Борба, 29. 01. 2007., стр. 6
r “
'Kina najzagađenija
„Kina, jedna od najzaga„eni zemalja na sveti priznala j je da nije postigl MA napredak u či
šćenju svoje prirodne dine. |
Prema istraživanju kin ske vlade, Kina spada. đu 20 zemalja s najgorim
rejtingom kada je reč o gađenju reka i emisiji. ugljen dioksida, što se nije promenilo od sličnog izveštaja iz 2004.
Kinesko rukovodstvo je obećalo preduzimanje po. M trebnih mera posle nekoliko ekoloških katastrofa, koje su dobile veliki publi-.· |I Citet, |
BBC-jev pekinški dop snik kaže .međutim da Kina plaća cenu višegodišnjeg pridavanja većeg značaja ekonomskom razvoju nego očuvanju čovekove okoli-. ne.
Granate na školu
Bagdad. - Pet učenica je ubijeno u granatiranju srednje škole u sunitskoj četvrti Adil, u zapadnom delu Bagdada, rekla je Rojtersu direktorka škole.
Direktorka Favzija Svadi je navela da su dve granate pale u školsko dvorište u kome se u tom trenutku nalazio veliki broj srednjoškolaca. Od siline eksplozije polomljena su stakla na prozorima učionica, a staklo je ranilo oko 20 đaka, dodala je ona.
Hilari kritikovala Buša
Njujork. - Najverovatniji· kandidat demokrata na sledećim predsedničkim izborima u SAD, Hilari Klinton još jednom je preksinoć žestoko optužila pred- · sednika Džordža Buša za zloupotrebu moći koju mu · je, u pogledu vođenja operacija u Iraku, dodelio Kongres. Klintonova je, u intervjuu agenciji Asošijeted pres, rekla kako vec duže vreme upozorava na načine na koje predsednik zloupotrebljava nadležnosti.
Supruga bivšeg predsednika SAD Bila Klintona nastavila je, na taj način, · izuzetno agresivnu kampanju za predsedničke izbore, skoro dve godine pred glasanje.
Srušila se bina usred koncerta
Stokholm. - Oko 25 ljudi zadobilo je lakše povrede i ukazana im je pomoć u bolnici, nakon što se srušio deo montažnog podijuma za vreme koncerta jedne rok grupe u mestu Umea na severu Švedske, saopštila je lokalna policija. Očevici su izjavili za švedsku agenciju TT da se urušio deo bine u operskoj dvorani Umea za vreme koncerta Švedskog rok sastava "Mando Diao" kasno sinoć.
Nekoliko desetina ljudi, uglavnom mladih, pali su sa visine od dva metra. Mnogi od povređenih zadobili su prelome KOSTIJU, rekli su očevici.
Evropska komisija zapošljava. 54 hiljade ljudi
London. - Evropska komisija, izvršno operativno. telo Evropske unije, krije . broj ljudi koji zapošljava, | tvrdi juče britanski institut. "Open Jurop.
Na zvaničnoj internet stranici se tvrdi da EK ima 25.000 zaposlenih, alije posle višemesečne istrag britanski institut ulvrdio di ona, u stvari zapošljava | preko 54.000 ljudi.
EK direktno zapošljavi 42.000, dok dodatnil 12.000 ljudi radi u razni agencijama koje su de Komisije, naveo je institu
· Oko 10.000 zaposleni u izvršnom telu EU ima godišnje plate većeod . 80.000 evra i to su priman-
ja koja, uglavnom, ne podležu poreskim Mo
Eskalacija nasilja u Gazi
Zaraćene palestinske frakcije Fatah i Hanas nisu uspele da održe primirje i Okončaju međusobne sukobe
TEL AVIV, GAZA. - PREGOVORI IZMEGU ZAVAČENIH PALESTINSKIH FRAKCIJA FATAHA ı HAMASA O OKONČANJU MEČUSOBNIH SUKOBA U POJASU GAZE PROPALI SU, A BROJ POGINULIH U ESKALACIJI NASILJA OD ČETVRTKA JE DOSTIGAO 24.
