Данас

Poklonjenje žrtvama surovog zločina

Sahmna posmrtnih ostataka Romanovih u Sankt Petersburgn

\ Sankt Petersbnrg - Ceremonija sahranjivanja poslednjeg ruskog cara Nikolaja II Romanova i njegove porodice održana je juče u hiamu Svetih Petra i Pavla u Sankt J?etersburgu. Predsednik Rusije Bo'ris Jeljdn, kojije stajao ispred devet kovčega u kojima su se nalazili posmrtni ostaci cara, njegove porodice i posluge, tom prilikom je rekao ~da se klanja žrtvama tog surovog zločina". Posmrtni.ostaci cara i njegove porodice preneti su u četvrtak u Sankt Petersburg, 80 godina pošto su ih boljševici übili 17. jula 1918. Devet kovčega, ukojima su se nalazili ostaci Nikolaja 11, njegove supruge Aleksandre Fedorovne, njihove tri kćerke Olge, Tatjane i Anastasije, porodičnog lekara i trojice s!ugu, prenoćilo je u hramu. Pored predsednika Jeljcina i njegove supruge Naine, ceremoniji su prisustvnvali pripadnid loze Romanovih, predstavnid mske vlade, diplomatski kor i članovi evropskih kraljevskih porodica.

Za vreme pogreba patrijarh ruski Aleksej II služio je Kturgiju u pravoslavnom manastiru Sergejev Posad, 70 km severno od Moskve. Pravoslavni velikodostojnici nisu prisustvovali sahrani, u skladu sa stavom Svetog sinoda koji sumnja u autentičnost

1010. KOJURS

posmrtnih ostaka Romanovih. Posmrtni ostaci Nrkolaja II i njegove porodice nisu sahranjeni pored ostalih carskih porodica Romanovih, već u drugom delu Petropavlovskog sabora, jer se Nikolaj H pre smrti odrekao carskog prestola. (Beta, AFP)

Posle 80 godina: Predsednik Jeljcinna ceremoniji u hrarau Svetlh Petra i Pavla

Tužilac ostaje, odbijeni američki zahtev

Saćinjen nacrt Međnnarodnog krivičnog sada

Rim - Odbacivši snažno američko protivljenje, konferencija UN juče je u Rimu sačinila konačan nacrt sporazuma o osnivanju prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u istoriji. Ponoć između petka i subote ostavljena je delegatima kao rok za konačno odobrenje sporazuma. Uprkos višenedeljnim pritiscima, SAD nisu uspele da spreče uvođenje institucije nazavisnog tužioca, niti da obezbede da američki državljani i vojnici ne budu u nadležnosti novog suda.

Prema nacrtu sporazuma, Međunarodni krivični sud će na suđenje izvoditi lica optužena za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i agresiju. Nacrt sporazuma kaže da optužnicu može podići tužilac, uz odobrenje sudskog veća, zatim određene države i Saveta bezbednosti UN. Da bi sudio u svakom pojedinom slučaju, međunarodni sud će morati da dobije dozvolu, ili od zemlje gde je navodni zločin počinjen, ili od zemlje iz koje je optuženi. (Beta, Rojters)

Kofi Anan predložio uvećanje UNPREDEP

Njujork - Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan predložio je uvećanje trupa UN u Makedoniji za 350 Ijudi kako bi se pojačao nadzor granice s Kosovom i produženje mandata UNPREDEP do kraja februara 1999. U operaciji UNPREDEP trenutno učestvuje više od 800 Ijudi. Prema izjavama diplomata, Savet bezbednosti UN trebalo

bi iduće nedelje da se izjasni o ovom predlogu, uprkos početnom protivljenju Rusije. Prema Ananovom predlogu, 230 vojnika bilo bi raspoređeno na novim nadzornim punktovima duž makedonske granice s Kosovom i Albanijom. Preostalih 120, opremljenih s tri helikoptera u pratnji medicinskog tima, bili bi zaduženi za kopnene i vazdušne patrole. (FoNet)

Hrvatska radi na izručenju Đujića

Split - Vlasti Hrvatske übrzano rade na izručenju četničkog vojvode iz Drugog svetskog rata Momčila Đujića i sakupljaju dokumentaciju kako bi pred američki sud izišle s pravnim dokazima, piše list Slobodna Dalmacija. Splitski list dodaje da Amerikanci Đujiću neće oduzeti državljanstvo i izručiti ga Hrvatskoj bez pravih dokaza. Ambasador Hrvatske u SAD Miomir Žužul izjavio je nedavno da se razgovori o izručenju Đujića privode kraju. „Radimo na tome i očekujemo da će uskoro biti doneta odluka o njegovom izručenju“, rekao je on, a tu informaciju su Slobodnoj Dalmaciji potvrdili i izvori u Zagrebu. (Beta)

Povređen Tim Guldiman

Zagreb - Šef misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju u Hrvatskoj Tim Guldiman povređen je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u ćetvrtak popodne u Zagrebu, saopštila je juče misija OEBS. Kako prenosi AFP, misija OEBS ne saopštava detalje nesreće, ali prema izveštajima medija švajcarski diplomata zadobio je povrede kičme u čeonom sudaru njegovih kola i gradskog pauka koji se dogodio prekjuče oko IZOO sati. Guldiman se nalazi u zagrebačkoj bolnici „Sveti Duh“ i njegov život nije u opasnosti, navodi se dalje u izveštajima. U trenutku nesreće s Guldimanom se nalazio i šef misije UNHCR Rob Robinson, koji je lakše povređen. Mediji tvrde da su Guldimanov vozač i policajac koji ih je pratio teško povređeni. (FoNet)

