Жидов

sa te skupštine došao je do najodlučnijih faktora u Beogradu i pokazao, da su Zidovi spremni na borbu za svoja prava. Gospodo I gospođje! To bi bio u kratko prikaz našeg kulturnog 1 cionističkog rada u Bosni i slika našeg političkog stanja. Pri kraju Vam isporučujem srdačni pozdrav sarajevskih i bosanskih cilonista 1 molim, da budete uvjereni, da ćemo združeni i svim silama zajedno s Vama zdušno saradjivati pri ispunjavanju onih zadaća, pred kojima danas stojimo. (Burni pljesak. Heđad.) Predsjednik: Dajem odmor od 10 časaka. David Hohner (Beograd) izvješćuje u ime verifikacionog odbora, da je verificirano 72 mandata. Dva mandata nemogu se verificirati, jer delegati nemaju u smislu §ll. statuta S. C. J. pasivno izborno pravo. Četiri delegata izabrana su u 2 mjesta, a jedan u tri. Nakon toga podnio je g. Simo SpiI z e r blagajnički izvještaj, koji ćemo domietl u narednom broju. (Drugi dan). Utorak, dne 26. oktobru. U nastavku vijećanja uzima riječ g. Lav S t e r n za referat o Židovskom narodnom fondu. Cljonistička konferencija u Londonu od februara i marta godine 1919. nije u pogledu 2. N. F. stvorila onu situaciju, ko. tu smo bili očekivali, nije donijela ono veliko olakšanje i oslobodjenje židovskih duša, niti onog velikog poleta, nije donijela onih pobuda niti je stvorila onu atmosferu. što je sve bilo potrebno za početak velikog rada oko izgradnje financijskih ustanova cljonističke organizacije. I ako smo bili svijesni pobjede političkog dlonizma u Parizu, koja se očitovala u tome. što su naši predstavnici prisustvovali mirovnoj konferenciji, ipak Je na svima nama bio težak pritisak, jer smo znali. da ovi zaključci sami po sebi po vremenu i načinu, kako su stvoreai. i po prilikama Sto su vladale onda i odmah Iza toga još izdaleka ne sadržavaju jamstva, kada i koliko ćemo postići. Tek iza San Rema. stvorena je situacija, koja je imala za Židovski narod značenje, da mu va Ua upregnuti sve sile i raditi posve drugačije nego do onda. A jer je San Remo bio čitavih petnajst mjeseci poslije pariške konferencije, nije u vrijeme izmeđju Pariza i San Rema palo ni iz daleka dovoljno prihoda za Ž. N. F„ koji je trebao da bode najvažnijom financijskom ustanovom za izvodjenje svih osnova. Radi toga mi u ovom većem dijelu perijode, o kojem imam da izvijestim, nljesmo sakupili ona sredstva, koja su bila predvidjena. koja su se od nas tražila i za koja smo se nadali, da ćemo Ih postići. Da smo mi ta sredstva tražili, i da smo ih podjednako dobivali od pojedinaca počatnši od konferencije u Parizu pa do danas, naš bi rad bio mogao da ide sasvim drugim tempom, nego Je išao. Kako ic to nepovoljno djelovalo u cij. organizacijama u svemu svijetu, tako je bilo i kod nas. Ja sam mišljenja, da iznosi, to « 9aao u Jugoslaviji sakupili u ovo doba

niiesu veći nego ranije sakupljeni iznosi uvaživši manju vrijednost valute. O radu Ž. N. F. u opće govorit će ovdje prisutni sekretar Ž. N. F.-a g. Adolf Pollak iz Haaga, koji će biti dobar, da poslije mene iznese taj rad, a ja ću se ograničiti na izvješće o našemu radu *u Jugoslaviji od naše zadnje konferencije ovamo t. j. unutar zadnjih 20 mjeseci. Povjereništvo ŽNF. za Jugoslaviju objelodanjivalo je iskaze svojih prihoda vrlo često, redovito dva puta mjesečno n zvaničnom listu »Židov«, a osim toga izdalo ie nekoliko statističkih pregleda. Zato prelazim preko mnogih detalja, koje moram pretpostaviti, da su opće po znati, ili da za ovo izvješće nijesu od naročitog interesa, pa ću dati samo jedan krupniji pregled, koji će pokazati, što smo trebali učiniti, a Sto smo u istinu proveli, kako bismo spoznali, što nam je odsele činiti. Na čelu ie Povjereništva ŽNF. stajala komisija imenovana na predlog zemaljskog odbora SCJ. po vrhovnoj upravi ŽNF. u Haagu. Upraviteljicom Povjereništva postavljena je opet gdjica Mirjam Weiller. koja ie već ranije kao upraviteIlica polučila znatnih uspjeha. Njezine sn zasluge za razvitak Ž. N. F-a u Jugoslaviji ogromne pogotovu u vrijeme, kad Je cilehi organizaciju valjalo tek stvoriti, kad je tek valjalo postaviti mrežu povjerenika u provinciji, a ovdje nijesmo imali niti uredskih prostorija niti pomoćnih sila. Ona je uvela i novih sabirnih metoda, što su našla nasljedovanje u drugim povjereništvima. Njezini se uspjesi imadu pripisati u prvom redu beskrajnoj odanosti, kolom se stavila u službu fonda, zanemarujući svoje osobne interese i doprinašajući Tičnih žrtava ugrozivši i vlastito zdravlje. Ističem to i ako ne želim tjerati osoban kult. nego mi Je do toga, da se po zasluzi ocijeni rad te požrtvovne sumišljenice. koja je htjela dati primjer, kako treba raditi za našu svetu stvar. Pojava je to. kakovih ni drugdje nema previše. Razumijet ćete onda, kolik je morao biti gubitak Povjereništva, kad je gdjica Weiller zbog narušenog zdravlja koncem 1919. položila Upravu, Nadalje ie članom Povjereništva bio g. Gustav Seidenunn iz Prijedora. Stajali smo s njime, koji se nalazio izvan našega središta u pismenom, a đogodice i u osobnom saobraćaju, na nas je pomagao svojim savjetima i svojim iskustvom. Kolika je mogla biti njegova pomoć, razabrat ćete jz činjenice, da je njegovo malo mjestance Prlleđor sa tek nekoliko židovskih obitelji već od nekoliko godina amo u statistici poprečnih doprinosa po broju židovskih duša stajalo ! daleko na pr vom mjestu. To je mjesto doprinašalo razmiemo toliko, da se može računski dokazati. da bi ŽNF. danas imao barem toliku imovinu, koliku sada traži Keren Ha tasod. da su sva ostala mjesta na svijetu. gdje imađe Židova, doprinašala u istom razmieru. Znači, da su svi Židovi od osnutka ŽNF. davali samo toliko koliko Prijedor, mi bismo već danas imali dovoljno sredstava za izvedenjc svih ne malenih osnova za Izgradnju židovskih narodne Domaje 1 Erec Jisradu. Prijedor le učinio samo svoju dužnost. Ističem to tank zato. Jer Je to Psao dokaz, da zahderi Sto » n su »da stavljate aflesu