U petak je ubijeno 15 Palestinaca, uključujući dvogodišnjeg, dečaka, u subotu šest, a među žrtvama je i jedan šestogodišnjak. Oko 50 ljudi je ranjeno u uličnim sukobima i isto toliko je OtCTtO.
Sukobi nisu prestajali tokom čitavog, vikenda, iako jc dogovor o prekidu vatre postignut u petak uveče.
Nasilje je eskaliralo u četvrtak uveče, posle pogibije jednog pripadnika vojnog, krila radikalnog, islamističkog, pokreta Hamas, u eksploziji bombe u jednom automobilu u izbegličkom logoru Džabalija. Hamas je optužio Fatah za taj incident, čiji su pripadnici opet tvrdili da je eksplozija rezultat tzv. “nesreće na radu”,
u stvari da je bomba koju su nosili hamasovci prevremeno eksplodirala.
I Hamas koji predvodi palcstinsku vladu i opozicioni EFatah su proglasili da se odlažu
NIZOM MEGđUNARODNIH MANIFESTACIJA OBELEŽEN JE MEđUNARODNI DAN SEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA – 6 MILIONA JEVREJA I DRUGIH ŽRTAVA NEMAČKOG NACISTIČKOG REŽIMA, KOJI SU OKONČALI ŽIVOT U KONCENTRACIONIM LOGORIMA.
Većina prigodnih svečanosti održana je 27. januara, na dan kada je 1945. sovjetska vojska oslobodila koncentracioni logor Aušvic.
U Aušvicu su nacisti ubili preko 1,1 miliona ljudi, prvenstveno Jevreja i Roma, ali i Poljaka i pripadnika drugih evropskih naroda i sovjectskih vojnih zarobljenikaa.
Generalna skupština UN, na zasedanju uoči dana posvećenog komemoracijma, usvojila je rezoluciju kojom se osuđuje negiranje holokausta, U rezoluciji, koju su predložile SAD a podržalo više od 100 zemalja, navoda se
pregovori O osnivanju vlade nacionalnog jedinstva. Predsednik Palestinske uprave Mahmud Abas, vođa umerenijeg, Fataha, koji jc trcnutno u Hvropi, ponovio jc upozorenje da će raspisati
Hamasova vlada je prcuzela vlast krajem marta 2006, i od tada uporno odbijala je da prizna jevrejsku državu, ranije mirovne Spos njom i odbaci na-
razume silje.
Prvi muslimani u iČEIEIBCOJ vladi Vlada Izraela je prvi put dobila ministra muslima-
na, kome je pripalo mesto ministra bez portfelja, saop-
šteno je iz kancelarije izraelskog premijera Ehuda O!-
merta.
Izraelski Arapin musliman Haleb Madžadieh (53), poslanik Laburističke partije, zameniće ministra za nauku, kulturu i sport Ofipa Pinesa Paza, koji je podneo ostavku prošlog oktobra, u znak protesta zbog ulaska ekstremnog desničara Avigdora Libermana u vladu.
Madžadieh je trebalo da preuzme resor Ofira Pinesa Paza, ali će, pod pritiskom premijera, u prvo vreme morati da se zadovolji funkcijom ministra bez portfelja.
vanredne izborc ukoliko ti pregovori propadnu.
Bilo je planirano da u pctak uveče po dva predstav-
nika obe frakcije predlože zajednički manifest buduće vlade i izjasne se o odnosu prema mirovnom procesu.
Međutim, zbog nastavka sukoba male su šanse da se u narednim sedmicama dve strane dogovore o zajedničkoj koaliciji.
Palestinci su se nadali da bi zahvaljujući novoj, umcrenijoj vladi mogao biti ukinut međunarodni bojkot.
WWII
Zbog toga sc vlada Hamasa suočila s sankcijama zapadnih zemalja i Izracla koje su nancle veliku štetu palestinskoj. ekonomiji, a PU dovele na ivicu propasti. Hskalacija uličnih sukoba i borbe za vlast Fataha i IHamasa poklopila se s godišnjicom neočekivane pobede hamasovaca na opštim palestinskim izborima.
