Данас

Grin se (nije) vratio

Prctposkdnje vemi Letnjeg džez festivala paiicu su preuzeli predstavnid tzv. britanskoe Huza, pređvođeni nekadašnjom gitarskom legendom Piterom Grinom, Momak (sada umomi dedica] koji je polovinom šezđesetih nasledio Erika Kleptona u čuvenim “Bhrzbrejkeisima” (predvođeni Džonom Mejlom) a kasnije formiiao svcj bend “Flitvud mek”, izgtedom i radom na sceni, samo podseća na ono što je nekada znado. * KvinM koji je 5. jula nastupio u dvorani Sava centra, privukao je priličan broj, odgledno, Grinovfli fanova. Na žalost, ono čemu su prisustvovali nije bilo ni za predjelo. Očigledno “mnomT Grin trudio se, doduše, svbm snagom ali je sa bine dolazilo tek nešto više ed dosade. “Black Magic Woman”, modonizovani Robert Džonson, Dami Hendriks (Can You See Me) nabis._ Možtia bi, da se sve dešavalo u nekora omanjem klubu, situadja unekoliko bila pođnosJjhija. No. sve se desilo tako kao jeste. Trunku starog Grina posetiod su mogli osetiti jcđino u “Mbatrosu” što, priznaćete, nije dovoljno za devedesetak minuta sedcnja u sali. Nekima je to trajaJo i krače. Nakon ponod nastupili su “Beer Drinkers & Hell Raisers” koji izazivaju jedino na pitanje organizatoru. Šta, dođavola, oni traže na jednom ovakvom festivalu?

D.Stošić

Nepredvidljivi virtuoz(i)

roznata porodica džezera Marsalis iz Nju Orieansa koju je u svet muzike lansirao otac Elis a koju čine još njegova čedri sina: saksofonisla Brenford, trubač Vinton, trombonist i muzički producent Deifajo i bubnjar Džejson sraatra se za jeđno od sadržajnijih uporištxa današnje američke muzike na planu istraavanja zvuka, eksperimentisanjastiiovima i neprekidne demonstracije vrhunskog kvaliteta, bilo na koncertima ili na snimcima. Nije bilo boljeg načina da se m’ogodišnji Letnji džez festival u Sava centru idealnije okonča nego, upravo, učešćem kvartela saksofoniste, korapozitora i vođe sastava Brenforda Marsalisa. Brenford {rođen je 1960. u Nju Odeansu), tipićan predstavnik močnog i prijemčivog neo bapa stigao je u Beograd ovenčan nagradama i priznanjima najrazličitijih vrsta. Već od prve numere bilo je jasno zašto je on tako uspešan. Njegovo shvatanje džeza i fjužn muzike, primetno poznavanje klasične baštine lucidno sviranje, uspešno iraziranje... naročito u visokim

registrima i jasno iznošenje ideja kroz sopstvene kompozicije, ali i kroz numere svima orailjene i poznate (Roval Garden Blues), a posebno u neposrednom i otvorenom razgovoru sa novinarima delovali su zaista sveže, originalno i uezaboravno. Muziciranje kvarteta, koji pored Brenforda čine još basista Erik Rivis, pijanista Keni Kirkland i bubnjar Džef “Tein” Vots, uz konccrt MckKoj Tajnera. bez ikakve dileme, jeste nešto što dauašnji džez stavlja na pijedestal savremene muzike. Uvežbanost, disciplina, savršena kontrola instrumenta i poznavanje harmonija, osobenost u fraziranju i misaonost koja kao da sa scene prelazi u giedalište bile su glavne karakterislike koncerta koji je, jedno-

stavno, zapalio veliku dvoranu SC-a. Posebno je imponovala koncepdja nastupa koji je, pored dobro odabranih kompozicija, omogučio svakom članu sastava da se do maksimuma iskaže i do najsitnijih muzičkih detalja. Nepredvidljivi i virtuozni, rauzičari su pošteno odraclili svoj posao istovremeno raspršujuči bilo kakve nagoveštaje da je džez u krizi. Festival je zatvorio kvintet saksofoniste Ivana Švagera, koji je hrabro, posle briIjantnogMarsalisa, zasvirao u letnjoj bašti u potpuno novoj postavci. Uz ralade saradnike o kojima će se tek čuti (Maja Hajduković - ait saks, Siniša Stanovčić - bariton saks, Aleksandar Tomić - tenor saks i Dušan Novakov - bubnjevi) Ivan je, svirajući klarinet, sopran, lenor i alt saksofon ponudio izvrsno interpretiranje (i potpuno novo isčitavanje) džez standarda u rasponu od “Manteke” i ‘Take Five” do "Natville” i “Oleo”. Živahno, poletno i originalno “zatvorio” je Lucky Strike Summertime Jazz Festival ‘9B.

