Жидов

useljenici, kad su postali gospodarski nezavisni. Cijonlstička Egzekutiva treba da bude samo kontrolna vlast, jer samo takova može da ima pregled nad cijelim radom. U našem odnošaju prema vladi odlučuje prije svega činjenica, da pored porezne snage zemlje i drugih prihoda zemlje za izgradnju Palestine može da služi samo židovski novac. Reasumiram: politika može samo onda uspješna biti, ako bazira na realnim faktorima. Ne ću dugo da se bavim memorandumom Amerikanaca. Žalim da Mack nije ovdje. Njegov je predlog u glavnom, da li se može postići veći moralni i financijalni uspjeh, ako se obnova Palestine provadja samo po cijonističkoj organizaciji, ili se daje prilike pojedinim zemaljskim organizacijama, da direktno provedu izvjesne zadaće u Palestini naravno s privolom i pod kontrolom Egzekutive. 0 tome se može stvarno raspravljati. Držim, da će se sva pitanja sama od sebe riješiti, ako kongres prihvati naš plan glede zasebnih institucija, Time bi se prije svega i olakšao Izbor ljudi, koje trebamo za obnovno djelo. Za vodjenje poslova ovakovih institucija bit će možda malo podesnih cijonista, ali ne će biti teško naći Židova oprobanih u gospodarskom životu i zato osposobljenih, da s uspjehom ustaju protiv opasne doktrine, koja se u nas Siri, da za Palestinu vrijede drugi gospodarski zakoni, no u ostalom svijetu. Posebne prilike upoznat će brzo u zemlji. Cijoulste trebamo za vodstvo gospodarske politike pri izgradnji zemlje. A zato treba malen broj ljudi, od kojih moramo tražiti najvišu spremu u prosudjivanju, sistematici, energiji i stručnom znanju. Nakon obrazloženja svoje demisije prelazi Keren liajesodu. Keren Hajesod je samostalna korporacija. On je pokušaj da sjedini sve, koji hoće saradjivati na palestinskom djelu. Naravno, da bi se Kereu liajesodu morala predati sva kontrola. Brandeisov plan sazdan je na drugoj osnovi. Prije godinu dana bio je Brandeis onaj, koji je izradio, da je u ugovoru o mandatu Jewish Council zamijenjen cijonističkom organizacijom i to protiv volje dra. Weitzmanna. Tko danas još sumnja, da je priznanje cijonističke organizacije najpozitivnija stvar, koju smo postigli mandatom? Ta misao nalazi se u Brandeisovom planu: Dovesti u Egzekutivu odlične ličnosti uz pretpostavu, da su voljne preuzeti odgovornost. Protiy toga bila je Egzekutiva, koja se pozivlje na Sir Alfreda Monda, koji drži, da to nije dobro. Kongres treba da se bavi pitanjem, da li je jmt, kojim je Brandeis htio poći, valjan put. Zar da cijonlstička organizacija ostaje ona usko ograničena korporacija, koja je dosad bila? Ona ne će da otvori svoja vrata, da se proširi, jer proširiti organizaciju znači prekinuti s fikcijom, da je ona voditeljica svih židovskih stvari na svijetu, znači ujedno i prepuštanje forme i opsega narodno-kulturnog odgojnog rada u diaspori i narodne politike slobodnom prosudjivanju zemaljskih organizacija, a da ih se ne sili na to, da učine narodnu politiku cređom cijonizma. Borio sam se uvijek za narodno-kulturno odgojni rad, a nije istina, da je to potrebno za obnovu Palestine. Ovo naziranje, koje dijeli i Mack, dovelo le do preloma u času, kad smo počeli obnovnim radom, pri kojemu je Brandeis nenadoknadiv. Dr. VVeitzmannov uspjeh u Americi ne znači učvršćenje cijonizma. Zanemarivao se odgoj masa. Oko Branedefsa skupljaju se najbolji muževi zemlje. Govorim o Brandeisu, koji predstavlja u Americi intelekt, karakter i veliku moralnu snagu. On visoko štuje riječ, i zato je ne će zlorabiti. A mase trebaju riječ, ruski Židovi opajaju se na riječi. Oni, koji su zastupali partiju vodja, nisu uvijek bili naipodesnji, i tako je došlo do otudjenja izmedju masa i Brandelsa. To je bila situacija, a njezino rješenje bila je visoka misija VVeitzmanna, koji je trebao da posreduje izmedju mase i vodstva i da ih zbliži. Nije bila njegova misija, da gradi most od Washingtcna do Finska, već da ga očisti od korova klevetanja. Bila je to velika lekcija za oba dijela, da uče, I za Brandeisa, a dr. VVeitzmann bio je muž, da mu je podijeli.. Vrlo me boli. da se to nije dogodilo. VVeitzmann bi postigao veći financijalni rezultat, a prije svega: ostavio bi čvrstu organizaciju u mjesto ruševina organizaci e. Na kjoncu sam svojih razlaganja. Kongres imat će da odluči smjernice cijonističkog rada za budućnost Morat će da odluči, da 1 će urgani-

zacija ostati ona usko ograničena organizacija, koja traži jedinstveni odgovor u svim pitanjima židovskog života u svim dijelovima svijeta, ili da li hoće da ujedini sve one, koje sjedinjuje Palestina. Moje je uvjerenje, da zemlju može izgraditi samo narod i to cijeli narod.