Fatah koji se zalaže za obnovu pregovora s Izraelom jc do tada decenijama dominirao palestinskom politikom.
=
govcima hranom.
IN NNINIIIIII III IIIIIIIIIINIIINIINIIIIIINIININIIINIIIINIINIIIIIIIMNIIIIIIIIIINIININIIN
U Poljskoj su paljenje sveće na mesiu nekadošnjeg Aušvica u znak sećanja
na sirahofe holokausta
da «prenebregavanjem Ovć istorijske činjenice pOvcćava rizik od ponavljanja tih strašnih događaja”.
nc
U rezoluciji se ne pominje nijedna konkretna zemlja, mada diplomate kažu da sc odnosi na Iran, koji jc više
Ivanov u leheranu
bio u Iranu 3. prethodno
SEKRETAR SAVETA ZA BEZBEDNOST RUSIJE IGOR IVANOV OTPUTOVAO JE U TEHERAN, GDE ĆE SA IRANSKIM ZVANIČNICIMA RAZGOVARATI O NAČINIMA ZA REŠAVANJE PROBLEMA NASTALOG ODUSTAJANJEM IRANA OD MORATORIJUMA NA OBOGAĆIVANJE URANIJUMA.
Uoči posete, ministar inostranih poslova Irana Manušer Motaki izjavio je da sc vlasti u Teheranu zalažu za
pronalaženje “sveobuhvatne formule” za rešenje nuklcarnog programa Islamske rcpublike. “Ona postoji i treba da osigura pravo Iranu na korišćenje nuklcarne energije u civilne svrhe, kao i da otkloni neke moguće nedoumice međunarodne zajednice u pogledu karaktera iranskog, nuklearnog programa”, rckao je ministar Motaki.
Ivanov je poslednji put
oktobra, a krajem · maja 2006, kada je razgovarao sa sekretarom Vrhovnog, saveta za nacionalnu. bezbednost Irana Alijem Laridžanijem.
Laridžani je bio u trodncvnoj poseti Moskvi u novembru, u sklopu intenzivnih rusko-iranskih konsultacija o nuklearnom programu Irana i bilateralnoj saradnji.
Savet bezbednosti Ujedin-
jenih nacija, u kome jc Rusi-
pota doveo u sumnju da jc nad Jevrejima, tokom Drugog Svetskog, rata, izvršen genocid. ·
ja jedna od stalnih članica sa pravom veta, jednoglasno jc
23. decembra usvojio rCZO-
luciju 1737, kojom su uvcdene sankcije Iranu jer nije obustavio aktivnosti na obogaćivanju uranijuma, kao što je to svetska organizacija dugo tražila.
Posle uvođenja sankcija "Teheran je zabranio da 38 inspektora 'Međunarodne agencije Za atomsku cnergiju (IAEA) dođe u kontrolu iranskih postrojenja.
Međutim, u subotu je ponovo, kako su preneli ruski mediji, grupa inspektora IAEA doputovala u Iran.
ko bi bio “zadržan.veći broj hodočasnika”, vali da pređu iračku granicu bez potrebnih dokumenata, na putu ka svetom šiitskom gradu Karbali u južnom Iraku. Izvor navodi da su prelazi “do daljeg, zatvoreni za građanc obe države, Iraka i Irana, zbog (verskog praznika) Ašura”, a prolaz je omogućen, na kontrolnim punktovima, samo tr-
T'EEHERAN. – IRANSKE VLASTI SU ZATVORILE NEKOLIKO GRANIČNIH PRELAZA SA IRAKOM, UOČI VELIKOG ŠHTSKOG VERSKOG PRAZNIKA AŠURA, IZVESTILA JE IRANSKA DRŽAVNA TELEVIZIJA, POZIVAJUĆI SE NA VLASTI U TEHERANU.
U izveštaju se navodi da su granični prelazi zatvoreni ka-
koji su namcra-
Ponedeljak, 29.