S. Aranđebvić

Sećanja na Mešu

NEKE DRUGE PRICE

Piše: Ranko Ecžić Studiiao je književnost u Beogradu početkom tridesetih, slušao dobre profesore, čitao vredne knjige, ali nije pisao. Nije ni pokušavao. Potreba za pisanjem nije se javljala ni nakon studija. Meša se vratio u Tuzlu, postao profesor u GimnazijL Količina tuge koju je nosio u sebi još se mog!a podneti i bez pisanja. Sve do rata... Iz rata su mnogi izašli kao pisd: impresionirani brojem žrtava, prizorima strahota, opijeni veličinom pobede... Poznata stvar. Meša Sdimović je prvu priču objavio krajem rata, ali još nije bio pisac. Pisao je đa svaki rat, čak i onaj koji se završi velikom pobedom, ostavi na kraju povređenog čoveka. To je tačno, to je toliko tačno da nikom nije posebno interesantno. Dolazeći do istog saznanja neku deceniju ranije Bora Stanković je prestao da piše... I Meša će godinama još tragati za načinom kojim se osećanje užasa može preobraziti u tihu rezignaciju i plemenibr tugu nad nesavršenošću sveta. Trebaće mu i reči da sve to iskaže. Prave reči. Tražiće ih dugo i mukotrpno. Jedino mu teme nikad neće predstavljati

problem. I onih rajtragičn|ih, nažalost, imao ie sasvim dovoljno u viastiiom iskusnm. Otkako se kuna istorija još jednom krvavo našalila s nama MeSnim kqigaina vTaćao sam se nekoliko puta. Za razliku ođ waee u njima nisara tragao za dubokim uzroaira mžnje. Vefr koj mržnji, kao i veMkoj |ubava, uzrod mkad nisu dovoljno jasnL U Meanim krrogaTna zanima-10 me kako se bude čovdr kad se sre protha lome. Ni boljih krsjiga, nipozv’affljegpiscszatakvm vrstu interesovaiija... Jediao “Srfanja” njsam 5tao ponovo. Ne znam zašto, ai steb meje od te knjige. U ved s Bosnom sećaip su otferok najteža i najbolnija stvar. Ovih dana pada godžnjka smti Mše Sdimovića. Ne pamhm datume. Utam je nekolike, sati po zavišetku swldfflg MbaMogprvrastva u ŠpanijL Gledao finale i umro. irgcmvfa je i na tom prvenstvu brz.o otpala. Baijani sn postaS prvad sveta. Italiji se više nSa iž™ nene desai, Jugoslaviji nista dobro... Čovdr je uvdc na gubilku, psao je Meša. Ina 11 dižave u kijcj bi ove reci zvcrak istinilpe?

Rusi "ovladali" poznatom srednjeevropskom banjom

NamcugimnmKaiiomrskog fOmskog festimla

Spedjalno za Dams Kaiio\'e Vari su najčuvenija banja srednje Evrope (Kadsbad) i vekovima omiljeno odrnonštc i leolište evropskih elita, od kialjeva i plemstva, preko industrijalaca do vihunskih umetnika. Današnjim posetiodma ove otmene banje, uz rečicu Teplu, rnože se učiniti đa su zalutafi jer su čarobnim mestom zavlatM - Rusi. Svuda ispod koionada, među u viktorijanskom stilu, izvorima tople lekovite vođe, promenadama uz Teplu, ruske “face”, čuje se ruski, svuda natpisi u ruskoj azbud.. U kiosdma se mogu kupiti ruske novine, konzerve kavijara, u kafanama i restoranima kelneri će vam se prvo obratiti na ruskom, Ulični muzičar - harmonikaš svira “Podmoskovske veoeri”, na ulicama plakati koji oglasavaju nastupe (vikendom) mskih poppevača. Pre nešto manje od 10 godina Rusi, koji su i sodjaiistička vremena ovde bili &sti gosti, nestali su iz Karlovih Vari da bi se sada vratili u ogromnom talasu u banju koja je posiala istovremeno najfrekventnije mesto u svetu za odmor nove ruske bogata Sre elite i atraktivna zona za ulaganje kapitala. Ruski investitori su kupili većinu najlepših i najvećih kaiiovarskih liotda, pansiona i zgtada, uJoživši u njih nekoliko stotina miliona dolara. Toliki uloženi kapital, još više ođ potreba turizma, otkriva zašto ova banja, iako samo na dva sata vožnje autom od Praga, od nedavno ima i

