Жидов

sada mogli dovesti ovih 40.000 hatucim u Palestinu, stajalo bi nas trostruko. Sad Vam kažem: Osviještene mase Amerike su zahvalne, što smo ih oslobodili njihovih vodja. Narod se probudio. Ovdje sjede najbolji zastupnici američkoga židovstva. Treba da uklonimo ograde izmedju nas i Amerike. U drugome dijelu svoga govora govori o vodstvu i o njegovome radu. Ako izaberete opet vodstvo, dajte mu snage za rad. Ta oni Vam mogu samo ono da pokažu, što Vi izvršite. Još jednom: izgradnja Palestine nije novčano pitanje. Ne igrajte se s galutskim nacijonalizmom! Veliko je polje rada. Treba činiti propagandu. Temelj je i sada duh židovstva." Bialik je rekao: Bez židovskoga duha ostaje svaki rad bez korijena. I najlakši će vjetar srušiti sve rezultate. Kolikogod trebamo visoku valutu zapada, toliko trebamo moralnu snagu istoka. Ne smijemo zaboraviti, da u cijonizmu ima i - duševna struja. Ne rušite školstva u Palestini. Ako stoji mnogo novaca, to je odlučan faktor jevrejske renesanse. Treba da već jednom vidimo, tko je s nama. a tko je izvan našega tabora. Ja bih želio da do druge roš-hašane dodju 100.000 haiucim u Erec Jisrael.

SEDMA SJEDNICA.

Ponedjeljak, 5. septembra 1921, prije podne. Sokolov srdačno pozdravlja ruski centralni komitej. Dr. K o 11 e n s c li e r; San Remo je za nas samo šansa iz koje moramo da stvorimo židovsku Palestinu. Vijesti iz Palestine su nepovoljne, a vodstvo nije ništa učinilo, da tu stvar popravi. Ono je i važnije krugove odbilo. Nesreća je za nas da nema amerikanske grupe. Iz zaćasnoga predsjednika učinjen je neprijatelj organizacije. Mora da okupimo cjelokupno židovstvo. Do sad su izrečene ovdje samo fraze. Bubcr veli, da moramo da se okupamo u vatrenoj kupelji. Takovim frazama ne možemo nikoga predobiti. Na taj način može da se stvori kult Wotana, ali ne cijonistička organizacija. Nc možemo tražiti više od priznaje Bazclskoga programa. Ima li kakovo nacijonalnije djelo nego izgradnja Palestine? Ne smijemo stoga dn sami ljude tjeram) od nas. Povjerenje židovskoga naroda možemo da steknemo ili bolje da uspostavimo samo urednim gospodarstvom i štedljivošću. Samo privatnom inicijativom moći ćemo da sazđamo JErec Jisrael. Keren Hajesod ne može da učini sve. Vodstvo samo nije uzelo jasnoga stajališta .prema toj stvari. 1 Jabotinski nije knjigu do kraja čitao. Rekao sam, da moramo cijelo židovstvo okupiti, a uspije li nam to, ne će nastajni kongres biti više sastanak stranke, nego kongres cjelokupnoga židovstva. Kurt Blumenfcld (Njemačka) veli, da dr. Kollenscher ne govori u ime njemačke organizacije nego u ime grupe Binjan Haarec, koja je tek mali dio njemačke cijonističke organizacije. Generalnoj je debati falio izvještaj, koji bi mogao da pokaže put. Mnogo se zbilo u ovih osam godina što nije bilo kongresa, a kritiziramo Ii rad Egzekutive, moramo da damo priznanje Weitzmannu i Sokolovu, koji su u momentu, kad je Palestina postala svjetskim pitanjem u imo cijonističke organizacije iznijeli naše zahtjeve na nju. VVeitzmann nije' imao naloga od cijonističke organizacije i ma da nije bio član Egzekutive, preuzeo je na sebe da vodi političke poslove u Londonu. Zato moramo da pazimo kako stojimo naprama ljudima vodstva. Ili potpuno povjerenje ili potpuna izmjena. Sto se tiče Arapa, moraju naši prvaci da uvijek nastoje, kako bi došlo do pomirenja. Njihova zadaća ne smije da bude time otešćana, što će jedan od članova Egzekutive da skrene od ovdje utvrdjenoga programa. Simon i de Lieme nose na sebi velik dio krivnje, te su prilike organizacije u prošloj godini bile tako nesnosljive. Mi tražimo jasni program politike palestinskoga rada, organizacije, pitanja novca i propagande i tražimo, da se u novoj Egzekutivi točno odjeljuju pojedini resori. Time će nastati legalni odnosi, kako ih i de Lleme traži. Drugo je što hoćemo, da učinimo put za reorganizaciju. Simon niie nam ga pokazao. Mepioranda, što ih je on načinio leže nijemo u lađi-

