Жидов

je cijonistička egzekutiva u Lonđonu, da proširi cijonistički ured u lom gradu, kojim upravlja dr. J. Caleb kao predstavnik Akcijonog Odbora. Ima znakova, da će prostrana struja židovske emigracije iz južne Rusije u Palestinu prolaziti kroz Carigrad i teški posao čeka tamošnji cijonistički ured, da udesi sve pripreme, e da emigraciju izvrši i regulira. Zato je Akcijoni Odbor zaključio, da pridijeli jednog glavnog sekretara uredu u Carigrađu, koji će zajedno sdr. Calebom biti odgovoran za provadjanje toga posla, Dr. S. Bernstein, dojako sekretar KjObenhavenskog biro-a, domala će otputovati preko Pariza u Carigrad, da preuzme to mjesto (The Z. B.“) Konferencija cijonističkih inženjera u Americi. Dmga godišnja konferencija cijonističkog društva inženjera i agrikulturi- ' sta održala ee 27. decenibra u Newyorku. Dotnašamo prijegled prijedloigla, šfto ih je sekretatr Jaones Hainee iznio u svoane izvješta ju: , Stvhnanje povremenih naeeilišta za rreposredno uastanjivanje useljeniika u Palestini tako udešenih, da se mogu ohratiti u permanentne ratar.skc kolonije. Raizvijanje vodenih sila kanalimp, rezervoarima, vodovodima i vOdeno-.elektničnih uredaha. Melijoracija doline Hulle, uključiv ova- / mo isušivanje i pročiščivanje močvara Hulle od preko 5000 jutara i podizanje rezeTvoara i vodovoda, fkoji će ohnhvatati sistem gomjeg Jordaua ,i poslužiti za kultiviranje i un'apređivanje površine od 3700 jutara irigacijom. y lukie bilo u Jafi ilj Hajfi i razvijanje njezino dokovima' j opsežnim lučkim gra.dnjama apojiv je s mrežom žeIjezniekih linija. Gradnja cesta i ulica. N'apiicanje.. VOde arteškirn bunarima i rezefTvoarima. Orgatnizacija raznih industrija, poimence sfcrojaonice kože, Osoja će dnevno strojiti 250 koža- mlin za eement s dnevnom pro*izvodnjom od 2000 barela, radionica za konzeTviranje, pokuotvO j suknO, IjevaOnica i kovačnica. Narodno brodarstvio s glavuicom od 10 milijuua dolara', jeT se proiblem brodaretva smatra jedhim od najvažnjjih faktora za buduće iseljivanje. (»The Z. B.«) Prijegled rada Američke Cijonlstičke llječničke zajednice. (A. Z. M. U.). A. Z. M. U., opće poznata pod imenom ~Hadasa“, vrši svcju djelatnost u 6 židovskih gradova i u nekim kolonijama Palestine. Ima 4 bolnice, 6 klinika, 3 laboratorija i školu za obrazovanje bolničarki. 4 bolnice imaju 200 kreveta. U oktobru bilo je u tim bolnicama 322 bolesnika. Oko 5000 novih slučajeva pridošlo je i klinikama, a ukupni broj slučajeva bio je 26500. Liječničkih posjeta kcd siromašnih bolesnika bio je 815, a u laboratorijima 1200 istraživanja. S obzirom na malen broj židovskog pučanstva u Palestini dokazuje ovaj porast posla silan porast bolesti. Najvažniji čin Hadase sa gledišta žiđovskih interesa u Palestini jest proširenje njezina rada na kolonije. U svim kolonijama Oalileji postojali su do nedavna loši uvjeti za djelovanje. Tu irna preko 20 kolonija, a im&le su sve zajedno samo jednog liječnika, kojega je nastanila Hadasa u Jesodu. Kolonije su premale i presiromašne da plaćaju liječnike.

Lifečničku je pomoć davalo nekoliko bolničarki i drogista. U slučaju ozbiljne bolesti kolonista su morali putovati u Jeruzalim ili drugi koji grad, što je uzrokovalo mnogo troška i rizika. Ali što ne mogoše pojedine kolonije, može da učini jedna centralna organizacija. U sporazumu kolonija s Hadasom, po kome troškove nose obje strane, prepušteno je uredjenje. stvari organizaciji. Sad su 6 liječnika smještena u raznim kolonijama tako, da svaka kolonija za kratko vrijeme može doći do liječnika. Zatim su dva liječnika nastanjena, povrh dvaju doktora otprije, u Tiberiasu. Svega radi oko 250 osoba za Hadasu, liječnika, zubara, bolničarki, sanitaraca, inženjera, šofera i t. đ. Za svoje namještenike podigla je Haclasa nekoliko domova, ima veliki automobilski odio, u kome se rekonstruiraju stari automobili, parnu praonicu, gdje se na tisuće rubljenine drtevno pere i tesarsku radionu. Iz Amerike je došlo 45 Ijudi, od kojih so vratilo 23 pa su većina namještenika Palestinci. Svega ima 60 do 70 doktora u Palestini, ođ kojih je 30 namješteno kod Hadase. Samo 9 od njih došlo je iz Ujedinjenih država. Graduiranih bolničarki, koje vrše ne samo bolničarsku službu, nego i izobrazuju pjestinje, velik je broj Amerikanki. Američke metode njegovanju i bolničke uprave đrže se najpodesnijima na svijetu, ,pa se smatra potrebnim, da kroz nekoliko godina dolaze američke bolničarke, dok se ne iškoluju kvalifikovane bolničarke. Dok u bolnice dolaze muškarci, žene i djeca u gotovo jednakom omjeru, klinike su u prvom redu namijenjene ženama i djeci. Od 365000 posjeta 19000 t. j. preko 50% bilo je djece, a 10600, blizu 30% žena. Popravkom zdravstvenih prilika kod žena i djece obrazuje A. Z. M. Ukrepče. židovsko pučanstvo u Palestini i vrši time cijonističko djelo najveće važnosti. U vidu skrbi za djecu osnovan je u oktobru novi odio za školsku higijenu, koji nastojl ne samcroko popravka sanitarnih prilika škola nego i brižljivo istražuje zdravlje djece. Moderni činovnik za javno zdravstvo posjećuje domove, škole i institucije i nalazi mnogo djece, koja ne znaju da su bolesna i da trebaju liječničke pomoći te pate radi neznanja svojih roditelja. Hadasa je poslana u Palestinu prvobitno, đa očuva židovske Palestince od bolesti i zaraza. Ali ugovori američkih članova ustanovljuju, da se nema činiti nikakva razlika izmedju Žfdova, hrišćana i muslimana. 15% bolničarskog i blizu 20% kliničkog rada bio je posvećen nežidovima osobito izvan Jeruzalima. U Safedu na pr. bilo je preko 20% bolesnika u bolnicama i blizu 40% u kliriikama Nežidova. Javne izjave zahvalnosti Arapa židovskim liječnicima i bolničarkama znak su političke važnosti njihova rada. Ove brojke prikazuju potrebu specijalističkog liječenja: od 322 bolničkih slučajeva samo je 100 bilo u internom odjelu. 75 u odjelu za dječje bolesti, 75 rurškom, a 40 na očnom odjelu. Od 28.000 slučajeva u klinikama u Jafi, Jeruzalemu i Safedu otpada 16.000, t. j. 57% na očni odio, a preko 2000 na kirurske klinike, dok je odio za kožne bolesti, jeđan jedini u Palestini, imao u jednom mjesecu 1700 posjeta.