TREĆA SJEDNICA.

Petak, dne 2. septembra, prije podne. De Liemc opširnim govorom uadovezuje na kritiku Sitnom! te veli: Vrlo sam se teško odlučio da govorim. Prinudjen sam na to, jer je Egzekutiva objelodanila izjavu protiv stateraentu Brandeisove grupe. Spomenut ću odmah, da nisu objelodanjeni važni dokumenti, a napose dokumenat o kupnji zemljišta Emek Jisrael. Ne znači voditi i upravljati, ako se pušta da se prilike razviju, protiv kojih se kasnije revoiitira. Valja se prije toga pobrinuti, da ne nastaju ovakove okolnosti. Nove ideje Keren Hajesoda razorile su cijeli naš sabirni aparat. Upozorio sam Egzekutivu prije godišnje konferencije, da će na taj način nastati haotične prilike i da će presahnuti novčana vrela, a da ne ćemo moći stvoriti novih. Govorimo sad o položaju. Prije svega valja ovdje raspravljati dialektično stajalište u političkom pitanju. Politički izvještaj prikazuje nam razvoj prilika. Mi ih poznajemo i dobro je, da je to dokumentarno ustanovljeno. Ali zato nismo došli na kongres. Očekivali smo. da će predsjednik razložiti svoje nazore o političkom položaju. Egzekutiva zauzima samo polrtjčkU i dialektički svoje stajalište. Vjerojatno će istom nakon generalne debate puknuti politička bomba. Neka VVcitzmann opširno kaže, kako vidi položaj i kako misli, da će se razviti u budućnosti VVeitzmann imitirao je na napravom mjestu silent leader. Naša je politika postala fasadnom politikom. Ne možemo ništa novoga da Iznosimo, već javljamo potvrdu o potvrdjenoj potvrdi Balfourove deklaracije. Pitanje mandata bit će uvijek kontraverzno. Moram istaknuti, da su naši odnošaji prema engleskoj vladi prije bili mnogo jači no danas. Kako danas stoji sa ostvarenjem mandata u Palestini? U Jeruzalitnu bilo je na pesah pogromu. Ne velim to jer sam u opoziciji. Kad sam se vratio iz Palestine, Isto sam tako govorio. Bilo je to za nas poniženje, kakovoga još nismo doživili. Nijedan od naših zahtjeva nije ispunjen. Ali zato smo slavili San Remo. A kako stoji s pitanjem granica? O sjevernoj se granici još uvijek bore velike sile. Znamo, da to ne može sve ići po našoj volji. No istočna granica, koja je ekonomski isto tako važna, a politički još važnija, nije predmetom prepora velikih sila. Stoga su tu opravdane naše bojazni. VVeitzmann je ovdje mogao nešto uraditi, no on je morao otići u Ameriku. .loš treba govoriti o dva problema: »židovskoj regimenti i arapskoj politici. Htio bih znati, da li je Egzekutivi ozbiljno stalo do židovske regimente. Mogu pojmiti, premda sam protivnik, da se traži židovska regimenta, i ako le prva dužnost maadatarne sile, da se brine za sigurnost gradjana. Ako tražimo regimentu, moramo imati povjerenja u englesko vrhovno zapovjedništvo. Čemu onda židovskih vojnika i časnika* Reklo se, da engleski porezovnici ne će da plaćaju poreza za uzdržavanje vojske u Palestini, pa za to treba da nosimo sami le troškove. Držim, da |c to vr o opasno. I u arapskom pitanju imam neke upite na Egzekutivu. Jedna mala grupa Arapa, koja je nacionalistička, povukla ic sobom veću grupu. Oni hoće protivno od nas. Ml hoćemo da Palestina bude tako židovska, kao Sto je Engleska engleski, a oni, da Palestina bude tako arapska, kao što je Engleska engleski. Ali oni imaju tu prednost, da Je već jedan dio Palestine arapski. Tu se slažem s Brandeisorn u opreci prema Wcitzmannu. Moramo provesti ekonomsku politiku osvjedočenja I stvoriti onakovih uvjeta u Palestini, iz kojih ćemo moći razviti naša politička prava. Primarno mora da je ekonomska politika, a ne diplomatiziranje. Ne uvidjam. zašto se ne bi moga;j naći most izmedju ova oprečna naziraniaA sad k palestinskom pitanju. Trebalo bi tu prije svega govoriti o kupnji Emek Jisrael, koja je izvršena prije dolaska reorganizacijone komisije i bez ovlaštenja. Pošto nisu predloženi dotični spisi kongresu, ne mogu o tome