Kreditori su tu čeka se dogovor

Kriza na Kosouu i putni prauci na Balkanu [II)

Bugarska smatra da bi novi most na Dunavu bio ne samo „najkraći put za prevazilaženje sadašnjeg stanja“, već i kompenzacija regionu za štete nastale ranijim sankcijama SRJ

Sofija - Izgradnja novog mosta na Dunavu, koji bi povezivao bugarsku i rumunsku obalu, stari je san Bugarske, ali je ta ideja aktuelizovana dolaskom vlade Unije demokratskih snaga prošle godine, a posebno posle zaoštravanja kosovske krize u februaru. Od tada gotovo da nema sastanka na visokom nivou u Bugarskoj, ili bugarskih predstavnika u inostranstvu, na kojima oni ne postavljaju pitanje potrebe brze izgradnje tog mosta. Međutim, projekt je zasad još u fijoci, pre svega zbog nesporazuma s Rumunijom. Tako je bilo i na sofijskom sastanku premijera Bugarske, Rumunije i TUrske. Rezervna varijanta Za izgradnju mosta Bugari iznose prevashodno ekonomske argumente, ali pažljivijim praćenjem izjava ovdašnjih političara jasno je da tu ima političkih razloga. „Dunavski most-2 najkraći je put za prevazilaženje krize na Kosovu", rekao je bugarski predsednik vlade Kostov u aprilu pred Parlamentarnom skupštinom Saveta Evrope, dodajući da će taj most biti kompenzacija Balkanu za štetu od prošlog jugo-embarga, a koja će „dati šansu demokratiji i reformama". Bugarski gubici iz doba sankcija protiv SRJ između 1992-1995. procenjuju se na nekoliko milijardi dolara. Preko teritorije SRJ prolazi najkraći put bugarske robe u Zapadnu Evropu, a struktura izvoza zemlje tako se promenila poslednjih godina da gotovo 50 odsto odlazi u zapadnoevropske zemlje. Verovatno će se taj trend povećavati, imajući u vidu strateški cilj Bugarske - pripajanje EU i NATO. Zato bugarska diplomatija lobira protiv nametanja trgovinskog embarga SRJ, ali i za izgradnju obilaznog puta, koji bi bio rezervna varijanta u slučaju pogoršavanja situacije na Kosmetu i daleg izolovanja SRJ. Dajući širi značaj mostu, Sofija navodi da će od njega imati koristi ne samo Bugarska već Turska, Grčka i celokupni .saobraćaj robe iz Azije u Zapadnu Evropu. Bugarska i Rumunija se u principu zalažu za novi most

na Dunavu, ali ne mogu da se dogovore o mestu njegove izgradnje. Sofija želi da se most locira što zapadnije i blizu granice sa SRJ, dok Bukurešt zahteva da se on nalazi što istočnije. Bugarska i Rumunija su sada povezane jednim mostom između bugarskog grada Ruse i rumunskog Đurđeva. Još 1974. dve zemlje su zajednički razradile projekt mosta između Nikopolja i Turnu Magurele. Tokom prošlog embarga prema SRJ, kada je izgradnja takvog mosta postala aktuelna, bugarska strana je promenila svoj stav i platila nekoliko stotina dolara britanskoj konsultantskoj firmi „Aleksander Gib“, koja je zaključila da je najpovoljnije birati između relacije Vidin-Kalafat ili Lom-Rastu. Sofija insistira na relaciji Viali premijer Kostov nije uspeo da utiče na svog rumunskog kolegu Vasilea da pristane na to. Neki bugarski posmatrači smatraju da je sasvim prirodno što Rumunija brani svoj stav o zapadnijoj varijanti mosta jer će tako dobijati više para na ime taksi za prolaz kroz njene teritorije. Ceua-150 mfliona doiara Procenjuje se da će izgradnja novog mosta koštati oko 150 miliona dolara. Zbog trenutnih ekonomskih teškoća, Bugarska i Rumunija teško mogu odvojiti taj novac. Želju za kreditiranjem izrazili su EU, Turska, Grčka, Egipat i još neke zemlje Bliskog istoka, ali je sve još u rukama Sofije i Bukurešta koji prvo treba da se dogovore o lokaciji mosta. Osim toga, može se reći da će interes Bugarske, kao i nekih drugih zemalja, za izgradnju mosta zavisiti od situacije u SRJ. Sa zaoštravanjem kosovske krize, predstavnici Sofije počeli su napadno da govore o potrebi brze izgradnje mosta. Poznavaoci smatraju da će, ako dođe do stišavanja kosovske krize u doglednom vremenu, a Bugarska nastavi aktivnost na tom projektu, to značiti da je Sofija konačno odlučila da se ogradi od buduće etničke ili političke nestabilnosti u SRJ i da obezbedi siguran put u Evropu.

Nikolaj Petrov [Beta]

Subota - nedelja, 18 -19. jul 1998

Nje gazete e mire mjafton

5