Жидов

istjerali savezu dušu, koja ua koncu, ako jedan jevrejski savez ne će da budć btsanjslen, ne može biti dru pa no jevrejska. Čini se da su odviše navikli stvarati kosture, a da bi mogli stvarati živo tijelo. Pa na koncu u očajnom otimanju zahvatu solidariteta, očitovali su toliku brigu za atomske autonomije, da doista ne znam, koji viši smisao oni još pridavaju jedinome savezu. Ta po njima stajat će do njihove volje, hoće li se pojedine opčine poslužiti savezom kao svojim predetvanikom. Kao da ih je strah, da bi savez mogao biti velika sjena, koja im ne bi dala da neposredno stanu u sunčano svjetlo predstavnika vlasti! Na tome kongresu osjeća se elementarna volja židovstva, primi na i sama sobom razumljiva u ona dva lica, koja su kratko i priprosto dala izražaja svome židovstvu, nacijonalnom i vjerskom: u predstavniku skopljanske i iločke općine. I u onih naših mladih, koji su u govorima do konca ostali vjerni sebi i zauzeli odrešito stajalište protiv »kompromisa«. In)a|će kao da je taj kongres JnO anemičan. A riječ kompromis bila je gospodovna riječ u jednome zboru, kome je osnovka po inicijatorima već bila kompromisna* Simpatično od nenarodnih općina iskače stajalište karlovačke općine. Iz njezine poslanice govori topao glas čovjeka, kojemu je doista do očitovanja jeditnstva Zidova u našoj otadžbini. Njega ne boli uho od riječi Židov i hoće ono što i mi, da se doista nađemo svi na okupu. A u Osijeku t Ono pet šest općina manjine u svakoj je riječi očitovalo strah od sablasti narodnoga židovstva A to je na koncu onaj dojam, što sam ga bar ja dobio o rezultatu osječkoga vijećanja; U zaključcima je ova bojazan formulirana. Mogu da skvatim te su se ti zaklučci mogli prikazati porazom narodnoga židovstva, iako je u tim zaključcima jedna pobjeda, koju filozofi kadikad običaju nazivati najvećom: nadvladam je samoga sebe. No dotle, držim, samozataja nije smjela ići, jer je doista od te pobjede samo kratak korak do poraza. Ne mogu se oteti dojmu, kao da između riječi onoga antisemite, koji je govorio na početku generalne de-" bate i zaključka kongresa kua neka kauzalna veza. PredUsretljivost trebala je da prestane ondje, gdje se jasno očitovalo, da pristajanju manjine uz savez ne dotječe rezonancija snažne volje za stvaralačkim jedinstvom, koje se ne đa zamisliti, ako mi narodni Židovi po izraženoj volji kongresa sa svojim živim židovstvom ne smijemo prekoračiti praga) saveza. Po tom zaključku ini, iako smo u savezu u većini, uistinu smo po nutrini svojoj izvan saveza. Možda ima sa svoga gledišta onaj član kongresa pravo, koji je rekao, da je svaki onaj dovoljno afirmirao svoje židovstvo, koji govori »Šema Jisrael«. S propovjedaonice to može da zvuči sasvim lijepo. Za pun, živ, u sebi cjelovit život, jedne zajednice, koja napokon nije za to tu, da samo deklarira, već da i živi a živjeti znači stvarati to je ipak prejeftino židovstvo. Drukčije treba da se iskupljuje jedno uvjerenje, koje hoće da se vjeruje n njegovu jakost. I moja je tvrda vjera, da židovstvo, svijesno ili besvijesno, može da živi samo od jakih osjećanja narodnih, ili je suđeno da se rastvara. Pa čemu onda ta \ j

»moralna* pobjeda rastvornih elemenata! Čemu jedinstvo, iskupljeno preteškim koncesijama, formalno i prazno, nakon što smo dali porušiti platformu, <na kojoj se još dalo saadati jedinstvo!

Izvještaj o kongresu židovskih općina.

