Борба, 03. 06. 1994., стр. 9

Ка

сан њу на

.

| BORBA : PETAK 3. JUN 1994.

EKONOMIJA)

BIO cpama a LL И НЕ E =" PT. Sa eee aaa aaa O aa O aa a a a O E вина

RASTU LI PENZIJE BRŽE OD MOGUĆNOSTI DRUŠTVA

Prava bez

aferijalnog pokrića ·

Da bi stabilizacioni program izdržao, za finansiranje svih penzi-

·ja u SRJ, uključujući i vojn piše do šest posto društvenog proizvoda, t

šarac Bojana Jager

Stabilizacioni program još nije ugrožen rastom zarada, ali je

_ njihovo povećanje u vanprivredi

već toliko da je država rešila zakonski da ga bremza. Penzije koje su direktno vezane za kretanje zarada, međutim, niko ne spominje, mada i na tom planu preti probijanje programa i povećanje javne potrošnje van predviđenih okvira. Država oči-

to i dalje nije spremna da dirne ·u ovaj osetljivi problem, jer je

1,4 miliona penzionera, koliko ih zajedno sa vojnim penzionerima ukupno ima u SRJ, snažan politički i socijalni lobi, na čije se (ne)zadovoljstvo itekako mo-

ra računati, pogotovo ako se

broj korisnika penzija pretoči u potencijalno biračko telo.

Sadašnja situacija je takva da jedan stvarno zaposleni radnik (ne računajući, tobože privremeno, nezaposlene) treba da stvara dohodak iz kojeg će se finansirati više od jednog penzionera, što proizvodi izuzetno Visoke stope doprinosa, odnosno što povećava troškove proizvodnje oduzimajući joj dah za normalan rad i stabilizaciju. Stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznose 37 posto na neto zarade, što je enormno visok teret za preduzeća na čijim plećima se nalaze još i viškovi zaposlenih. Takođe, finansiranje penzija snosi uglavnom tekuća generacija zaposlenih, koja tako plaća ceh nakaradnog penzijskog sistema, koji ova država odavno nema petlju da stavi na dnevni red.

Fondovi su prazni

Isto tako nakaradno država je upravo prevremenim penzionisanjem dugo rešavala na najskuplji mogući način probleme nezaposlenosti, podstičući da radnici na kraju radnog veka oslobađaju radna mesta za one koji dolaze i traže posao. Kriteriji za utvrđivanje nesposobnosti za rad bili su labavi, široko se koristio beneficirani radni staž koji nije imao svoju ekonomsku cenu, neretko su penzije bile slične ili veće od primanja za rad. Sve to zajedno, po rečima dr Aleksandre Požarac rezultiralo je činjenicom da SRJ danas

7

ima veliki broj „mladih“ pcnzionera, koji daleko prevazilazi demografske karakteristike stanovništva. Takođe izjednačen je broj starosnih i invalidskih penzija, što sve znači da su stvorcnc visoke obaveze, koje je društvo sve manje u stanju normalno da podmiruje.

Učešće sredstava za penzije naraslo je, na primer u 1991. na 13 posto društvenog, proizvoda, što je za privredu u ovako teškoj ekonomskoj krizi ogromno breme, konstatuje dr Požarac.

— Postojeći penzioni sistem

je bio preskup i za nivo razvije- ~

nosti ondašnje Jugoslavije, a pogotovo je to za sadašnju državu.

Meopravdane, nelogićno, neraciosalno: Bleksandra Pošara:

On se mora prilagoditi sadašпјет nivou dohotkz, i realnim ograničenjima. Pre svega, nužno je raščistiti zablude o penzijskom fondu, kao o nečemu što je akumuliralo sredstva za isplatu penzija, jer on ekonomski nikada nije poslovao na princip;-

· ma pravog fonda. Tekući rasho-

di za penzije podmirivani su ustvari iz tekućih prihoda (dopri-

nosima). Ukoliko je i bilo povre-.

meno nekih viškova sredstava to je bio samo rezultat lošeg utvrđivanja nivoa doprinosa ili loše procene poreske osnovice na koju su oni plaćani. Poslednjih godina, u nekim mesecima, pen-

zije su faktički isplaćivane i bez

MOSKVA

Inosfrane banke рез одтаткепја

Moskva (Beta). — Ograničenja rada inostranih banaka u Rusiji biće ukinuta u sredu, 6. juna, izjavio je u Moskvi Viktor Geraščenkes gu-

verner Centralne banke Rusije.

Odluka je usledila posle intervencije nekoliko zemalja, ali i na osnovu zahteva domaćih poslovnih banaka, koje su zbog restrikcija u radu inostranih banaka u Rusiji, imale ogromne teškoće u otvaranju filijala u inostranstvu, izjavio je Geraščenko, navodi AFP.