ni pretjerani ni pretežkl 1 da Im je lako udovoljiti, ako u nas bude iole razumijevanja za važnost časa i iole srca i volje da se našoj dužnosti odazovemo. (Burno povladjivanje i klicanje; »Živlla Mirjam? Živio Seiđemann!, Živio Prijedor! *)( Poslove povjereništva od časa ostavke gdjice Weiler vodili srno g. Sime Spltzer i ia uz pomoć naših povjerenika i ureda našega Povjereništva. Nadamo se. da će se gdjica NVeiller doskora toliko oporaviti, da ćemo opet moči računati na njenu živu saradnju. Ukupni dohoci ŽNF. preko našeg Povjereništva dostigli su u g. 1919. svotu od K 471.607.86. Spomenut ču samo nekoliko važnijilr vrela dohodaka. Samoooorezovanje donijelo Je tek nešto preko K 12.500.—. dakle premalo. Bolji smo rezultat postigli sa sabiranjem za »Nahlu«, koia ie sama donijela skoro K 140.000. Nakon prevrata poveli srno posebnu akciju, da dademo oduška i vidljivog znaka našemu veselju nad oslobodjenjem naroda Jugoslavije i ujedinjenjem u samostalnu državu. Nijesmo se ograničili na to, da dademo prinosa Narodnome Vijeću, gdje su se prinosi Židova premda relativno najveći izgubili sred ostalih prinosa. Nego srno baš kao Židovi posebno sakupljali za Narodno Vijeće, a osim toga smo se dali na osnutak »Jugoslavenske kolonijo u Palestini povodom Ujedinjenja Jugoslavije*. Ta je akcija donijela ŽNF. preko K 37.000.—. Dolično smo proslavili »70. rodjendan Maksa Nordaua’ (29. VII. 1919.) i sakupili za »Nordau-grad* do konca godine preko K 62.000.—. Medjutim je ta akcija dovršena tek u god. 1920.. u kojoj je godini donijela skoro dvostruku svotu. Sabiranje se kao toliko puta i opet otegnulo daleko preko oredvidjenoga roka i smetalo tako drugim novim akcijama. »Otkup od Cesititania donio je preko K 10.000. Uz veći odaziv povjerenika, moglo je lako biti puno više. »Dječji sabirni arci« uredba gdje Barmaper dala je preko K 24.000.—. Dali smo djeci u ime nagrade »Priče* sastavljene po našoj »Mirjam«, koja je tu akcihi brižno spremala, »Zlatna knjiga* imala je prinos od preko 35.000^ a »Masline« preko 85.0001 —, jer su spadali medju naša najpopularnija sabirna sredstva. Naši su troškovi zaostali znatno za dozvoljenim postotkom tako, da na koncu g. 1919. naše Povjereništvo imađe čistu imovinu od K 27.098.44. Znatan dio te svote imađe se svakako pripisati dobitku na materijalijama i robi Povjereništva ŽNF. za godinu 1920. propisala nam je vrhovna Uprava ŽNF. u Haagu u sporazumu sa užim akcijonlm odborom u Londonu doprinos od 3 1 pol milijima kruna. Dali smo se odmah na posao. da osjeguramo uspjeh. Razaslali smo svim našim povjerenicima i prijateljima ŽNF. a štampanu okružnicu od 18. 111. o. g.. osim toga smo im poslali još i posebne novo Izdane štampane opširne Upute«. što i kako treba raditi. Glavnu smo važnost dali »Samooporezovanju« i rastumačili. kako bi se to imalo provesti osnivanjem »Lokalnih odbora«. Mi ne znamo drugog, a sigurnog, izravnog i jednostavnog puta. Većina naših mjesnih or ganiracija nije se odazvala »Okružnici*. Lokalni su odbori osnovani samo u 3 mjesta. (Sarajeva Osijek. Banjaiuica,

BROJ 29. 1 30.

»ŽIDOV« gUJHOPj.

7