Budžet A. Z. M. U. ne prekoračuje sađ svote od 5000 engl. funti mjesečno. U dobro uredjenoj bolnici troškovi su za jednog bolesnika, bez plaća liječnika, 50 piastra na dan. (Valja napomenuti, da moderna bolnica iziskuje prosječno jednog bolesnika za svaki krevet). Plaće liječnika i školovanih bolničarki iznašaju oko 1000 engl. funti mjesečno. K tomu dolazi oko 40000 posjeta u klinikama, koji s troškovima Ijekarija iznašaju oko 5 piastra po pbsjetu, ili oko 20000 engl. funti. Dodamo li troškove laboratorija, posjeta u kućama bolesnika, sanitamog rada, posjeta tisuća školske djece, uzdržavanja obrazovne škole, odio za X zrake, troškove glavne uprave i velikog automobilskog odjela, i spomenimo se, da se izvan budžeta u prošloj godini više tisuća funti uložilo u zgrade u Jeruzalimu i za pregraddnju i popravak raznih institucija, onđa je jasno, da se samo strogom ekonomijom i sistemom koncentracije moglo sve to izvršiti troškom, od nekih 5000 funti na mjesec. (The Z. B.). Prlnos za jevrejskl unlversitet.' Major James de Rotschild, koji je nedavno dao jevrejskom universjtetu u Jeruzalimu 500 funti za ~Debcra-nagradu“ za jevrejsko pjesništvo, doprineo je sad 1000 funti za universitet. (The Z. B.) Težnja za Palestinom. Kod bečkog palestinskog ureda prijavila se do konca ula prošle godine 10.591 osoba za iseljenjej u Palestinu. Upravitelj bečkog palestinskog ureda dr. Emil Stein pozvan je po ~Hadasi“ kao liječnik u Jeruzalim. 17. decembra posvećen je i izvješen prvi židovski barjak na prvom židovskom brodu u Jafi u prisuću pređstavnika engleske okupatorne viasti, majora- Johna, čtja je gospođa podigla na jarbol modro-bijelu zastsvu s magen-Davidom. Brod je vlasnost firme Lifschitz & Cie. „Palestina Water Commission“ priprema nabavu i uređenje transportnih brodova u velikoj mjeri za prijevoz velikih masa emigranata, koji se očekuju. U listu „Haaree" konstatuje dr. M. Zagorodski veliku nestašicu veterinara, što je uzrokom živetinjskih pošasti, a usljed toga i skupoći rnlijeka i jaja (mlijeko stoji 2 franka). Svega ima Palestina dva veterinara. Redaktor ~Hašiloaha“ dr. Klausner preselio se iz Odese u Palestinu, pa se u povodu toga govori o preselenju toga lista u Palestinu. * \ \VasSermann prema Jeyrejskom univetsitetu. Prof. AuguSt v. \V a s s er man u, glasoviti bakterijolog-, s a općio je cijonlstičkoj egzekutivi. da u vel'ike žali, što usljed bolesti ne mOže pribivati kbnferenpijii u Bazelu, ali da će rado saTadjivati sa cijonističkom organizacijom savjetujući je po najboljim siielama u svemu, što se odncsi na osnutaik medicinskog fžlkulteta n vrai s jevrejskim universitetom u JeruzaMmu. (»The Z. B.<) Nagrada za jevrejsko pjesništvo, Uzgojni departman cijonističke organizaieije primio je od James de Rotbscbilda 500 funti stjerlinga za > Debora-nagr , rldn za jevrejsko pjeSništvo« na jevrejskom nniveTsitetu n Jeruzalimu. Kamati od ove svote đat će se svake treće godiine kao nagrada Oncm stuđentu uni\-ersiteta, koji bude napisao najbolju jevrejskn pjesmu u tom perjjodu. (»The Z. B.«)

STRANA 8.

.2 ID OV. (HAJHUDI)

BROJ 6. i 7.