Жидов
stečenog kapitala, iako su i nama potrebna sredstva, da prema općim nazorima podupiremo useljavanje, izgradnju opće korisne institucije i radionice, stvorimo gospodarska naseljenja, te da pripravimo temeljne gospodarske uredjaje i pripomognemo izgradnju istih. Sad se ne možemo ni u koga pouzdati, nego jedino u sebe. Engleska vlada, palestinska zemaljska uprava, te javno mnijenje čitavog svijeta, svi će nam ovi pomagati, ako pokažemo da nešto stvaramo. Protivnost sa sirane Arapa opadat će u onoj mjeri, U kojoj budemo donijeli sredstva u zemlju, koja će takodjer doprinijeti sveopćem razvitku zemlje. Velike židovske organizacije, koje se bave Palestinom potpuno su sebi na čistu o potrebama časa. Bilo je pozdrava vrijedno, kada je Ica dala jasno izjaviti, da joj ne pada niti na um obustaviti rad u Palestini, nego je odlučila da ga nastavi svom energijom. Isto se tako napreže Barun Rotschildova uprava više no ikada. Njezin projekat mlina u Hajfi kroči naprijed; nadalje pristupa ova uprava uredjenju jedne parfimerijske industrije. I poduzeća, kojima upravlja Boris G o 1 ribe r g, razvijaju se, a osobito se ističe gradnja tvornice umjetnog kamenja »Sylikat« u Jati. U Jeruzalimu upravo je društvo »The Palestine Land Development Companv« kupilo od grčkog patrijarhata čitav kompleks posjeda u unutarnjem gradu, koji se ima izgraditi za trgovačku četvrt. Narodni Fond poduzeo je, kako je poznato, u nizini Jesreel kupnju zemljišta na veliko. Keren Hajesod, kojem već pridolaze novci iz sveg svijeta, preuzeo je bivše »Hilfsverein« škole, te pristupio stvaranju jedne hipotekarne banke. A u znaku praktičnoga rada u Palestini stoji i XII. cijonistički kongres, koji započimIje 1. septembra u Karlovim Varima, a za rasprave, koje će se voditi na tom kongresu već sada postoji interes u čitavom svijetu. Mora se zahtijevati od ovog kongresa, da zagladi posljednje opreke unutar cijon. organizacije da obnovi zahtjev discipline, te da isti proglasi glavnim postulatom unutar organizacije, kako bi kongres bio u stanju da stvara praktički rad za Palestinu. Samo u tom slučaju može cijonistička organizacija da nastavi svoje dosadašnje uspješno djelovanje u interesu vaskolikog Židovstva, te zadržati inicijativu u svim palestinskim pitanjima. Keren Hajesod preuzima društvene škole »Hilfsvoreina«. Kako dozna jemo, sklopio je Keren Hajesod sa »Hilfsverein der dcntschen Jnden« gospodarski ugovor, po kojemu se posjedi, zgrade i inventar bivših škola »Hilfsverein der deutsehen Juden u Palestini imaju predati Keren Hajesodu za odredjeni iznos, koji se ima otplatiti u obrocima. Akcija za Keren Hajesod u Bugarskoj. Započeta akcija za Keren Hajesod u Bugarskoj postigla je usprkos gospodarske krize u ovoj zemlji ukupni iznos od 1,500.000 leva. Racima se, da će se ovaj iznos tokom ovoga mjeseca povisiti na 3 milijuna leva.
Iz židovskog svijeta
Židovsko školsko pitanje u Bukovini. !z Cemovica nam javljaju, da se dne 29. i 30. jula održala kod min. Popovicia anketa zastupni-
s ka narodnih manjina u Bukovini radi školskoga pitanja, kojoj su pribivali sa strane Židova i narodni zastupnici dr. S t r a u c h e r i dr. i P i s t i n e r, te predsjednik cijonističke zem. ske organizacije u Bukovini dr. Mayer E bi n e r. Vrlo se opširno raspravljalo o pitanjima , pučkih i srednjih škola narodnih manjina. Rezultat ankete je, da su Nijemci i Poljaci spo, razumni sa urcdjenjem njihova školstva po I ministarstvu, te će na njihovim školama biti nastavni jezik njemački ili poljski, a samo zemljopis i povijest tumačit će se na rumunjskom jeziku. Ruteni nijesu se zadovoljili sa vladinim predlozima. Vrlo mnogo se raspravljalo o židovskom školstvu. Poznato je da je glavni sekretarijat odredio romaniziranje židovskih pučkih i srednjih škola. Nacijonalnim nastojanjima Židova želi generalni sekretarijat doći u susret time, da se u školama može po želji roditelja uvesti jevrejski i židovski kao obligatni predmet. Sva tri zastupnika odlučno su otklonili ove prijedloge. Pozvali su se na odredbe mirovnoga ugovora, prema kojemu pripada svakoj narodnosti pravo, da u školama bude njezin jezik nastavnim jezikom. Protiv toga navelo se, da vlada ne može priznati dva narodna jezika. Sa židovske strane se uzvratilo da dvojezičnost nije slučaj samo kod Židova, već i Irci, Bretoni i Valoni, kao i mnogi drugi imaju dva narodna jezika, te kad bi vlada htjela priznati samo jedan počinila bi neprav-: du ne prema židovskom narodu, već prernev pojedinoj židovskoj stranci. Svejedno je, da li se smatra jevrejski ili židovski materinjim jezikom Židova, no rumunjski nikako nije materinji jezik Zidova. Nema razloga da-se udovolji željama drugih narodnih manjina, a da se za Židove pravi iznimka. Pregovori nisu doveli ni do kakovoga rezultata. Anketa se sporazumila samo glede pučkih škola na formulu