Жидов

vrsnih opaža laća, kan Ana/tole Framce i. drugi, što sve moraju trpjeti, da se ušuljaju u antisemitske plemicske krugove., s koliko se sramote moraju dati napajati, da smiju plesati na. grofovskom balu ili nzajm'ti novca kojemu hercegu. Tad sam tek •hvatio t ljude i njihovo biće. Tad sam tek spoznao, da su pravi sinovi velikih predaka, koji su izdahnula svoj plemeniti’ život rta mučilištu i na lOnsžtei- I ćni podnosa ju svoje volje sve muke pa i smrt u vatri. I oni razvijaju jednako herojstva, da zataje svoje židovstvo, kao i njihovi veliki oci, da mu ostanu vjerni. • O židovskim m i I i. jnnaši m a. Židovski milijunaši 1 strpljivo su, tiho. lukavo, makne sasvim prorezali kabel, koji : h spaja sa židovstvom. Visjeli su samo još na slaboj židovskoj, niti, koju hi prekinuo je lan posljednji'slabi napor. A sad viče cijonizFUn preko svih krovova: >lma židovstvo! Mi smo rasa! Ima dakako i. izmet židovstva, ali i taj izmet je židovski; to je doduše naša žalost, ali mi toga na žalost ne možemo promijeniti«. Bacamo i ne { kt.ijući udice n meso kukavnih odbjeglioa i vežemo ih opet o židovstvo, kojega su s? nečujno naldalr odriješiti. Htjeli su za ron ti, a cijonizam im se sliježe kao čudni speg pojasa • za plivanje i kaputa za sputavanje o tovljeno tijelo. Cijonizam prekida

zastaru pravnih zahtjeva AbrahiaartoviJi na njegove potomke. Kako da se ne ogorči židovski milijunaš, koji je bio tako bifeu tome, tla odbaci taj mesni pridjevak? • P r o t e s t r a b i n \( , I protest rub 171 i su protiv nas. Bih li i ~te ljude udostojao jedne riječi? Pa neka)Učinit ću to minrogred- radi potpunosti. Štd cvi časni službenici općina kažu ili ne kažu, ima tačno istu vrijednost. Njihovo je značenje za 1 židovstvo jednako ništici: Učitelji i vodje naroda već odavna) ni jesu. Prosvijećenima sn ruglo, pravovjernima zazor. Vjeruju li sauni u išto, izuzevši! svoju plaču, ne zivam; pa nemam nj prav«, db to ispitani, a napokon me se ne tiče. Ali da n i jesu umjeli gajiti u svojim općinama vjeru i čuvati je, to uči jetlan pogletl u njihove opustjele sinagoge, gdje se minjau za dnevnu molitvu u pravilu mora plaćat i. U žh'ovskoine mnoštvu nijemi umjeli očuvati znanja jevrejskoga jezika ni židovske povijesti, običaja i navika, tako da je židovskoj ju-edaji malne sasvim otudjc-110. Židovski bogataši, koji Im daju zvanje i plaću, pokazuju im ironički, što drže o onome »idovstvu, koje protestrabini utjelovljuju, dajući krstiti sebe ili svoju djecu. Sad se uljaguju ovi čestiti protest rabin i židovskim bogatašima time, da svoj glas u ime židovske religije dižu protiv eijoniz-

ma. Pozvaniji od mene uzeli su židovsku religiju n zaštitu protiv ovih neočekivanih hranitelja. * Cijonizarn i pat r i'jotizam, ... Kako u njemu .još podrhtava tajna odvratnost kod pomisli na geto, čija su se vrata pred njim otvorila 5 u najnaprednijem zemljama tek pre<l jedva jednim vijekom. zahvalniji je od ikojeg drugog igrali janina za blagodati državnog poredka, koji tim zajamči’,je ljudsko i gradjansko dostojanstvo, ponosniji od većine njegovih než'dovskih gralđjana s prošlih i budućih udesa njegove zemlje, u kojima) mu je tak kratko vrijeme dano da satradjuje. Oba vrela pairijotizma teku dakle u njega obilnije nego li kod ikoga drugoga. Ali moram, hoću U da budem iskrem posve otvoreno izjaviti, da onome djelatnom, revnom patrijot-zmu, koji ie sretiam sa svojih napora 1 žrtava te se njima ponosi, samo u crnim zemljama ima mjesta, koje su polagane važnost na to, da svojim Židovima daju zbiljsku domovinu- A one države, koje postupaju sa svojim židovskim stanovnicima kao s partajanaa, koje ili jedva trp« i uvijek iui daju u najbrutalnijoj i najokrutnijoj formi osjećati, da se ■njihova nazočnost smatra zlom, a njihovo odstranjenje da hi se radosno pozdravilo ta države u/ maju pravo, da cd svojih Židova

