Жидов

nije bilo moguće Židovima tih zemalja, da poboljšaju svoje prilike po modernim, naprednim smjernicama; bilr.su u istinu jedini Židovi, koji nisu nikad napustili lojalnosti prema židovstvu kako su ga oni shvatili i oni su tako reći jedini Židovi, koji su održali idealizam židovske vjere i života. Ako se uvaži žilavost, s kojom su ustrajali u svim vijekovima progona, pritiska i pogroma u održanju židovskih ideala, tad im ne možemo uskratiti udivljenje i počitanje. A što su učinili Židovi drugih zemalja u svim tim vijekovima za svoju braću? Dali su milostinje, dostatna jedva za održanje golog života, ali nijesu ništa m-adili da ih ekonomski i kulturno dižu. Židovi drugih zemalja bili su sasvim indiferentni prema njihovim vjerskim i židovskim idealima. I dok su zapadni Židovi stekli blagostanje pustili su, da Židovi istočne Evrope sve niže padaju, te su na umirenje svoje savjesti darovali za izvjesne dobrotvorne svrhe, a i to samo do stanovitog limitiranog grada. Ako hoćemo da uzdržimo židovstvo i židovski život, tad to možemo postignuti samo požrtvovnošću bogatih Židova cijeloga svijeta u saradnji kod obnovnog djela Židova istočne Evroper Upotrijebio sam riječ »Obnova«, no bila bi mnogo podesni ja riječ »Pridizanje«. Ne smijemo praviti nikakovo pitanje iz toga, da li se i u kojoj mjeri slažu naša naziranja s onima Židova istočne Evrope, te razna stajališta, koja postoje izraedju Istoka i Zapada; moramo prilike uzeti onako, kakove jesu. Ako hoćemo tim ljudima pomoći, moramo uvijek uvažiti njihovo stajalište, u nadi, da će s vremenom doći na viši nivo, koji će biti više u skladu s našim idejama i našim životom. Moramo respektirati ideje onih, kojima želimo da pomognemo, moramo u vezi s njima raditi i nastojati, da ih približimo našemu stajalištu, u koliko bi se time imalo postići viši način života. Nastojanja, da ih primoramo, te bi s mjesta akceptirali naše stajalište, ne samo da ne bi uspjela, već bi bila nemoralna. Ljudi moraju „sami odlučiti, u kojemu opsegu žele da promijene svoje metode i svoje naziranje i ne smijemo im nametnuti naš način mišljenja i života. Samo tako možemo se nadati, da ćemo ih pomiriti s modernim nazivanjima i napretkom. Svako djelo ponovnog pridizanja, koje se poduzima, mora biti odijeljeno od djela podupiranja, da postigne trajne rezultate. A do trajnih, a ne momentanih rezultata stalo nam je. Ako ne ćemo moći da uklonimo decimiranje Židova istočne Evrope, koje se širi uslijed rdjavih sanitarnih prilika, ako*ne ćemo namaknuti sredstava, da suzbijemo bolesti, koje ondje vladaju, ne ćemo doskora imati u tim zemljama Židova. Tuberkuloza, posljedica gladi, studeni i opće nužde, širi se u velikoj mjeri, Tifus bijesni, a prijeti srdoboija i kolera. A sve te opasnosti ne možemo suzbijati, jer nema liječnika, bolničarka. bolnica ni medikamenata. U BrestLitoweku da spomenem samo jedan tragičan slučaj vidio sam umrijeti ndadosra čovjeka na peritonitis, jer u cijelom gradu nije bilo kirurškog instru-

menta, s kojim bi liječnik, koji me je pratio, mogao provesti operaciju. A taj mladi čovjek uzdržavao je svoju majku, koja je izgubila kod pogroma muža kao i sedmero braće i sestara. Ovaj primjer možemo u tisuće varijanata uvijek ponovno naći. Bolnice nemaju krovova, niti prozora, niti kreveta, ni lijekova, ni instrumenata, ni liječnika, ni bolničarki. Joint nastoji, da nad je sredstava, da i tu pomogne . Opseg mortaliteta djece znatno je porasao, a ta činjenica ne treba posebnog komentara. Djeca, a osobito skrb oko ratne siročadi, su dva problema, o kojima se već toliko mnogo govorilo i pisalo, da ne trebam o tom ponovno govoriti. Ako ne ćemo brzo svom energijom i velikim razumijevanjem nastojati, da riješimo ove probleme, tad će mlada generacija Židova i dalje fizički, kulturno i moralno padati, a Židovi cijeloga svijeta ne ćo moći, a da se ne zastide priznali, da su pripadnici židovstva. Velika se opozicija, u principu možda ne sasvim neopravdana, opažala češće protiv potpore vrlo mnogobrojnih malih trgovčića i naravno trebalo bi nastojati, da se njihov broj postepno srna iji. Uz postojeće prilike medjutim tvore tako znatni elemenat, da bi bilo nemilosrdno da ih se previdi. One, koji su svoj čitav život proveli baveći se trgovinom na malo i u tome ostarili, ne može se jednostavno ignorirati, dok bi s druge strane trebalo nastojati upućivati mladju generaciju, da odabire druga zvanja. To se može postići unapredjivanjem obrtnih i gospodarstvenih škola, osnivanjem i unapredjivanjem industrije. Držim, da je u sadašnjem času istiniti i iskreni vapaj za pomoć Židova istočno evropskih zemalja, da se osim ju gospodarske škole i naseobine i mmpredjuje obrtne škole, pa ako se ova djelatnost poduzme na razumni način, to je izvan svake sumnje, da će u naj kraće vrijeme mnogi mladi ljudi, koji su bili nuždom prisiljeni da postanu trgovčići preći k obrtu ili gospodarskim poslovima. Od iste je važnosti organizacija predujmovnih štedi ona i kooperativnih zadruga, da se obrtnicima pomogne kod nabave sirovina, orudja i strojeva. Za vrijeme rata je sve potpunoma uništeno, a novom nabavom orno gućuje se ovim ljudima, da nadju za sebe i za svoju porodicu opstanak, i da izadju iz reda onih, koji trebaju pomoći. Nijedan problem ne pruža više poteškoća i nije ozbiljniji, nego kulturni rad medju ovim Židovima. Oni imadu svoja vlastita naziranja i svoje vlastite ideale, koji su kroz stoljeća vršili, i bilo bi nerazumno, i beskorisno, da se napada njihova metoda. Ali može se učiniti to, da se ovim ljudima daje mogućnost, da žive u promijenjenoj okolini prema svojim metodama i iskustvima na taj način, da se rade moderne zgrade, slične onima, koje se nalaze gotovo u svim većim gradovima Amerike. Ispravljajući tako okolinu, budila bi se u njima želja za naprednijim, prosvjetijenijim metodama. Valja prepustiti ovim ljudima, kako će da uče i izvršuju svoje molitve na nama je, da im pokažemo, a da ne pokušamo uplesti se u nji-

