Жидов

Iz Palestlne.

Usiškin o PalCstini. U jedn Ome pismu odredjenom za komferenciju u Bazčlu, koja je iz poznatih ra&loga odg’odjena, daje U s iškin, proč«Lniik cijonističke komdsije u Palestinli. ovaj ipdikaz: Weizmann ija radili smo ofvdje kroz dva mjeseca zajedno. Prošli Smo cijelom remJjam i prouoatvali pirilike izmedju Židova i nežidoivskih susjeda. PoSve se sla u žemo u pogledu sadašnjiosti i budućnosti. On će potainlko razložiti sve, što treba da znate. Dvije stu tačke osobdto važne, na koje hoću da svraitim pozoiinost. 1. NeminOvnO je potrebno, dla se pollitićka Situaicija u pogledu cijele zemlje i u jx)gledn židovskog pućanstva što prije raabistri. Moramo nastojati, da dobro djelo, koje je započeto Balfourovom deklaracdjom od 2. nOvembora 1917.. bude oknmjeno po upravljaocima svijeta u Versaillesu. U ispravi (chairter), koja se nas tiče, mora biti posebna ustanova, koja jasno odredjuje, da naim se naša privilegijai daju kao pravo, a ne kao dar i kao rezultat odredjenc politike, a ne kao samovolja. Uzdajem Se, da će muževi, koji s u dojako vodili naš politički rad i koji uživaju povjierenje Svih Zidova u Palestini bez obzdra na partiju, kojoj pripadaju, dovišiiti svoje djelo doskora na čast cijOnističke organizacije i na dobrobit cjeloga našega naroda. 2. Druga je tačka Ov-al. Baš sad. prije no se riješilo pitanje mandata i našiib pTaVa u Palestinii. otvara Se prilikia za velik d!io praktionOg kolonizatoTnog rada. Biitai bi veLika pogreška, kad bismo Sustali ma d za čas u tome radu ili čekalli n)a bolja vremena. Posao je težaik, ali može dia se vrši. Nedavno se stajalište britake uprave prema tome kolonizatomome radu ftromijenilo, te je postalo znatno skloniije. Možemo očekivatd mjezdnu aktivnu pomoć, ako samo počnemo da inradiimo nešto konkretno. Židovska maseoba ovdje žudi za radom u tome cilju. Sve razne partije, čijti broj neki medju natma smatraiju alairmantnikn, hoće zajedino dia počnu naditi, čim bude štq bilo da se radi. Sporost je ono, što uzrokuje potištenost i stvaranje strančarstva. Ead pako ujedinjuje I donosi mUa, živote, pouzdanja d energije, Siroko je polje rada oko poljodjelsikog djela na takovim zemljištimia, koja već posjedujemo, ali ih dojako nijesmo obradjivald. Imai tn zemlje. koju možemo dobiti u zakup i koju možemo doskora kupdti teik što se otvore zemljišni registri, što će biti, kaiko se nadfltmo, za kratko vrijeme. Irna tu raznib jiavnib radnjfl, koje se mOgu odmab otpočeti i kojib ćemo se doskora latiti. Tu je djelo oko osnivanja industrije i otvaranju radionica u mnogo grana. Ima tu mnogo da se uradi oko sanibanja takovib naseoba. koje su u našim rukaima, a u kojima hara malarija. Goleme svote morat će se ulagati u gradnju kuća za pojedince i za gradmje za javne svrbe u svim gradovima j kolonijama Pale Stine. To je djelo, za koje se hoće milijiuni d raiilijimii d koje može da zaposlnje mnogo tisuća radnika. Ništa nlas ne priječi, da sve to zax>očnemo danflfe ili sutra. Ima tu da Se izvrši veliko uzgojno djelo po eijeloj zemlji i u svim dijelovtma pučanstva, nflTočito da se obrazovflnje protegne na zanimanje, Ikoja silno trebaju gradovi i kolonije. U svemu imamo dosta djel®, da nas zaposli kroz veoma veliko razdoblje.

