zaključak njegovih obilazaka
svih srednjeevropskih zemalja, čime se zapadnoevropskim prestonicama Beč već nametnuo
kao stari i skorašnji novi sred--
njoevropski centar, stoga su prihvaćeni kao. „prava stvar u pravo vreme“.
Zato su negde u drugom planu ostali neprijatnija bilateralna pitanja, poput položaja slovenačke manjine. Za taj problem je Klestil još ranije rekao da je rešen.
imrzla američki fond
ekonomskim sankcijama Ujedinjenih nacija na kojima posebno insistiraju SAD, a vlada vojnika u Port o Prensu tvrdoglavo odbija da vlast ustupi legalno izabranom a zatim 1991. zbačenom predsedniku Žanu „Bertranu Aristidu šte je uslov za ukidanje međunarodnih sankcija.
22:
Tako je počelo: Sfudenfi na Цеп n Menu
Kina poslednjih pet godina postigla izvanredan napredak. Prema jednoj analizi američke ambasade u Pekingu, poslednjih 15 godina, zna-
_ či uključujući i tragične đogađaje
1989. godine, predstavljaju „najboJje godine u Kini za 150 poslednjih godina“. Ova konstatacija čak i ne zahteva neko dopunsko objašnjenje, isuviše je očigledna. To je jedan pogled na Tjen An Men. Drugi je mnogo kritičniji. Istina, bivši lideri studentskog pokreta — od kojih mnogi sada žive u izbeplištvu, kao i opoziciono orijentisani intelektualci — ne negiraju privredne
rezultate. Njihova glavna primed- ·
ba je da vlada nije prihvatila nijedan bitni studentski zahtev koji se odnosio na liberalizaciju političkog sistema. Ima među njima | опјћ ko-,
ji smatraju da je partijski i držayni.
—
+
BORBA PETAK 3. JUN 1904,
SEVERNA KOREJA ODBACILA ZAHTEV SAVETA BEZBEDNOSTI
Pio
Tokio. — Severna Koreja je odbacila kao „neosnovanu klevetu“ zahtev Saveta bezbednosti da stručnjaci UN obave inspekciju njenih nuklearnih postroje-
nja zbog sumnji da se materijal,
iz jednog reaktora koristi za proizvodnju atomskog oružja Javljaju agencije.
U izjavi jednog neimenovanog funkcionera severnokorej-
· skog Ministarstva inostranih po-
slova — koju je prenela agencija KONA — kaže se da vlada u Pjongjangu neće podleći pritiscima. i
„Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija je 30. maja, prema scenariju koji su pripremile neke zemlje članice, objavio predsedničko saopštenje neosnovano
· klevećući DNR Koreju” — kaže _ se u izjavi i dodaje da bi umesto
toga Savet trebalo da upozori Međunarodnu „agenciju za atomsku energiju (IAEA) zbog „izmišljanja mračne političke intrige“. _Savet bezbednosti je u ponedeljak zatražio od Severne Kore-
glang odbio inspekciju OUN
Je da obustavi zamenu goriva u nuklearnom reaktoru u Jongbjonu i dozvoli punu inspekciju tog procesa od strane stručnjaka IAEA" i 3
U predsedničkom saopštenju Saveta takođe se traži od IAEA da i dalje zadrži dvojicu inspektora u Severnoj Koreji za slučaj da Pjongjang pristane na saradnju. U međuvremenu, predstavnici pet zemalja stalnih članica Saveta bezbednosti počeli su, u sredu, razgovore o zauzimanju zajedničkog stava posle odluke Severne Koreje da ne dozvoli međunarodnu inspekciju svojih nuklearnih postrojenja.
_U ovim razgovorima je prema
izjavama pojedinih diplomata.
— bilo reči i o eventualnim sankcijama protiv vlade u Pjongjangu, čemu će se, kako se veruje, protiviti Kina. Zasad u tome nije doneta nikakva definitivna odluka na sastanku predstavnika Sjedinjenih Država, Rusiie, Kine, Velike Britanije i Francuske.
––:–:Y S 7BD—1M–- –— o. –Z—— ––—Z—š—Hg1z»>- ---1= U. CC č n
Rusija za „postepeni prilaz sankcijama”
Moskva, (AFP). — Predsednik Rusije Boris Jeljcin rekao je da Moskva podržava postepeni prilaz ka uvođenju sankcija protiv Severne Koreje, ukoliko ta zemlja nastavi da odbija međunarodnu inspekciju svojih nuklearnih postrojenja. „Još je rano danas govoriti o sankcijama“ — rekao je Jelicin u Moskvi na zajed-
ničkoj konferenciji za štampu sa”
južnokorejskim predsednikom
Kim Jong Samom, koji boravi u ~
zvaničnoj poseti Rusiji. Međutim, Jeljcin je dodao da „ćemo biti prinuđeni da, postepeno i pošto opomenemo Severnu Koreju, dođemo do sporazuma sa međunarodnom zajednicom O uspostavljanju sankcija,
а:
vrh sada još rigidniji prema svakom pokušaju ispoljavanja drugačijeg mišljenja.
Ni ostali studentski zahtevi nisu realizovani. Traženo je, na primer, da se ukine monopol Komunističke partije, da se omogući funkcionisanje višepartijskog sistema, ali od toga nema ništa. Da se ne govo-
i o tome da ni korupcija, nepoti-
zam i zloupotrebe nisu eliminisane iz društva i iz vrhova — kako su to studenti tražili u svojim parolama. Pet godina posle Tjen An Menskih događaja studentski opozicioni pokret je razbijen. Mnogi su u inostranstvu, neki su bili u zatvorima, oni najuporniji su tek nedavno pušteni. Ali, većina se uklopila u dinamičan život, napustila svoje revolucionarne ideje i svoje ambicije potražila
Kolač Ма
u biznisu, nauci, ili,
eliki broj njih je prihvatio baštako? ~
'ukoliko Severna Koreja nastavi da odbacuje odredbe Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja“. Istovremeno, kineska vlada je najavila promenu u svom dosa-
da čvrstom protivljenju bilo
kakvim sankcijama protiv Pjongjanga. Predstavnik Ministarstva inostranih poslova rekao je
u Pekingu da „Kina ne smatra”
da je kriza došla do tačke na kojoj se moraju preduzeti krajnje mere“. i:
___To je prva indicija da Kina smatra da sankcije mogu biti opcija, ukoliko se situacija na
Korejskom poluostrvu dalje po-
gorša. ~ =
zvaničan stav da je najvažnije ljudsko pravo „pravo na život“ to jest ekonomska osnova normalnog života. I svet je promenio svoj stav prema Kini. Posle Tjen An Mena, Kina je bila izložena sankcijama i bojkotu. Osude su bile žestoke i napomirljive. Ali, to nije dugo trajalo.
Prvo je Japan, pa zatim i ostale za- —
padne zemlje prekršio dogovor O kažnjavanju Kine. Ekonomski interes ovih zemalja bio je važniji od političkih osuda. Trebalo je vratiti milijarde uloženih dolara u kinesku privredu. Tako je Kina prvo „ ekonomski, a zatim i politički vraćena na svetsku scenu. Gledano iz udaljenosti od pet godina, Tjen An Men izgleda samo kao epizoda u novijoj kineskoj, or {Mode li je to
Nastavlja зе)
SEE Srk а ји SASE,
„<aAVe Ru in: vrana alle