Restrikcije je u novembru 1993. dekretom uveo predsednik Boris Jeljcin, kao zaštitu nejakog domaćeg bankarstva pred zapadnom

konkurencijom.

Merama je praktično bilo pogođeno devet od 12 inostranih banaka, a trebalo je da restrikcije ostanu na snazi do isteka ove godine. Jeljcinov dekret je naišao na oštre reakcije zapadnih zemalja, koje su se pozivale na važnu ulogu svojih banaka u Rusiji. Neke su zapretile odmazdom putem ograničavanja ruskog izvoza na evropsko tržište, dok su eksperti još ukazivali da će Јеђстоу dekret naneti štcfu: rus: 24. САЗИВУ ИЕ о 2 а а аи а ЕУ

koj privre

e, u opoj godini se može izdvojiti najprdi dr Aleksandra Po-

realnog pokrića u doprinosima, što znači da se nije moglo prikupiti dovoljno para za njih. Kada bi se napravili poštcni bilansi pojedinačnih korisnika penzija u vclikom broju slučajcva pokazalo bi sc da su ušteđena srcdstva višestruko manja od potrošcnih, objašnjava dr Pošarac.

Ko štiti zaposlene

Ne trcba zaboraviti da su pcnzije bile finansitane i iz doprinosa preduzeća, da su čitavc povlaštene grane bile oslobađanc od njihovog plaćanja, da su međugranskc razlikc u zaradama bilc ogromne. U suštini sve krive Drine u raspodcli zarada prcslikale su se i na penzije sa razlikama u korist viših društvenih slojeva, mada sc u javnosti uvck barata sa ugroženošću penzionera sa najnižim primanjima. Zahvaljujući postojećem indcksiranju penzija došlo se čak dotle da su prosocčnc pcnzijc dostigle 90 posto prosečnih zarada (recimo krajem prošle godinc), dok su proscčnc starosnc pcnzije čak premašivale prosečne zarade. — Ovaj odnos sc sada trctira kao pravo, za šta ncma nikakvog opravdanja, osim političke snage penzioncrskc populacije. Radnici koji ogromnim doprinosima iz svojih zarada finansiraju penzije, ncmaju nikakvu organizaciju koja bi sc

borila za zaštitu njihovih intcrc-

sa, a to je da bi sa normalnom visinom doprinosa ! njihovc zarade mogle biti veće, kaže dr Pošarac. Maksimalni okvir za finansiranje svih penzija, uključujući i vojne u Jugoslaviji, u 1994. godini, trebalo bi da bude utvrđen na šest posto društvcnog, Dpro!Zvoda, nezavisno od njegovc Veličine. To predstavlja sumu od 918 miliona dinara pod proetpostavkom da će društveni proizvod biti oko dcvct milijardi dolara, piše u materijalu „Makrockonomska stabilizacija — altcrnativni pristup“, koji jc izradila grupa nezavisnih eksperata, među kojima je i dr Pošarac. U njcmu piše i da sc u slučaju ncdostatka sredstava-iz doprinosa, dopunska srcdstva mogu obczbcditi samo na teret drugih stavki javne potrošnjc, odnosno da jc prihvatljivo zaduživanje kod NBJ za isplatu penzija. To praktično znači da sc visina pcnzija mora prilagođavati prilivu srcdstava. U ovom trenutku, smatra dr Pošarac sporno jc i automatsko vezivanje penzija ža rast zarada, koje inače sada rastu bržc od troškova života. Ona upozorava da program stabilizacije zahteva da sc rashodi za penzije striktno zadrže u okvirima ovogodišnjeg konsolidovanog bilausa javne potrošnje, jer ćc u protivnom doći kraha stabilizacionog programa i naravno do toga da država ncće imati odakle, ukoliko to ne učini inflatorno, da osigura sredstva za pcnzije. Poboljšanje položaja najsiromašnijih ponzionera mora se tražiti iaı Okviru predviđenog fonda sredstava, a to bi konkretno značilo nepopularno “smanjivanje ~ raspona “u penzijama. · РИМ

( 5

до пјевомор probijanja,

_ SVETSKI PROIZVOĐAČI KAFE VEŠTAČKIM MERAMA SMANJUJU PONUDU

Nestasice ili poskupljeniea

Beograd. — Svetski proizvođači kafe su, izgleda, odlučili da ovaj artikal višc nc prodaju u bCSCCnjc. Što zbog, delimično, smanjenog roda, a višc veštačkim merama smanjili su ponudu kafe na svetskoj berzi pa je ccna počela da divlja, za poslednjih moscc dana viša jc od 50 do 80 odsto. Na YU tržištu ona sc u maloprodaji kreće od 7 do 15 dinara po kilogramu, a da li ćc i daljc ići uzlaznom linijom teško je, kažu dobavljači, prognozirati. U igri su, pored moguće vocštačkc ncstašice, dvc varijantc posle nove bcrbe ccna Се se stabilizovati, a moguće je i da novi rod nema uticaja na zaustavljanje rasta cenc ukoliko MDrazil, kao najveći izvoznik, istrajc sa veštačkim. merama smanjene ponude. Ova južnoamerička država jc, inačc, svojevromcno znala da loži lokomotive kafom ne bi li smanjila ponudu i održala visoku cenu. Redovnim merama državnc politikc Brazil obavozujc proizvođače da odrcđcnc količinc, radi postizanja istog cilja — višc cene, dcponuju u državne rczecrvo.