I. luta prije podne. Dr. Hugo S p i t z e r (Osijek) otvara u 9 sati kongres te pozdravlja u ime izvršnog odbora j u ime bogoštovne općine u Osijeku, delegate- Nakon provedene verifikacije mandala konstatira se, da je 51 općina zastupana. Dr. Spitzer čita zatim brzojavne pozdrave nekih općina, koje nijesu mogle odaslati delegate, ali unaprijed izjavljuju, da odstupaju savezu. David Hohner (Beograd) predlaže kqngresu biro, te je aklamacijom izabran: predsjednikom dr. David , A1 k a I a y (Beograd), podpredsjednicima dr. Fridrfh P o p s (Beograd), dr. Jakob K a j o»n (Sarajevo), nacfrabin dr. Simom U ng a r (Osijek), Otto Ste r n (Zagreb), Eliezer N ava r a (Skoplje), tajnicima adv. ŠemaVa de Ma) o (Beograd), David Hohner (Beograd), inž. Oskar 0 r o f (B. Brod), ini. Ljudevit Freundlich (Osijek). Dr. David AJkalay (Beograd) zahvaljuje na izboru, te pozdravlja goste: velikog župana inž. Ljudevita Š a ja i načelnika grada Osijeka dr. Ante Pinterovića- Ističe značajnost momenta, u komq se 'kongres sastaje. Prvi put sastaju se delegati jevrejskih općina u proširenoj domovini i time nastaje nova jipoha fetocije Jevreja. Zatim govori o zasluzi srpske vojske za djelo oslobodjenja i o udjelu naših suplemenika, koji su u toj borbi rame uz rame s oslobodilačkom vojskom stekli neizbrisivih zasluga. Savez, koji će se osnovati, ima da ispunja mnoge kulturne J prosvjetne zadatke. Konačno predlaže, da se odašalju brzojavi prestolonasljedniku regentu Aleksandru, Kraljevskoj vladi i ministru vjera. Delegati na poziv predsjednika oduševljeno kliču kralju Petru, regentu Alksandru, kraljevsom domu. i vaskolikom narodu kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Dr. Hugo Spitzer kao glavni referent razlaže potrebu saveza bogoštovnih općina i smjernice predloženog {statuta. da je ravnopravnost Zidova doduše zagarantovana, ali nije provedena u životu. Zidovi sad nemaj, u foruma, koji bi ih zastupao prema vani- Treba da stvorimo autoritativno tijelo, koje će posredovati izmedju općina i vlada, ali i u interesu pojedinca u koiiko je to u savezu s njegovim pripadništvom k jevre'jstvu. Savez morat će da stvori institucrje. koje prelaze granice mogućnosti za pojedine općine. Cijeli život Zidova u našem kraljevstvu ima da se podigne na viši nivo. Projekt Je to dalekqg vida, mnogo štošta moći će se tek u budućnosti da ostvari. Glede predloženog statuta ističe, da je gotovo sasvim jednak onome, koji jfc 1907. prihvaćen u Zagrebu. Novi su pokrajinski odbori, koji su prihvaćeni obzirom na velik teritorij, podjelu rada i odterećivanje centralnog odbora, napokon jer se kongres općina ima da sastaDe tek svake treće godine. Spočitavat će se sigurno, da je djelokrug Saveza prevelik i da hoće utjecati na vjerska pitanja. To je uvijek bila vrlo osporena točka. Nada se, da će općine postati narodnima, pa nema bojazni, ma da bi bilo mnogo rabina na kongresima, te će Savez da bude reakcionaran. Birat će se po najdemokratskijim načelima, pa će većina odlučiti. Strah pred klerikalizmom ne može da uspijeva. Naš( rabini J vjeroučitelji vazda su stajali uz narod, te će i sad da rade na boljitku židovstva. Savez napokon ne vrijedja autonomiju, ako bi bio'viša molba. Jer. kad je dosad mogao svaki mali činovnik da rješava naše stvari, moći će to i židovska instancija da učini s više razumijevanja, volje i ljubavi za stvar. Za to predlaže da se stvori savez na temelju predloženog statuta, u Čiju hitnost neka se ne dira. Iza toga otvorena je generalna debata. Gosp. Julio Wei s s ml. (Dalj), kaže, da nije htio doći na kongres, jer je iz poziva razabrao, da se tu ne radi o savezu vjerskih općina, nego o nacijonalnim zahtjevima jednog dijela židovstva. Spočitava pripravnom odboru, da je htio izrahiti neupućenost srpskih Jevreja i prokriom-