bovo šlamovKfe,' đh želimo, da svoju religiju vrše n zdravijoj, i .prosvjeti jonijoj okolini. Kad smo ih .jedan put osvjedočili, da mogu .svoje ideale i religiju održati u zdravoj -okolini isto tako dobro, kao i u nezdravoj i odvratnoj, u kojoj sada žive, to ,ee doskora uspjeti takođjer dovesti .ih na put naprednih ideala, koji će im omogućiti što sad ne mogu da se nadaju da postanu važni faktori u javnom i socijalnom životu njihovih zemalja. Niti prekomorska imigracija, niti imigracija u Palestini ne će mnogo pridonijeti, da se ovaj problem konačno riješi. Kad će jedanput-vladati u Rusiji zdrava liberalna i tolei-antna vlada, tad će -se po mom mišljenju a ovo dijele svi, koji su se ovim pitanjem bavili smanjiti broj židovskog pučanstva, koje sada živi u takozvanim prijašnjim naseobnim rajonima, jer će imigrirali u Rusiju i Sibiriju. Nema sumnje, o lome, da se na taj način može dogoditi, da 12U milijuna urodjeuih stanovnika Rusije apsorbiraju onih 4 do 5 milijuna naseobenog rajona Židova, uslijed čega bi se takođjer znatno poboljšale ekonomske prilike Židova, Ne držite me zanesen jakom, koji misli, da će se po meni navedeno pr idi žanje izvršiti u jednoj godini ili za nekoliko godina; to je jedna zadaća, koja iziskuje mnogo godina intenzivnog rada i neprekidne žrtve. Ali je moguće, da se djeluje na postojeće prilike, a strahote sadašnjeg časa mogu da se znatno smanje razumom, odlučnošću i žrtvama. Moje je mišljenje, ako djelo, koje sam ovdje u kratkim crtama skicirao, bude organizirano i snažno poduprto od židovstva Amerike, onda ne će biti teško, da se predobije za suradnju i financijalnu potporu Židove Evrope i na taj način Židove čitavoga svijeta.

Keren Hajesod Što je nužno?

Od obih faktora, koji odredjuju budućnost Palestine za sada je od najveće važnosti rad izvan Palestine. Kakogod je rad u samoj zemlji od velike važnosti, ipak je u ovom časuglavno, da se u židovskoj diaspori namaknu sredstva, koja su potrebna za stvaranje odgovarajuće podloge za židovsku Palestinu. Više, nego ikada zavisi sve od priprave ovih sredstava; kako politička, tako i gospodarska pitanja. Bez sumnje je, da se naši odnošaji prema Arapima mogu samo na taj način povoljno razviti, da zaista stvorimo u zemlji sredstva, s kojima ćemo postići sveopći napredak. Do sad ulagao se u zemlju u znatnoj mjeri isključivo židovski gospodarski faktor rad, ali ovog nije slijedio u dostatnoj mjeri drugi gospodarski faktor kapital. Konačno se Arapima ne može zamjeriti, što nijesu pripravni, da se općim zemaljskim novcem stvara mogućnost rada za Židove. Moramo sami donijeti potreban kapital u zemlju, a to i jesi smisao Samuel-Churchillove politike o useljavanju. Računa se kako na privatni, tako i na javni židovski kapital; ovog reprezentira prije svega Keren Hajesod, a zatim 2idovski Narodni Fond. Privatni je kapital u svakoj formi poželjan, te već čekaju na nj najobilnije mogućnosti rentabiliteta. Ipak kao što se ni jedna politička zajednica ne može da odrekne javnog po općoj suradnji

BROJ 26.

.ŽIDOV« (HAJHUDI)

3