Жидов

Mihael Lewy: Cijenjeni zbore! Nakon opširnog tajničkog referata ja ću samo nešto detaljnije da ocrtam krupnije faze rada i dogadjaja većeg zamašaja kako bi se ovom zboru dalo potpunu sliku o životu bosanskih Židova. Židovski život u Bosni bio je bez sumnie mnogo bujniji nego i u kojoj drugoj pokrajini naše kraljevine. Na žalost nemamo to da zahvalimo samo aktivnosti Židova samih nego i pritisku iz vana, koji je bio sad veći sad manji, ali stalan i kroničan za čitavo vrijeme. Dopustite, da se najprije ukratko osvraem na cijonistički rad. Moj referat bit će kratak ne samo radi ograničene slobode govora, nego jer naša djelatnost u užem citon. smislu ne zauzima ono mjesto, koje bi odgovaralo cijonističčkoj i palestinocentričfooj orijentaciji. Bez pretjerivanja možemo ustvrditi da se svi uspjesi na polju cljon. rada imadu zahvaliti samo nastojanju i zauzimanju Narodnog Društva u Sarajevu i njegovih podružnica u svim pokrajinskim mjestima u Bosni i Hercegovini. Mjerimo li te uspjehe prema snazi tih društava i ako uzmemo u obzir, da u mnogim mjestima postoji velik broj društva, koja u velikoj mjeri iscrpljuju mnoge energije gotovo isključivo za lokalne svrhe, onda ćele moći i znati ocijeniti agilnost bosanskih cijonista. Sav ciionistički rad bos. židovstva bio je kon centrisan u Sarajevu, gdje žive dvije trećine židovskog stanovništva u Bosni. U Sarajevu postoje 4 cijonistička društva i to gradjansko, radničko, djevojačko J điačko. Dok prvo nastoji oko toga, da što više prodre u široke slojeve i obuhvati široku masu. dotle je rad ostalih triju društava više intenzivan u cilju što dubljega osvještavanja onoga kruga članova, koji društvima pripadaju. U svim mjestima u pokrajini, gdje ima Židova, postoje jedno ili dva cijonistička društva. Sva ta dru štva priredila su mnogo predavanja, održala su nekoliko skupština, proslavili nekoliko svečanosti i sve to ne samo. da te doprinijelo podizavanju manifestaciji ciionističke svijesti, nego je snažno promicah) razvitak svih grana židovskoga života u Bosni. Dame i gospodo! Naš rad nije urodio zarajernim plodovima, koji bi se očitovali unutar samoga pokreta. Broj šekelista je neznatno porastao prema zadnjoj konferenciji. Porez, koji je Keren Kajemet odmjerio nije još ni izdaleka uplaćen. Svi, kojima je poznat mentalitet našeg svijeta, sa uskim balkan. vidokrugom i bez orijentacije s pravom su se bojali, da bi ljudi u nesređienirn prilikama besvijesno mogli zabasati na krivi put, koji vodi svuda prije nego Židovstvu. Hvala nastojanju cijonista oko osvještavanja to se na sreću nite desilo. Nema dvojbe, da narn je razmjetna cij. aktivnost prišledjela mnoga neugodna iznenadjenja. Alt, gospodo, jednu gorku čašu smo ipak morali da ispiiemo. U interesu je stvari, da se ne dira u tešku ranu. koja je zadala bos. židovstvu jednim nebratskira aktom. Medjutim vrijeme se pokazalo i tu svemoćnim izhrlsavši neugodnu uspomenu na jednu aferu, koja je onda izazvala ogorčenje i spriječila skladan židovski rad u Bosni. Prema dužnosti morao sam se te stvari dofači, ali neću da dignem veo zaboravni, kejf smo prebacili preko te svoje sramote.