direktnu komerdjalnu avionsku liniju, đva puta neđeljno, sa srog mim-aerodroma za Moskvu. Banjska idila, ipak, ne maže da skrije napetost koja dolazi naročito do izražaja u prihkama kakva je Međunarodni filmski festivaL Mnogi od gostiju iz zemlje i sveta ove poznate filmske smotre, koja ima A kategoriju (uz Kan, Venedju i Beriin) ne kriju iznenađenje, neki i bojazni i degutiranost od “nisifikadje” čuvene banje. Napetost i nervozu uvećava činjenica što se ne zna ko tačno stoji iza tajanstvenih investitora, da li samo novokomponovana “legaT na” mska elita ili mafija koja se sveviše širi po svetu. Svakepare su naravno dobrodošle i ne nfirišu posle pranja ali... Otkud toEko Rusa u ovoj banji i zašto su baš Karlove Vari toliko među njima omiljene? Ruska plemićka elita je u istorni tradidonalno bila među najčešćim posetiodma ove banje ajib pedesetak izvora daju lekovito vodu koja sadrži &trdesetak raafih minerala i leči bolesti sistema za varenje i poremećaje metabdizma. U Karlovim Varima je oesto, na primer, boravio car Petar Veliki iza koga je ostalo mnogo razfflh sitnica u lokalnom muzeju. Tragove su ovde ostavili bjs/e-ni pisd Toistoj, Gogolj, Turgenjev... Ruski posetiod se sasvim kao kod kuće osećaju u hotehr “Pu3dn” u kome se služi naj\iše raznih vrsta votke. Gost Kariovib Vari je bio i kosmonaut Gagarin, a moćnike i i čelnike sovjetske

DOfflenMatee iz kcmmisliSdh vremaia i da ine pauHipino. Danas je tu Bora ruđa efila koja je bne gnila neio tob od treane nkufmh gcsfiju hanje, a ove još i više. iako je nemaSca gianica odaSe 25 lolomEtaia, ovde nn niio ne ttaa všza, dosta|i3dig3MircsM (daogpara nmcg su Čea ponm'o prcg>TOrili rusM kcji su napiasno 22boravili posie “pašane revoludje”), sve je Mffiife nego u kfoskvi - od šmde i ph® đo dpda. Lokalna poffičari “ne znaju” da H iza fcupovine hotda i zgrada stop ruska mafja afi jsfiču da su baqu od propadaifia aiasile ie pare. Dodaju da, ak) je fo i tačdo, ništa ne meoja na stvari jer je banja ostala “oaza miia” i neim nikaktfib probfema s kritninaldma, ni raSMm ni dmgtm stianim idcmadm. Od ruske najezde M zasad da ostane pošteden samo jedini o\ r dašnji hotei s pel zvezdka “GtandboM ffip” kcgi se oopšte ne iddamira u Rusp, bojea se da Ć£ izgubiti stam dobra kSja> teiu. Smeta im kažu što se ovde Rusi woma nefonnalno ponašaju - svuda se dkoto “muvaju” u trenakama i patikama i mogii bi đa oteraju bogate nemačke i druge zapadne goste. navikle na etikedju i odela s ktavatama na obeđima n hoffiskom restoiami TakvSt gosfftu je, međutim, svuda sve manje, ne samo u Kaitovim Varima. Budućnost izgleda piipada "novim Rusima” i sličnim “ooram”.

Afikm lazaraić

ARTičoke

“XER =suaet autoia sttipova i fcizina u bioskopu Rexod6-ll.juk Svakpg dana između 11 i 14 sati organizuje se laciorća stripa dok će od 20 sati biti predstavijanje scena autcsipg stripa sa prcjekdjaimvideo filmova, proirocpm ibeizom strip izdanja Prodviđaiijeiokmdisto. 8. jut Maketfcnija (Gotan Da&vj2atkD Kistevski]. 9. (Vefirnir Grgić i Štef Bartolić). 10. jut BiH (Ajđn Baać i Zoja Bajbutović).

1L jut OkmgS stD+kormt TOTOURaiEMBERRaduIicjn (19975,ff1mŽ2fe is TFfEtpffirp LoipdarE Sataš, Aefeas u 1S safi i i RiviljnrH i rvArm fflma raTfflmrop-mdffl iilo7X)f Bn : i>i' ; rro\ić Tenoa; U\*Dd u teonju i pofrtik ~ apaaje. ilv 4V ■StenkD Dtagqević” iz Podgoace aastopiće '■ c LOsafiuGala^ifesakaEferodDGgmuzgau

Sreda, 8. jul 19.98.

15