opširnije govoriti. Kod tog pitanja radi se o uzdržanju naših institucija. Kad se radi o maloj promjeni statuta, imademo velikih debata, a kad se radi o prekoračenju ovlasti, tad nema debate, već se glasa povjerenje. U važnom pitanju, da li da se odlučimo za kolonizaciju gradova, razlika je izmedju mene i Egzekutive, da ona drži lijepe govore o osvojenju Jeruzolima, a ja želim nacijonalnu zemljišnu politiku. Iz školskog pitanja pokušalo se praviti kulturno; zatvoriti ih ili ih dalje uzdržati, protiv ili za kulturu. Želimo, da se osnuje školsko društvo, da i jišub preuzme dio tereta i uzmognenv* sniziti subvencije. Program financijalne 'komisije ove Egzekutive je negativan i destruktivan. Ne ćemo samo snizivanje potpora školstva, već osiguranje stalnoga prihoda. Ako hoćemo, da razvijemo jišuv, moramo mu dati ne samo prava, već i dužnosti i zadaća. Govornik prelazi na izvješće reorganizacijone komisije, a zatim na agrarno pitanje. Nastojali smo da nadjemo osnovke za naš rad i da ustanovimo, koliko neproduktivnih elemenata ima u svakoj grupi. Došli smo do zaključka, da su grupe premalene. Odlučno odbija imputaciju, d* je agenat Amerikanaca i ističe, da je vazda protestirao protiv amerikanskog shvaćanja u pitanju nacijonalizacije. Veseli ga ipak, da se s Brandcisom složio u najvažnijim točkama savremenos rada u diaspori, o ujedinjenju svih židovskih krugova u obnovnom radu i u radikalnoj reformi rada. Kongres želi da bude parlamenut, ali ni parlamenat stručnjaka ne bi mogao ni za tri godine svladati sav materijal. Neka se kongres za to ograniči na ono Sto može. Valja riješiti ova pitanja; 1. Stvoriti legalne odnošaje u organizaciji. 2. Kako će se svladati antagonizam protiv reorganizacijonih težnja našega rada? 3. Sto misli kongres u pitanju suradnje svih Židova? Na koncu još nešto o prilikama u Americi. Predsjednik nije smio poći bez dozvole Akcijonvg odbora u Ameriku. Ima doduše kontroverza, s Amerikom u shvaćanju cijonizma. Ali takovih kontroverza bilo je uvijek i za to ne držim, da io bilo podesno cijepati naše sile u času, kad trebamo privući sve ljude. Žalim što VVeitzmaunu nije uspjelo, da stvori most izmedju VVashingtona i Pinska. Nitko nema prava reći, da tu nema mosta. Uvijek imade jedan most izmedju svih Židova, a to je Er«c Jisrael. Maier Berlin (Mizrahi) govori hebrejski, te iznosi razne pritužbe tradicionalnih Židova. Želi proširenje radnog kruga cijonista i naglašuie, da nema nešta srednjega izmedju židovskog kongresa i cionističkog, da postoji samo jedan židovski kongres, a to je cionistički. Govori se neprestano o Americi, kao da cijeli cionizam bazira na Brandeisu. Poznavaoci prilika znadu, da se znatno precijenjuje upliv Brandeisa. Žali, da mora o vjerskim osjećajima govoriti s političkoga gledišta. Odgoj je za tradicionalno židosvko političko pitanje, pitanje uzdržavanja židovstva. Trebamo djela, obnovnog rada, hoćemo da izgradimo Jeruzalim ali ne Rim. Dr. Osias Thon (Krakau) govori hebrejski te ističe, da moramo o svim pitanjima jasno govoriti, bez ikakove diplomacije. Mi smo danas moć i moramo kao takova stupiti pred svijet, jer svijet samo gleda na brojčane odnošaje. Baifourova deklaracija nas ne zadovoljava. Njezin je prvi dio u protuslovlju s drugim. Ml tražim« Palestinu, a ne jedan dio Palestine. Mandat se uvijek odgadja. Moramo tražiti, da se nešto konkretnoga stvori. Kongres mora tražiti rektifikaciju mandata. U pitanju amerikanskog konflikta stoji na strani vodstva. Svi hoćemo slogu, ali ne na štetu ideje. Zatim kritikuje rad vrhovnog komesara,. koji je zatvorio vrata zem je

ČETVRTA SJEDNICA.

Petak, dne 2. septembra. Predsjedatelj Sokolov javlja, da se predložilo odaslanje brzojavnih pozdrava predsedniku Masaryku, ministru predscdniku C s c r n y u i ministru spoljašnih djela dru. Ben e i u, te dru. N or d a u u, koji ,e potonji bolešću zapriječen da prisustvuje kongresu, te kongre*. izrazuje želje za skorim ozdravljenjem i skor )g vidjenja na cijonističkom kongresu. Predloži su primljeni per acclamationem. David Ye 1 lin u ime palestinskog Vaad Leumija pozdravlja kongres.

6

»ŽIDOV« (HAJHODI)

BROJ 2‘J. —30.