Данас

Kvadrati u šumi propisa

SVE O ZAPOĆETO J LEGALIZACIJIBESPRAVNO PODIGNUTOH OBJEKATA U BEOGRADU (3)

Početak legalizacije bespravno podignutih objekata u Beogradu ozvaničen je u novembru 1994. godine, kada je Skupština grada na sednici kojom je predsedavao tadašnji gradonačelnik Nebojša Čović, donela Odluku o dopuni odluke o izgradnji objekata građana. Time je dopunjena prethodna odluka kojom je regulisan samo postupak izdavanja dozvola za gradnju pre početka radova. Odluka predviđa da investitori objekata koji su izgrađeni bez potrebne dozvole mogu podneti zahtev za naknadno izdavanje odobrenja. Nadležni organ će im izdati dozvolu pod uslovom da se objekat nalazi na zemljištu na kome je odgovarajućim planskim aktom predviđena izgradnja

Koje papire građani treha da pribave

takvih objekata ili gde je od strane nadležnog urbanističkog organa doneta odluka o pristupanju izradi planskog akta. Put do dozvole Zahtev su mogli podneti investitori koji na zemljištu na kome je izgrađen objekat, imaju pravo svojine ili pravo korišćenja. Ako investitor nema ni jedno od ovih prava, a završio je ceo objekat ili njegov značajniji deo, skupština opštine ili grad Beograd mogu mu dati to zemljište na korišećenje bez konkursa, ako su ispunjeni prethodni uslovi. Vlasnik objekta bio je dužan da podnese: dokaz o pra-

vu svojine pravu korišćenja, kopiju plana parcele, skicu stanja pre bespravne gradnje i skicu novopodignutog objekta. Sekretarijat za imovinskopravne i građevinske poslove proverava da li odgovarajući

planski akti postoje. Investitor se zatim poziva da dostavi projektnu dokumentaciju, predviđenu zakonom. Poslednji korak pred dobijanje dozvole je zaključenje ugovora sa Direkcijom za gradsko građevinsko zemljište', kojim se regulišu obaveze za primarno uređenje građevin-

skog zemljišta [troškovi koje je grad imao za uvođenje struje, vode, kanalizacije...). Postupak rušenja će se sprovesti da ako zahtev ne bude podnet, ako vlasnik odbije da zaključi ugovor sa Direkcijom ili ako ne postoje planski uslovi. U februaru 1995. godine

gradske vlasti ponovo menjaju i dopunjuju Odluku o legalizacij i. Rok za podnošenje zahteva produžava se do 31. marta 1995. godine. Za plaćanje punog iznosa Direkciji za građevinsko zemljište u celosti odobren je popust 20 procenata, a za plaćanje u petogodišnjim ratama, popust je 10 procenata. Posebni popust od 10 odsto predviđen je za borce, a vojni invalidi, invalidi rada i porodice palih boraca plaćaju 15 odsto nižu cenu.

Ovlašćene firme naVoždoveu

Prema rečima sekretara opštine Ljiljane Milutinović, na Voždovcu je izabrano osam firmi za vršenje popisa i geodetskih snimanja. To su: „Hidroprojekat Visokogradnja", ~AB Studio“, ~Areal“, ~Marnik“, ~RMB projektni biro“, ~Terazije Inžinjering", „Uni Invest“ i „Kalemegdan Inžinjering“. U opštini Voždovac su nam rekli da ovo nije konačan spisak, već da će se svakoj zainteresovanoj organizaciji koja ima licencu dati predmete za rad.

Koliko se plaća Direkciji za građevinsko zemljište

Zakonom o legalizaciji propisuje se naknada za primarno uređivanje građevinskog zemljišta po kvadratnom metru izgrađenog stambenog, odnosno poslovnog prostora. Za objekte u prvoj zoni cena je 130 dinara, za drugu zonu 120, za treću 110, a za četvrtu zonu po kvadraru se plaća 100 dinara. U slučaju inflacije, iznosi će se valorizovati odlukom Direkcije. Direkcija je dužna da vlasnicima omogući plaćanje obaveze u ratama, najduže na 10 godina.

IMRE SABO

Za dozrvolu - desetina cene kvadrata Jedno od beogradskih naselja

Stop iz Ustavnog suda

Oko 100 hiiiada Beograđana, podstaknuto gradskom odlukom, odlučilo je da zatraži legalizaciju. Njihovi zahtevi se đve gođine bili ~na ledu“, jer su Covićeve odluke oborene na Ustavnom sudu Srbije, pod obrazloženjem da nisu u skladu sa tadašnjim republičkim zakonima.