Da se &ve ovo izvede. zahtijoviamo ,jedinstvo i dohoru unutrašuju org-anizaoijn i OzhAljno shvtatamje discipline. Tražimo mnoštvo novih useljonika iz zemallja dliaspore, koji treha da dodju u Palestinu, da se late poela. Tražimo velik financijski instrumiCnat, ikoji će dati potioaj, da se s poslom zatpočne. lako Su Židovi u Palestimi rascjepkami u toliko raznih partija i prosljiedujm svoje zasebnie oiljeve do ekstrema. jedmo ih ujedlinjtuje neraarješivo. a to je njihova hoskrajna Ijubav jCama zjeinlji i njihovo uzdanje u hudnćnoet. Ja s toga i>Ouzdano tvrdim, da će se Židovi u Paliestini onim mahom preohraziti, kad aapočno djeflo, Ikoje očekujemio, te će postati pijomir] židovskoga naroda. II zemljama diaSpoTe treha zato da se odaberu elememti, s kojimia možemo da iraidimo u Palestini. Ijndi ćvrstih mišica, čvrstih nerva i s dohrom spremom u raznim strakama. Možerao dobiti jnrivolu mjeente adminlistrateije već sad, dia dovedemo u zemlju takove Ijnde potrehne za 'djelo obnove. Što se tičie naše treće potrebe, financijskog imstrumen'ta, ono, što naan trebla nijesu dobrotvorni prinosj, nego krediti u iznosu, koji je potreban za ovaj čas. Mx>ramo sitvoritj instumemat odmah hfiz suvišmih argumfimata i diiekusij’a. Ne smijemo dati dla prodje ma i jedan dan, a da miijeSmo išto uradil'i, a bez svoje financijtske instituoije nfi možemo ee maknuti mi za ikorak. Treba da ostvarimo pitamje programa, socijalnih načela i medjumarodmtih gledišta za idnći eijomistički kongrcs. (»The Z. B.«) Dr. Klausner u Palestini, Vaad-haliaišom priireiđio je svećani doćek u čast Usiškina i dira. Josipa JvlausmeTa. odličnoga je•vrejskoga spisatelja j prjjatšnjeg izdavaock »Hašiloe«, koji je nedavno stigtao u Palestinu n3 »Ruslann«. Ben Yehuda pozdravio jfi novog člama izrazivši veliku radost, što je došao u Jeruzalim, da saradjnje u nazvitku jevrejškog jezika. Dr. K1 au s n e r prikazaio je rađ jfivrejskog kulturnog pbkreta u Eusijj tfi je opisao pirogone jevTejSkog jezika po mskoj vladi. Boljševici su zatvorilii sve jfivrejske štamparije i zabramili su štampanje jevrejskih knjiiga, pa i molitvenifca). Nii jevrejški kalendairi me Smijn se štampati. Pored stvfiga toga jevrfijsfci se govori više no ikad prije. (»The Z. B.<) Tehnički ured u Palestjni. Cijonistička komisija n Palestimi siazvala je konferenciju inžemjera, da Taspravljajn o hudućnosti tehniSLog djela n Palestini; predsjediao je Usišk in (i sam inženjfir). Hecker je dao naert za osnutak potpunog 1 tehničkog ureda i niakon disknsije odlučilo se, dia ima sastojati od četirj odsjeka: gradjevine. javne radnje, industrijia i tehnički uzgoj; Svaki odsjek madzirat če jedan imženjer, koji če hiti odgovoran glavnom inženjefuv a ovaj opfit cijonističkoj komisiji. Ova su imena spomemuta za glavaire tehničkih odsjeka: gradjevine Wilbuševič stariji, javme radnje Maks Hecker, industilijia Wilbnševič mladji. Nacrt treba dla potvrdi londonski ured, ali priprat\Tiim se radom započelo. (»The Ziomiat Bulletim«.) Amelijoracija Palestine. Poznati ruski autoritet u šumogojstvu, prof. E. Kern skupio je nedavno u jednome zaključnome članku u „Erec Jisrael“ u Petrogradu svoje