utrakvizma u jevrejskim pučkim školama, t. j. djeca će se poučavati na zemaljskom jeziku i u narodnom jeziku. Predsjedatelj drži, da se sad radi tek o provizornom uredjenju školskoga pitanja. U jeseni bit će anketa svih narodnih manjina Velike Rumunjske. Na toj anketi riješit će se definitivno školsko pitanje. Zastupnici Židova izjavili su, da akceptiraju riješenje glede pitanja pučkih škola, ali da i nadalje ustraju kod svojih zahtijeva glede nacijonalnih škola u smislu mirovnoga ugovora. Tom prilikom raspravljalo se i o personalnim pitanjima, a naročito o pitanju ravnatelja židovske gimnazije u Cernovici. Zastupnici židovskih stranaka jednodušno su otklonili sadašnjeg upravitelja ždovske gimnazije dra E. S i g a 1 a i tražili, da se uprava gimnazije povjeri ponovno dru. S pit zeru. Nadalje tražili su židovski zastupnici imenovanje židovskog nadzornika za židovsko školstvo. Zastupnik vlade, generalni tajnik Tomolag a, izjavio je ,da vlada prima do znanja jednodušni otklon dosadašnjega upravitelja dra Sigata no pridržaje si, da pitanje imenovanja direktora na židovskoj gimnaziji riješi po svojoj uvidjavnosti a u interesu židovskoga naroda. Obećao je nadalje, da će se u dogledno vrijeme imenovati židovski nadzornik za židovsko školstvo. Svjetska konferencija židovskih vijeća, žid. dop. ured javlja, da je u smislu zaključka praške sjednice židovskog narodnog vijeća pojedinih zemalja sazvana za sredinu septembra opća konferencija židovskih vijeća svih zemalja u Karlovim Varima Ograničenje slobode štampe u Palestini.
U engleskoj donjoj kući upravio je poručnik Kennworty upit na ministra za kolonije, da li se još vrši cenzura u Palestini, a ako se vrši, zašto nije dana sloboda štampe pod brdskim mandatom. Pitao je nadalje, da li je ministru poznato, da je jedan dio njegovog govora u zastupničkoj kući na prtdlog departamenta za stvari srednjega Istoka zaplijenjen po cenzuri u Palestini za ondašnje novine i što je razlog lome, te konačno, da li se cenzor u Palestini plaća iz sredstava engleskih porezovnika ili palestinkog pučanstva. U ime ministra odgovorio je Mr. \Vood: Odgovor na prvi dio pitanja je jesan. Cenzura nužna jt u ovom času, gdje se zemlja nalazi u trzavici radi raznih akutnih političkih pitanja. Velik dio pučanstva još je sasvim neuk, te se može lako dati stalnom propagandom zavesti na čine, koji bi doveli u opasnost javnu sigurnost. Glede trećeg i četvrtog dijela pitanja nema još informacija, te je naredio istragu. Troškove cenzure nose palestinski porezovnici. Pošto se Kennworlv nije ovim odgovorom zadovoljio htio je ponovni upit.staviti, da dobije jasan odgovor, da li palestinski cenzor ima pravo, da cenzurira govore aktivnoga ministra. Mr. W o o d zamolio je interpelanta, da se strpi dok dobije nužne informacije, pa će naknadno izvijestiti o toj stvari. Svjetska konferencija »ORT«-a u Berlinu. U nedjelju 31. jula otvorena je prva svjetska konferencija »ORT«-a, društva za podizanje zanata i poljodjelstva u Židova. Društvo, koje je prije radilo samo u Rusiji, moralo je da premjesti dio svoga rada, zbog jake emigracije i u inozemstvo, a osobito u veća centra ruskih emigranata. Delegacija Bramson i L w a vv i c z. pošla je na zapad da probudi tamo interes za rad društva. Konferenca, koja sad vijeća u Berlinu, uzela je za zadaću, da stvori cetralu za sav rad »ORT«-a. Pored svih velikih poteškoća skupio se velik broj delegata iz najvećih gradova Rusije, te Pari-, za i Londona. U pozdravnom je govoru naglasio Bramson, da društvo mora na svaki način da stane na kraj nepoštenom trgovanju, koje je zbog strašnih ekonomskih prilika preotelo maha kod izbjeglica. Poslije izbora odbora kojem je na čelu dr. Sabad iz Vilne obdržali su se referati, i to za svaku zemlju napose. Pitanje Vilne i Židovi. K namjeri Zieligovskog, da sazove zemaljsko vijeće, koje bi imalo da se u ime pučanstva područja Vilne izjavi o sudbini Vilne, piše židovski list »Unser Tag« medju ostalim ovo: »Jasno je, da odnošaj židovskog pučanstva prema ovakovom zastupstvu ne može biti drukčiji no negativan. Već sam sastav zastupstva pokazuje, kakav je odnošaj narodnosti u Vilni; naprama 34 Poljaka izabrani su u gradsko zastupstvo samo 14 Židova, premda židovsko pučanstvo iznosi polovicu cjelokupnog pučanstva. Još jasnije biva stvar, ako spominjemo, da je od 87 zastupnika provincije izabran samo jedan Židov. Tome se ne treba čuditi, ako se samo sjetimo pod kojim su uvjetima provedeni izbori. Iz toga slijedi, da židovsko pučansko ne može ova zastupstva kao pravi izražaj volje pučanstva priznati, te ne će učestvovah u izborima na Sejmu ili zemaljsko vijeće. Neki bi to htjeli da tumače kao sustezanje od glasovanja. No položaj je Židova izmedju dvije Vatre vrlo težak i već Sama ta činjenica opravdala bi suzdržanje od glasovanja. Kraj
4
.ŽIDOV. (HAJHUDI)
BRO^?K