Oprez zbog šiitskog, praznika
Hodočasnici najčešće koriste granični prelaz Ša
svom putu, čija polazna tačka Iran, u komc većinskoy
ništvo čine šiiti, a odredište, i
80 kilometara južno od prestonice Bagdada.
rački grad Karbala, si Vi
Karabala je centar svečanosti kojima se obeležava pra šiitskih muslimana, dan Ašure, posvećen mučeništvu |iy Huseina, unuka proroka Muhameda, koji je ubijen u}
li 080. godine.
Ovaj praznik često je u prošlosti bio praćen verska bima sunita i šiita, širom muslimanskog svetAWNA U samoubilačkim bombaškim napadima 2004.\ je je izvela AI kaida u Iraku, najmanje 230 ljudi |M život tokom obeležavanja ovog, praznika u Karbali, pol
je američka novinska agencija.
feribota
ISTANBUL. – JEDAN TURČčIN NAORUŽAN PIŠTOLJEM PREDAO SE POLICIJI NAKON ŠTO JE U MOREUZU DARDANELI NA SEVEROZAPADU 'TURSKE NAKRATKO OTEO FERIBOT PRETEĆI DA ĆE GA DIĆI U VAZDUH. Otmičar je rekao da je pripadnik jedne turske naćionalističke grupe. Prema rečima putnika feribota, on sc odlučio na otmicu zbog projermenskih osećanja u Turskoj, izazvanih nedavnim ubistvom jednog jermenskog novinara.
Feribot je oteo na liniji Gelibolu na evropskoj strani morcuza, pa do mesta Lapseki na azijskoj strani, javila je turska televizija Si-En-En "Turk.
Otmičar je, kako je pre-
INNNNNII
neo Rojters, uzvikivao “Ovo sam uradio za domovinu”, nakon što se predao policiji.
Putnici feribota su kazali da je turski nacionalista Oteo feribot u znak protesta zbog, izliva projermenskih osećanja u Turskoj, a nakon ubistva jermenskog, novinara Hranta Dinka 19. januara u Istanbulu, što je dovelo do velikih demonstracija i podrške Jermenima. Dink (52) je ubijen ispred svoje kancelarije u Istanbulu. Bio: je veliki borac za ljudska prava i prava jermcnske manjine u Turskoj.
On je prošle godine osuđen na šest meseci zatvora uslovno zbog “vređanja turskog nacionalnog identiteta” komentarima koje je objavio u svojim novinama na temu tursko-jermenskih odnosa.
Otmica zbog projermenski osećanja u Turskoj
Zajedno s mnogo intelektualcima, Dink progonjen u Tursk jj stavova o masakru |
ti acič0 }d| koji su! ve stavove smatrali 4
dajući to ratnim VIC. u kome su stradali|| iako su, kako poda tanska agencija, mn ni parlamenti u SVILI sali zakone u kojim? sakri nad Jermeniml vom svetskom ratu kao genocid.
Poseta zatvorima bež
službene pratnje
Deč. - Izvestilac Ujedinjenih nacija za zlostavljanje Manfred Novak izjavio je da može posetiti zemlje u svetu samo ukoliko bude pozvan i ako može ući u zatvore bez zvaničnc pratnje.
“Io nije uvek slučaj. Na primer to nije bilo moguće u Gvantanamu i u Čečeniji”, rekao je Novak bečkom dnevniku “Kurir”podsećaju-
ći na odbijanje vlasti Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije da mu pruže odgovarajuće garancije za nesmetano obavljanje svog rada.
Austrijski pravnik prilikom svojih poseta želi bez zvaničnih vlasti da razgovara sa zatvorenicima, kako bi ustanovio da li su izloženi nasilju osoblja.
U ] austrijskom PO stvu nČ postoji ni ragraf koji 5Ć i zlostavljanjem: 0 Novak. Zbog " Novak, čak i“ zlostavljanje, na davni slučaj B
stranca ZA tak
'bili su šest do 0
ra. uslovnog, pritVOa i