Данас

Palate umetnosti

Nove likovne tendencije nametnule novi izgled muzeja

Savremeni muzeji često su sami po sebi umetnička dela. “Ova zdanja moraju ići u korak s umetnošću koju prezentuju. Izložbeni predmeti su produkti neprestanih inovacija, tako da nije preterivanje kada se od muzeja traži slična osavremenjenost i praćenje modernih trendova”, reči su Engleza Dejvida Eliota, upravnika Muzeja moderne umetnosti u Stokholmu.

Cinjenica je da su umetnici uticali na ove promene. Prethodna generacija umetnika uglavnom je slikala „klasične“, štafelajske slike raznovrsnih dimenzija ili pravila ~klasične“ skulpture koje stoje na tlu. Danas, nova generacija umetnika neprestano smišlja novine: izlažu se takozvane ~instalacije“ prostorije napunjene „pronađenim predmetima", pribegava se neobičnom osvetljenju, projektuju se elektronska čuda. Bodi-art performansi postali su m sastavni deo umetničke izložbe u istoj meri kao što je i izlaganje tradicionalnih umetničkih predmeta. Nije nimalo retka pojava da je određena umetnost toliko nerazgovetna, da je krajnje neophodno da se u okviru izložbe odvoji i poseban prostor - čitaonica gde se posetiocima nude brošure i tekstovi koji pomažu u shvatanju ~neshvatljivog". Međutim, pritisak savremene umetnosti nije jedini razlog zbog koga muzejska zdanja učestalo evoluiraju. Naime, vlade mnogih zemalja ove građevinske tvorevine vide kao unosnu investiciju. Osim klasičnih turističkih ponuda i zabava za mnogobrojne posetioce, kulturni turizam je u mnogim zemljama od velikog značaja. Kao rezultat toga, veliki broj novoizgrađenih savremenih muzeja otvorio je svoja vrata u poslednjoj deceniji, posebno u poslednje tri godine. Zasluge za izgradnju savremenih muzejskih zdanja u Evropi pripadaju poznatim arhitektama, između ostalih: Stivenu Holu, Rafaelu Moneu, Frenku Geriju... Ne bi li stvorili katedrolike građevine, koje savremena umetnost i zahteva, neophodni su bili ogromni prostori. Ali, u pitanju nije samo projektovanje jednostavne velelepne i gigantske zgrade. Programi projektovanja veoma su zahtevni; precizno određena količina vlažnosti i temperatura, mogućnost nenametljive kontrole posetioca, kao i suptilna kombinacija prirodnog i veštačkog osvetljenja. Ipak jedna od najvažnijih stavki je spoljašnji izgled zdanja; takav da ne narušava svoje okruženje, već se u njega uklapa, dok s druge strane, treba da poseduje osobeni pečat i specifičnost gradnje koji će privući međunarodne Ijubitelje

umetnosti. Kada novonastali muzej uspe da spoji sve ove izazove, to neminovno znači da sam po sebi predstavlja umetničko delo. Mnogi od njih prosto fasciniraju svojom pojavom, često u istoj meri kao i umetnička dela koja izlažu. Helsinki Mir/.ej Kiasma Vitko slovo X lako Helsinki, glavni grad Finske, poseduje največe nasleđe moderne arhitekture u svetu, do otvaranja muzeja Kiasma, stari

muzej savremene umetnosti izgledao je kao obično birokratsko zdanje u okviru Nacionalnog muzeja. „Do izgradnje Kiasma, izgledalo je kao da samo Finska i Albanija u Evropi ne poseduju moderni muzej“, izjavio je upravnik novog muzeja, Tula Arkio. Kada je 1993. godine odlučeno da je Finskoj ovako nešto zaista potrebno, na raspolaganju je bilo 60 miliona dolara, najbolja lokacija u gradu i otvoren konkurs za 500 skandinavskih arhitekata, kao i četiri strana. Jedan od četvorice, Amerikanac Stiven Hol (50) pobedio je na konkursu, a potom i stvorio divnu i praktičnu građevinu. Holovo skulpturalno zdanje podseća na vitko slovo X, u kojem se dve forme preklapaju jedna preko druge kao prekršteni prsti. Neobičan

ulaz gleda pravo na gradski trg. Stražnji deo ovog muzeja gleda na zaliv Tulo i izgledom podseća na zaokruženi končerto, napravljen od Holu najdražih materijala krovno platno je od metala, a zidna su od stakla. Unutrašnjost muzeja sastoji se od 25 zasebnih galerija koje su osvetljene prirodnim svetlom, „Projektovao sam muzej koji se sastoji od soba, jer sam u svakom slučaju hteo da izbegnem postojanje fleksibilnog zidnog sistema. Eksponati moderne umetnosti često su toliko raznovrsni da ih je neophodno odvojiti i postaviti u zasebne celine, objaćnjava arhitekta Stiven Hol. Stolđiolm Modemi muzej Kamufliran izgled Nekadašnji Moderni muzej Stokholma, sagrađen je davne 1958. godine u prostorijama bivše mornaričke vežbaonice na ostrvu Skepsholmen, koje se

nalazi preko puta starog grada. lako jo ovo zdanje poznato po „avanturizmu" 1960-ih godina kada je u njemu izložen američki pop-art, muzej nije poseđovao ventilacioni sistem, kao ni zaštitni krov. Stokholmu je bio neophodan pravi muzej za savremenu umetnost. Španski arhitekta Rafael Moneo (61) je takvo jedno zdanje i podario ovom gradu. Novi Moderni muzej niskog

zdanja i kamufliranog izgleda, nalazi se u okvirima nekadašnjeg Modernog muzeja (danas je to arhitektonski muzej]. Čista, pravolinijska zgrada, kroz svoj dugački kičmeni hodnik pruža upečatljiv pogled na svoje prostrane galerije. Moneov elegantan Moderni muzej izgleda da je veoma koristan za izlaganje već postojećih i stalnih eksponata. Osim toga, nedavna postavka „Rane: Između demokratije i iskupljenja savremene umetnosti“ Demjana Hirsta i Ilje Kabakova, koja predstavlja morbidnu savremenost umetničkog poimanja, prosto je zahtevala promenu okruženja u kojem je postavljena. „Institucije imaju naviku da postanu sklerotične. Moderni muzeji širom sveta uvideli su ovaj problem 80-ih godina, kada je bilo očigledno da oni ne prate savremene umetničke trendove. Muzeji su postojali zbog posetioca, a ne umetnika“, izjavljuje Dejvid Eliot, upravnik Modernog muzeja u Stokholmu.

Bilbao - Giigeiihajm muzej Titanijumske ploče Autonomna baskijska regija u Španiji odlučila je da odvoji 120 miliona dolara za izgradnju rauzeja Gugenhajm u omanjem lučkom gradu Bilbao. Mnogi su proricali da će o a zgrada, koju je projektovao ame-

Delo Frenka Gerija privuklo pola miliona posetilaca: Muzej u Bilbau m : 11

22

Subota - nedelja, 18 - 19. jul 1998