nazore o amelijoraciji Palestine, u kojima izvađa: S obzirom na topografske, klimatske, ekonomske i zemljišne prilike Sirije i Palestine nužno se dolazi do zaključka, da bi uz dobro organizovanu kolonizaciju pučanstvo Sirije i Palestine moglo porasti za još 3,500.000 duša, a ta bi gustoča tek odgovarala onoj evropske Rusije, t. j. 20 duša na četvorni kilometar, a bila bi 10 puta manja od gustoće pučanstva u Belgiji (287 duša na četvorni km.). Kapacitet tih zemalja za kolonizaciju mogao bi se znatno povećati popravkom zemlje, koja je sad nepodesna za obradu. Na jednostavni način i s malim svotama mogla bi se preobraziti u doista vaijano stanje. U prvom redu potrebno je, da se utvrdi pjeskovito pobrđe obale, isuše močvare, regulišu gorske rijeke, uspostave razorene terase i da se stvore nove terase gdjegod se to ukazuje nužnim. Time će se podjedno popraviti higijenske prilike zemije i obnovili vodena sredstva, uništena kroz vijekove. Sva se ta djeia moraju, hoćemo li, da budu uspješna, provesti kao dio dobro pripravljenog glavnoga plana.Za učvršćenje pijeska, pošumljivanje i t. d. treba da se stvori lokalna eksperimentalna štacija, koja bi imala uz to da istražuje klimatske, ekonomske i zemljišne prilike s obzirom na poboljšanje redovitog šumskog gospodarstva. Drugi dio amelijoracijonog rada imao bi sastojati u pošumljivanju golih gorskih obronaka i popravku šumskog gospodarstva u opće. Pošumljivanjem obro naka za vrlo kratko bi se vrijeme popravile vodene prilike u zemlji; pošumijivanjem bi se ustavilo oticanje vode, a tečaj vodenih masa sa brda prema nizinama postao bi pravilniji. Bitno je nadalje, da se osnuje šumarska šxola s jednogodišnjom nastavom, a sa zadaćom, da pripravi vješte šumare upućene u moderne metode pošumljivanja. Bitno je, da se ceđrova drva, koja još stoje na obroncima Libanona, sačuvaju kao narodno blago. U tu bi svrhu valjalo organizovati zaštitu tih ostataka cedrovih šuma i da se tlo oko v akog stabla opkopa. Potrebno je osnovati rasadišta za vrbe podesne za proizvodnju košara i poćeti sa sađenjem u što većoj mjeri. Košare iz vrbe bolje su od svih drugih za pakovanje i otpremanje plod voća; narandža, limuna granata i t, d. Proizvodnja košara postala bi koristonosna kućna industrija za pučanstvo. U tu svrhu trebaia bi da se osnuje košaračka škola i uzorna radiona za proizvodnju košara. Za fiksiranje pijeska valjalo bi njegovati alžirsku ~alfa“-travu, koja osim toga može služiti za proizvodnju papira. S obzirom na izvrsne uspjehe postignute u južnoj Franceskoj s pokusima aklimat zovanja šumskog drveća primorska pinija i hrast za pluto imali bi se saditi u primorskim krajevima Sirije i Palestine. Prva će, ako se strukovno siječe, davati terpentin, koji će se moći natjecati s onim u Franceskoj; hrast za pluto davat će pluto, koji je uvjek potreban. Pokusi s pošumljivanjem moraju početi s domaćim drvećem i grmljem, a tek mimogred teba pokušavati aklimatizovanje. U izvjesnim visinama gora treba da se sadi Libanonov cedar, u nizinama pinija, a alepska pinija na nižim visinama. Kod sa-

BROJ 6. i 7.

»ZIDOV« (HAJgUDI)

STRANA 9.