Poštovani zbore! Cijonisiičku svijest dolazi sve jače do izražaja i u nastajanju oko oslobodjenja društvenoga života i po tom židovske duše iz dosadašnjih tijesnih kahalskom ideologijom obih obreda označenih granica. Cijonisti su u svakoj prilici pokušavali da pribave poštovanje načelu narodnog jedinstva. Naša parola o fuziji, izdana iza prevrata, revoluJjonisala ie bosansko Židovstvo, te je u zadnje vrijeme počela da prodire u Sarajevu u širokim krugovima kaošto je u pokrajini zagosptodovala svim židovskim društvima. a negdje i opštinama. Cijonisti u Bosni nljesu ograničili svoje djelatnosti samo na društva nego su posvećivali mnogo pažnje i razvitku bogoštovnih opština, tako je povodom izbora u c arajevu iznešen program kulturno nacijonalnog rada i taj program, koji je izašao iz cijonističkc inicijative naišao je na velike simpatije izbornika. U koliko je opštinska uprava do danas ispunila svoj zadatak prema tom programu stvar je izbornika da prosude. Danas ie važno da spomenem da je utjecaj ciionista na upravu i njihov udjel u istoj dosta velik, a naročito je znatan u pokrajinskim opštinama. Travničkoj općini, kola se nedavno oporezovala za N. F., naskoro će slijediti druge opštine u Bosni. Palestinski rad u Bosni, kao i rezultat na tom polju nemožemo pripisati zaslugama Bosanaca, koji su surađiivali, kao i sumišlienika u ostaloj pokrajini, ali se Bosanski Zidovi ponese, da su prvi halucim počeli raditi na bosanskom tlu u Bjelini i da je prije tri mjeseca osnovana leđna haluc grupa u Mostaru. Posebnu granu kulturnog cijonistićkog rada predstavlja kod nas razvijeni pokret oko hebraizacije. Narodno društvo osnovalo ie u Sarajevu hebrejsku narodnu školu Sata Beura. Broj učesnika u toi školi varirao je izmedju 200 j "»00. I ako ustvrdim da imamo trista habraista možete vjerovati, da ja nisam pretjerao. Rad oko hebraizma nije vrlo jak u pokrajini, ali se mora pohvaliti, a naročito onaj u Banjojluci, ako uzmemo u obzir, da se u pokrajinsk ! m mjestima više osjeća oskudica učiteljskih sila nego u Saraievu. Ako se toj nskudici bude doskočilo a na tom će morati novo vodstvo poraditi, možemo biti uvjereni da će jevrejski pokret biti silan, đa će jcvrejska riječ za kratko vrijeme da osvoji sve pozicije i u židovskom društvu i u židovskoj porodici. Dame i gospodo' Zašavši na polje kulturnog rada smatram za dužnost spomenuti rad onih naših kulturnih i humanih društava kao i ustanova, koje stoje u vezi sa cilonizmom, a naročito Benevolenciju. koja je proslavila svoju 25. godišnjicu i tom prigodom »nanifestovala Kulturnu snagu svega židovstva u Bosni. Zao mi ie, da mi nije moguće u ovom uskom okviru da prikažem 1 rad ostalih društava, koja su mnogo doprinijela napretku židovstva u Rosni. Moram da spomenem da židovska društva imaju zajednički židovski dom, gdje se lijepo razvila društveni život. Time bi bio gotov sa prikazom kulturnoga i cijonističkoga rada u Bosni, no prije nego što pređjem na političko stanje Lmao bi đa i f. vještim o radu Židovske Svitestl. To bi bio jedan referat za sebe.

Stoga ne ću moći ni u krupnim crtama da prikažem rad toga lista, koji je postao potreba židovstvu ne samo u Bosni nego i izvan nje. Da ne spominjem kulturne i propagandističke ideje Zid. Svijesti bila bi Zid. Svijest ispunila svoj zadatak već s time. što je stajala na braniku židovskih prava u najgorem momentu I ugroženih židovskih egzistencija. Pošto smo gospodo došli do ugroženih prava i interesa, to ću prikazati politički život, kako su zadnje dvije godine živiell Zidovi. Iza prevrata dogodilo se ie mnogo slučajeva nepravde prema Zidovima. ali mi snio mislili, da se to ima tek da pripiše hirovima nekih činovnika, te Smo se nadali da će te pojave prestati čim se srede prilike. Medjutim, kad su bosanske oblasti 1. maja 1920. počele progoniti i izgoniti veliki broj Židova postalo ie jasno, da se nalazimo pred otvorenim nrotužidovskim sistemom protiv koga treba da se povede žilava i trajna borba, da se bar donekle paralizuju očigledne mjere, koje su išle za onemogućavanjem života i rada Zidova u Bosni. Neću da zlorabim Vaše strpljenje reminiscencama iz crnih dana. koje smo preživjeli mjeseca maja a poslije toga novembra i decembra, kad su se progon ponovili. te februara ove godine, kad Je situacija bila najkritičnija. Sve iznimne mjere o izgonu bile su uperene protiv Aškenaza. Iz tih crnih dana imamo svjetlu uspomenu. jer se u njima spontano manifestovao duboki osjećaj židovske solidarnosti, jer nije bilo Židova, koji nije učestvovao u nesreći svoje braće. To je svijetla usoomena iz crnih dana tamne prošlosti. Zajedničkim energičnim istupom uspjelo ie da zaustavimo bijesne valove, koji su prijetili, da će progutati tolike židovske egzistencije. Poslali smo deputaciju u Beograd, koja je u toj stvari uspješno intervenirala na čelu te deputacije, bio je dr. Levy. Židovska Svijest je tom prilikom dokazala, da je dorasla svome po živu. Još se nije bila zacijelila teška rana zadata Ašk.. kad je bosanska vlada izdala novu naredbu, koja je ovaj put imala da pogodi sve Zidove. Prema toj naredbi pazarni dan imao bi biti u čitavoj Bosni i Hercegovini u subotu. To nije značilo ništa drugo nego Jednim udarcem uzdrmati sve židovske trg. i ekon. pozicije. Nakon intervencije uspjelo nam je sklonuti bosansku vladu da i tu naredbu povuče. Iza toga vremena živjeli smo pod razmierno snošljivijim prilikama dok nas niie alarmiralo poznato naredjenje ministra unutrašnjih djela, kojim su gažena temeljna gradjanska prava Židova u državi. I ako iz izbornoga zakona proizilazi jasno, da pravo izbora za ustavotvornu skupštinu pripada Jevrejima, koif su gradjani ove kraljevine, ipak je g. ministar naredbenim putem stavio to pravo u pitanje i Židove proglasio gradjanlma drugoga reda. Židovi su na skupštini orotestovali ne samo protiv toga pokušaja nego su glasno protestovall kao Židovi i gradjani zemlje protiv akta Jednoga ministra, koji je svojom neproraišljenošću htio da degraduje našu kraljevinu na državu drugoga reda. Ta je skupština i no broju prisutnika i po svem imponovala cijeloj Javnosti 1 oblastima. Protest

6

»ŽfDOV« ifIAJHDPfr.

BROJ 29. i 30.