moići jevrejske skupine u rasulu. Ovalkovo razmatrani je mora biti prirodno spekulativno; ali ako se u predmetu, kaošto .ie ovaj, ne može postići izvjesnost, mogu se ipak neki zaključci smatrati vjerojatnima. Već je jevejsko nastojanje u minuloj generaciji popravilo dijelove Palestine, koja su bila močvarna ili pusta kroz vije kove. S porastom jevrejskog useljavanja i olakšanjem njegovim, ovo se tijelo popravljanja )>ospješilo, dok se na posljetku mogućnosti zemlje nijesu obilna ostvarile. Koje su to mogućnosti to je ponešto sporna stvar: naročito je sporno, ima li Palestina prirod nih vrela, potreba za stvaranja industrija n velikome stilu Ali nije nimalo sjiorno. tla se agrikulturna produkcija zemlje može veoma povisiti; a jednako je izvjesno, da se s valjanim lukama i željeznicama može vinuti kao nekad do visokog stupnja saobraćaja između Sreodzemnog mora i Istoka. Palestina ima dakle ekonomsku budućnost; i postizavajući što više može u svojim ekonomskim mogućnostima Jevreji ne će samo polagati siguran osnov svome na rodnome životu, nego će obogatiti svijet, dajući broju produktivnih teritorija jedan više. Ovaj će ekonomski razvitak biti blagcadat za evropske stanovnike Pallestine i susjednih zemalja. Palestinski sir se Arapi već okoristili veoma mnogo uspjesima jcrvrejskoga kolonizacijonoga djela s njegovim in tezi vrtim metodama agrikulture, njegovim znanstvenim primjcnaona, njfegovim zapadnjačkim nazorima o higijenskim i poslovnim metodalma. S punim pravom može se nadati, da će budući razvitak Palestine povoljno utjecati na ekonomska uvjete i kulturu Arapa ne samo u Palestini nego i n kraljevstvu Hedžazu. Arape se običaje smatrati natražniian plemenom, po svome ustrojstvu nesposobnim da dostigne l uznaprPriOvaU koralk modeme civilizacije.

Teško je vjerovati takvom promjeru naroda s toliko sjajnipi djelima civilizacije u prošlosti. Ali kroz v'ijekove nije Arapin imao mkakovih prilika za razvitak. Gopodstvo Turakai, ma da' su mu 'biji srodni po vjerskom nazivanju, politički ga je tlačilo i voli više zastoj nego napredak. S Evropejcem ima premio ide js kog ■/ temperamentskog rodbinstva, a da bi bjo kadar da od njego nauči, što Zapa<l može da nauči Istok. Ali postoji pravo rodbinstvo između Jevreja i Arapi na rodbinstvo ne samo im krvi, ue samo po jeziku, ne samo jm vjeri (jer Islam Zahvaljuje judaizmu više nego li hrišćanstvu), nego i po zajedničkom radu oko raspr oštranjivanja znanosti. Arapii i Jevreji bili su oni, koji su donijeli znanost i medicinu u Ervopu i«četkom srednjega vijeka. Jevrejski su filozofi i učenjaci prdnuli svoje znanje grčkoga umnoga rada s Arapima! i donijeli ovo znanje s njima u Evropu. Jevreji duguju Araipinia dug, koji teže i koji su kadri da plate kad genij bude imao slobodno (mije za svoj sopstveni rt a redni život; a Arapi budu njihovi najbliži susjedi. Dolaziće k Arapima, ne kao stranci iz posve' drugog svijeta, nego kao rođaci, koji su stekli Imgato iskustvo tečajem vijek ova rastave, oni će pomoći Arapima svojim utjecajem i prUnjemrn, dn se prilagode suvremenim zahtjevima, pa, će, u prisnoj zajednici, obje rase ostvariti svoje narodne mogućnosti. U ovoj suradnji s Arapima jevrejski će narobi u (budućnosti izvršiti dio, ali samo dio funkcije, koja će je zapasti u djelovanju, kao posrednik između Istoka i Zapada. Jer Palestina se ne će samo domoći visokoga stupnja saobraćaja u 'materijalnom smislu; ona će biti skupište ideja i civilizacija. Politički ona će da 1 bude odbojna država (buffer-State); duševno će biti baš protivno. Umjesto da služi kao, barijera, jer je to funkcija odbojne države, držat će otvorena vrata između Istoka i Za-

pada i jednome će i drngoipe pomoći da se između se Ik>l je shvaćaju. Ne oe >-o raditi tek kao prenosilac ideja: pridonijet će i so!jr stven i prinos problema dwada uja u sklald oprečnih naziru uja Istoka i Zapadaj Vjekovima su Jevreji bili posrednici u sferi ideja jednako kao i u sferi prometa i to je bio prirodni nietier naroda nadairenog intelektom, ali kojemu je nedostajala stalna osnovka te je bjo osuđen, jla bez prestanka putuje od kontinenta do kontinenta tražeći mjesto, gdje će moći da ostane. Obnovljeni jevrejski narod u Palestini težit će za nečim višim od toga. Bit će stvaralački, a ne tek imiitativan; bit, će, duševno, ak° ne ekonomski, narod, koji će proizvađati, a ne tek prodavati. A u njegovu će stvaralačkomu djelu očitovati diub supstijllnp sastavljen od elementa Istoka i Zapada <hl istočnog revnovanja za pravednost, za ideje, za Boga, kombinovanog sa zapadnjačkom iuicijialtivoon i ocjenom mogućnosti gospodovanja čovjeka nad prirodom. Jevrejski univerzitet u Palestini, tumačeći s nova ideje Proroka načinom prilagođenim savrenienom svijetu, moći će da privuče studente iz dalekog Istoka i dalekog Zapada podjednako i [Kiskit i ih natrag kućanig s pogledom ne samo proširenim saoUručujem s ljudima mijruznolikijih tipova, već i produbljenim u dodiru s onim duševnim istinama, kojih je Izrael uvijek čuvarom, a u sadašnjosti njenim čuvaromA u međunarodnoj politici, koju će sve to , većina određivali odnosi između Istoka i Zapada, jevrejska Palestinu može <la vrši vjerni funkciju kao sjedate dbraničkog sudišta. Kako po osjećaju tako i po geografskom ix>ložaju Palestina bi odi svih zemalja bile. u najboljem položaju za tu svrhu; jer ideal med (uumski ng bratirnstva tako je vezan u vezivo jevrejskog narodnog osjećanja te bi konkretno udruženje su svrhom mednu«,rodnog mira bilo jedno od na,nmi.TOdniijiib manifestacija jevrejekoga

BROJ 22. i 23.

»2 ID 0 V« (HA.THUDI)

STRANA 3.