Skupština Republike Srbije tek u aprilu 1997. godine donosi Zakon o posebnim uslovima za izdavanje građevinske odnosno upotrebne dozvole za određene objekte [tzv. Zakon o legalizaciji), kojim se regulišu uslovi i cenovnik za legalizaciju bespravno podignutih objekata. RepubličM zakon U skladu sa ovim Zakonom, tadašnji ministar građevina u Vladi Srbije Branislav Ivković, donosi Pravilnik o obrascu za popis objekata izgrađenih bez građevinske dozvole, odnosno objekata koji se koriste bez upotrebne dozvole. Obrazac o popisu bespravno izgrađenih objekata, koji popunjava ovlašćeni veštak preduzeća koje popisuje i snima objekat, sadrži 75 tačaka grupisanih u sledeće celine: - podaci o zemljištu i korisniku, odnosno vlasniku zemljišta - podaci o objektu (zgradama, stanovima, poslovnim prostorijama) i o korisniku, odnosno nosiocu prava na objektu - podaci o urbanističko planskoj dokumentaciji - skica parcele sa objektima

A. Matić

G. Brkić

Za bakterije odgovorna temperatura

Priča o čistoći plaža Njivice i Žanjice nema namjeru da potvrdi da su ostale plaže zagađene. U stvari, činjenice govore suprotno... Ekipe Instituta za biologiju mora, koje redovno, svakih petnaest dana, a u sezoni i češće, kontrolišu kvalitet morske vode na preko 200 lokacija duž obale našeg Jadrana, iz godine u godinu potvrđuju bezbjednost plaža i kupališta. Ipak, postoje neprijatni izuzeci, mada ni u tim slučajevima nije riječ o konstantnom i nepromjenjivom stanju, već o prolaznoj i uglavnom kratkotrajnoj pojavi. Pri tome, negativni primjeri su više vezani za prirodne faktore nego za Ijudski, iako se odgovornost ne može izbjeći. Već se događalo da novine objave latentno alarmantnu vijest da su, recimo, na plažama Ade Bojane, kod Rafailovića ili u Igalu identifikovane kolimorfne bakterije, u principu opasne za kupače. Pregled analiza Instituta za biologiju mora potvrđuje takve navode - kolimorfne bakterije, fekalnog porijekla, međutim, stalno su prisutne u priobalnim vodama, uglavnom u bezopasnim koncentracijama. Međutim, u slučaju kada razvoju bilo kojih bakterija, pa i kolimorfnih, doprinese velika temperatura morske vode, a u plićim dijelovima mora i odsustvo kretanja vodene mase - povećana koncentracija bakterija postaje potencijalna opasnost! Slično je i sa organizmima koje sa kanalizacijom nemaju nikakve veze. U plitkim dijelovima obale, pri dugim periodima toplog i suvog vremena, razvija se i tzv. fitoplankton, koji se sastoji iz sićušnih živih organizama,.stalno prisutnih u morskoj vodi. Bujanje fitoplanktona preko uobičajene, biološki podnoš-

Ijive koncentracije, obično podrazumijeva i povećano lučenje izvjesnih toksina, blago otrovnih za čovjeka. Tada se jednostavno ne može govoriti o zagađenju mora, iako se preporučuje izbjegavanje kupanja na plitkim plažama i u toplom moru. Potvrđeno je, međutim, da povečane koncentracije bilo kolimorfa bilo fitoplanktona - nisu stalna niti dugotrajna pojava. To nikada ne traje duže od dva do četiri dana, a padne li kiša ili ako dune jači vetar, pokretanje morske vode uspješno, lako i brzo razbija koncentraciju potencijalno opasnih materija u morskoj vodi. Naravno, od velike pomoći bi bila sanacija kanalizacionih sistema, ali i kvalitetno snabdijevanje vodom za piće.

Živorad fasić

U ponedeljak: Budva

Da li je jugoslovenski deo Jadrana najčistiji na Mediterann (3)

fMEOMMM Jj va t Uprkos opštem mišljenju, more u ataru tivatske opštine - ne spada u ekološki ugrožena područja naše obsde. lako manje atraktivan od ostalih primorskih gradova, Tivat ipak uspijeva da očuva svoje priobalne vode. Ne može se, doduše, pohvaiiti, suviše bistrim kupalištima, ali nema ni „crnih tačaka". Postoie izuzemo lijepe i čiste plaže, recimo na ostrvu Sveti Marko, ali i lokacije, u samoj luci i oko Remontnog zavoda (popularno nazvanog „Arsenai“), gdje se kupanje svakako ne preporučuje. Praktično bez industrije u pogonu, Tivat se mn/p pohvaliti poboljšanjem kvaliteta morske vode u svom priobalju. No, ostaje mnogo prostora na izgradnji kanaiizadonih kplektora, koji bi, prema projektima, gradske otpaćine vode izbacivali na otvoreno more, a ne u zaliv. Ostaje i neriješeno pitanje plaže u zalivu Pržno, gdje se nalazi veliki hotel „Plavi horizonti" - plaža je velika i plitka, more se u njoj lako zagrijeva, što pogoduje razvoju bakterija i planktbna, pa mjerenja, naročito u drugoj polovini Ijeta, često pokazuju prisustvo kolimorfa i fitoplanktona u vedm koncentracijama. Srečom, pojava je prolazna.

S&bota - nedelja, 18 -49; jul 1988,

27