čariti narodne ideje u savez, te time rehabilitirati svoju prošlost. Zidovi, koji niijcsu bili u redovima naroda, dok je taj narod ugnjetavan od Švaba i .Madžara, naškodili su kzrheitstvu- Hrvatski narod sad ima kud i kamo većih briga, a mi se sastaiiemo da stvaramo savez općina. Iz referata vidi, da je njegovan'je vjere tak uzgred spomenuto. Nacionalni Zidovi žele na našim leđima da postignu svoje ciljeve. Ako se bude savez ostvario na predloženoj osnovi, ne će njegova općina pristupiti Predsjedatelj dr. P o p s (Beograd), opomii|nje, da se ima govoriti stvarno, a ne strastveno* 'Na izvode predgovornika mora izjaviti, da su Jevreji iz Srbije radili s čistim intencijama oko stvaranja saveza u zajednici s braćom iz kraljevstva, te nijesu ništa htjeli da prokriomćane. 0. Weiss dtošani 'je ovamo s predrasudama, pa je zato tako govorio. Dr- David A 1 k a ii a y odbija napadaje delegata \Veissa. Ističe, da Je i od vlade izražena želja, da se osnuje savez, jer je u administrativnim stvarima teško raditi s pojedinim općinama. Mi želimo, da savezom porod ostaloga služimo i naprednu vjere. Podržavat ćemo škole, preparandije, odakle će izlaziti spremni vjeroučitelji!.' Iz svega morao bi g. Weiss uvidjeti neispravnost svojih prigovora. , Dr. U r b a c h (Zemun) govori o pristupu k savezu, to traži, da pristup bude obligatan, ako današnji kongres zaključi osnutak saveza općina. Otto Stern (Zagreb) zahvaljuje (dru. H'Spitzeru na njegovom trudu i dugogodišnjem nastojanju oko osnutka saveza, te izručuje bratski pozdrav zagrebačke bogoštovne općine delegatima. Nakon razjašnjenja svoga nedolaska u Beograd izjavljuje, da Je zagrebačka općina za savez, no predložene statute ne može primiti. Govornik čita zatim zaključak zagrebačke bogoštovne općine, u kojem se razlaže, da predloženi statut zasjeca odviše u autonomiju pojedinih općina, te da je s toga neprihvafiv. Statut nadalje predviđa' pokrajinske odbore s brojnim rablnskim zastupnicima, što je sve suvišno. Zagrebačka općina želi da sjedište bude u Zagrebu ili izmjenično u Beogradu i Zagrebu.’Nadalje bi se imao pridržati naslov izraeilićani, kosi odgovara bibliji. Konačno stavlja ove prijedloga; 1. da Se predsjednicima bogoštovnih općina . u Beogradu, Osijeku, Sarajevu, Zagrebu ? Novom Sadu povjeri izradba statuta na principima sadržanim u osnovi zagrebačke općine. Osnova se ima priposlati svakoj općini na očitovanje- 2. Ovlašćuju 1 se spomenuti predsjednici, da do konstituiranja saveza u neodgodivim pitaiijima, koja se /tiču sveukupnoga židovstva u kraljevini SHS, zastupaju’ njegove interese. Bernarde Klein (Sarajevo) naglašuje potrebu sloge, jer trebamo reprezentativno tijelo za židovstvo kraljevstva. Statut morao bi se u koječemu m/iienjati; njemu je statut mrtvo slovo, a zavisi sve o ffudima, koji će upravljati, savezom. Predlaže, da se izabere 'odbor od 6 lica za redakciju novoga nacrta. Šemaja, de Majo (Beograd) iznaša pobude, koje su vodile srpske Jevrefc u radu za savez. Srpski Jevreii ispunili su svoje dužnosti prema otadžbini, ali se nisu odrekli svoga jevreljstva. Pokrenuli su savez, da bi stvorili kulturno jako jevrejstvo. Treba tražiti što nas ujedinjuje, , a ostaviti što nas razdvaja. Zagrebačka općina uvidila lje svoju, pogrješku 1 sigurno je žali. Mu joj -i sad pružamo bratsku ruku. Predlaže, da se savez osnuje. Nadrabin dr. Morio Lewy (Sarajevo) drži, da je suvišno neprestano naglašivanje patriotizma. Mi trebamo kulturnog rada, a to je cilj saveza. Mi danas uopće nemamo kulturnih institucija. Savez treba da đjeltije u prvom redu u kuhurno-prosvjetnom smjeru. Inž. Oskar Grof (B. Brod) konstatuj, da su svi složni glede potrebe saveza, ali ne vjeruje, da je svima stalo.. do ostvarenja saveza. Odlučno odbija objede i podvale g- Weissa protiv Zidova uopće, a napose protiv narodnih Zidova. Otvoreni istup i čestit rad nikad ne može da škodi. Škoditi nam samo mogu ljudi kao g. Weiss. Neki su govornici naglašivaii, da je okvir, u kojem je savez zamišljen, preširok, a narodni Zidovi drže, da lje preuzak. Općina ima da obuhvati sav narodni rad u jednom mjestu, a savez da bude izvršitelj sveukupnog židovskog života u kraljevstvu. Uvjeren je, 'da će i pored zagrebačke i daljske općine doći do narodnih općina.

BROJ 21.

>2 ID O V« (HAJHTJDI)

STTKANA 7.