— Od juče trgovinsko-ugostitcljskim preduzećima prodajcmo kafu po ccni od 11,70 до 15,60 dinara po kitogramu, a na malo kilogram košta od 15 do

Predlog drzavi

— Predlažemo državi da ukidanjem akciza i smanjenjem poreskih davanja prcvcdc kafu iz kategorije luksuza u Кагсрогји hranc i timc zajedno sa nama kompcnzuje cnormno poskupljenje kafc, kažc Goran Stojčić, vlasnik privatnog _ ргедитсса „Gold cksport” u Leskovcu. U većini zemalja Zapadnc Evrope kafa sc tretira kao hrana, a i Unprofor jc tako tretira. Čak i u uslovima embarga. Uz oštru kontrolu sitnih pržionica kojc izbcgavaju da platc svoje Obavczc, postojcća cena bi mogla biti stabilizovana što je jedini ispravan način održavanja budžeta na istom nivou i zdravlja domaćeg dinara.

— Sadašnja vlada se ponaša kao loš trgovac. Iz proscčnc ccne kafe od 15 dinara po kilogramu država uzima šcst dinara Što ukazuje da bi trebalo da ima najvećeg intcrcsa da stimuliše potrošnju kafe, a radi suprotno — dozvole za uvoz se teško doБујаји, а зеђале! пета dcviza za uvoz kafe, kaže Miladin Krsma-

nović, ;vlasnik :preduzeća „,Gri-

nct“. МС. — 5. Ј.

<>

20 dinara, kaže Miodrag Radić, izvršni direktor „Reks-Proma“ iz Sopota, jednog od najvećeg uvoznika kafe. Morali smo da podigncmo cenu kafe jer je skupo plaćamo na svetskom tržištu, tona košta tri hiljade dolara. Kafu uvozimo preko Mađarske, prolazmo svc kontrole, a naročito strogu na mađarskoj granici, ı zato s cenom ne možemo da konkurišcmo onima koji je uvoze južnim pravcem pod firmom „ide za Bosnu“ i ima tretman ћгапе. e

Prema rečima Dragana Jovanovića, dircktora komercijainog sektora u „Centropromu“ od februara cena kafe ima tendenciju stalnog rasta. Iako je Brazil najavio da će pustiti veće količine, u maju to nijc učinio što znači da jc u igri i špekulacija u kojoj učestvuju i evropski dobavljači jer i oni čuvaju zalihe i čekaju. Uvozimo oko sto tona meзеспо, uglavnom „minas” kafe koja je komercijalna i najradijc jc piju Jugoslovcni. Zalihc smo rasprodali, a kad ćemo kupiti nove količine zavisi od toga kad ćemo imati para. Trenutno se radi na realizaciji kornipenzacionog uvoza prcko Makedonaca, ali ne znam kako ćemo naplatiti dug od komintcnata s obzirom da od Narodne banke za ovakav posao ne možemo dobiti devize. Cena za ovaj kontingent će verovatno biti ncpromenjena, ali koliko ćemo izdržati s obzirom na stalno poskupljcnje na svetskoj pijaci, ne znam, kažc Jovanović. Тако kafe, kako neki tvrde, „na YU tržištu ima dovoljno bilo da je uvcžcna legalno ili,ilcgalno, vclikc trgovinc kao što su RK „Beograd“ i „C market“ potrošili su skoro celokupne zalihe. Mada od države očekuju da smanji porez jer su poremećeni uslovi na svctskom tržištu, a to bi bio jedini način da potrošači nc optcretc svoj budžet“, kako kaže Patko Luković, direktor nabavke RK „Beograd“, izgledi su mali. Miša !lić, direktor republičkc Direkcije za cene kaže da se za sada nc priprema ni-

„kakvo (konstruktivno) rešenje.

— To što je porasla cena kafe kod: privatnika znači da tržište deluje i u skaldu je sa Programom monetarne rekonstrukcije koji predviđa što manje uplitanje države administrativnim merama u delovanje tržišnih zakona. Smanjenje poreza ne bi pomoglo kupcima jer bi to iskoristili prodavci pa zato ostaje da kupci prilagode potrošlju svojim finansijskim,mogućnostima, Ка: те 116. S. Jovičić