čama i nijesu, iako on traži mjesto zvučnih riječi nijema djela potakla na praktična djela Nije dakle dovoljno, da stvorimo sistem, nego je i potrebno da predložimo prave ljude, koji će moći da provedu reorganiaciju. Krivnja njegova i de LLeme leži u tome, što je bila partijska. Ta bluda mora prestati. Naša iskustva govore za to, da se samo na taj način, kako je do sada učinjeno, može da namakne novac. Ispravno je, da organizacija kakova je danas, ima mnogo nedostataka, i da je potrebna reorganizacija. Predlažemo, da organizacijonl departement otvori ekspozituru u Americi i na kontinentu. Zadaća će im biti da nađju novaca i stvore cijonistički život u svim zemljama. Ta reorganizacija mora da dovede i necijoniste u naše kolo. Nikada se nije više tražilo za pristup u našu organizaciju nego prlznaja Bazeiskoga programa a obično i manje. Keren Majesodom moči ćemo da vežemo cijoniste i necijoniste. No zadaća je kongresa, da jasno izrekne, što mora da učinimo, kako ćemo i necijoniste dovesti na rad za izgradnju Palestine. Mereminskv (Ccire Cijon, Poljska): Na tome smo kongresu morali da govorimo o mogućnostima rada i o tome, kako da nadjemo pravi put, a ne da iznosimo lične prepirke. Stupili smo pred tribinu čitavoga židovstva, zato tražim, da so ne borimo protiv ličnosti. Ne smijemo da omalovažujemo rad vodstva, koje >e pravo činilo, kad jc pošlo u Ameriku. Na svaki je način bila to samo mala korektura pogrješke, što su jc u Londonu počinili. Primili smo od Egzekutive cirkulart. da još nije došlo vrijeme imigracije. 1 ja pitam našega vodju VVeitzmanna Nije li se \Veitzmann na svom polasku u Ameriku oslanjao na halucim, Nije li se pozivao na rad, što je u Palestini izvršen? Imali smo dopuštenje, da dovedemo 16.500 familija u Palestinu. Je li se to učinilo? Ne. Moralo ih se krišdm u zemlju dovesti. Lakše je u Varšavi dobiti engleski vizum za put u Palestinu nego certifikat od našega vodstva. Vele, da nemamo novaca. Ne trošite novac na činovnike, nego ga dajte za halucim. Kad smo došli da tražimo novac za halucim, rekli su.nam: Nitko im nije rekao da podju u Palestinu. Oni, koji su ili onamo slali, neka im dadu novaca. Prijatelji moji, ovako mi je odgovorio .Bund« u Varšavi. Moramo da stvorimo sredstva i ljude. Izgradite Erec Jisrael. Dr. Artur Ruppin: Otkako sam otišao iz Palestine ,a tome je već nekoliko mjeseci, nastojim da prikažem cijonistima, kako je ozbiljan naš položaj u Palestini. No sve je to uzalud. Naglašavamo ono, što nas dijeli, a zaboravljamo na ono, što nas veže i što nam je svima sveto: na Palestinu. Palestina s čežnjom iščekuje naše izvještaje, a u našim debatama dajemo Palestincima umjesto kruha kamenja. Koji će dojam dobiti naši protivnici sa ovili sjednica. Oni će izgubiti respekt pred nama, ako ovaj kongres ne će da bude izražaj jedinstvene i jake narodne volje. I protiv svoje volje moram da odgovorim na napadaj. Priznajem Simonu pravo kritike, no što je govorio u protimbi je s onim, što je činio kao član reorganizacijone komisije i Egzekutive. Nakon višegodišnjeg otsustva vratio sam se u Palestinu i stupio u cijonističku komisiju. Našao sam sasvim drugu Palestinu no što sam je ostavio. Bila je promjemena u materijalnim csnovkama i u psihologiji pučanstva. Komisija nije imala novaca, u Palestini ga nisam mogao dobiti, b>la je to zadaća, Londona. Što sam motao da učinim bilo je, da tražim reformu organizacije, u koliko sam držao, da je pogrešna. Iznio sam predloge. koji su se kretali u okviru predloga reorganizaciejone komisije. Umjesto odgovora saznao sam za zaključke londonske konferencije i dao svoju demisiju. Povukao sam poslije svoju demisiju, jer nisam mogao da ostavim rad, koji mi je svet. Mogu da živim samo u svijetu povjerenja, kako sam ga imao prije rata u Palestini i u židovskom svijetu. Kad su Simon i de Lieme ostavili Palestinu, mislio sam, da će konačno rad započeti u novom pravcu. Bio sam tim više začudjen, kad sam pnmio izvještaj komisije. Morao sam na nj da odgovorim. U dalnjim razlaganjima brani se protiv prigovora prekoračenja ovlasti, te ističe, da je i Simon, kad je došao u Palestinu isto uradio kao i on. Simon veli, da možemo naseliti

radnike samo onda, ako imaju novaca. Teoretski se ja s tim slažem, no ako je to u praksi nemoguće, odustajem od toga. Livijek imade radnika bez novaca, pa se ne može čekati skrštenih ruku, dok dodju radnici s novcem. Dolazim do prigovora de Lieme-a i kupnje zemljišta u Emek Jisreelu. Prekorio sam ovdje kompetenciju i to sam vazda priznao. Nu nije istina, da se kupnja izvršila nekoliko dana prije dolaska komisije. Komisija je došla u novembru, a ugovor je potpisan u augustu. De Lieme Jc protiv kupnje. On traži, da za 300.000 funti kupimo gradskog zemljišta, a ja pitam, što je bolje, da kupimo 50.000 dunama u Emek Jisreelu za 200.000 funti ili 600.000 lakata u Jeruzalimu za 350.000 funti. Uvjeren sam, da je kupnja Emek Jisreela bila nužna. Možda sam počinio velikih pogrješaka. Držim, da će svatko, koji će raditi u Palestini, praviti pogrješaka, jer nema matematičkih udžbenika za poljoprivredu i kolonizaciju u Palcstiut, iz kojih se za svaki slučaj mogu da nauče pra J vila. Govornik nabraja sve što je uradjeuo za vrijeme, kad je vodio palestinski ured, te drži, da je sa neznatnim sredstvima postignut maksimum. Htio bih, da imam dar proroka, da vam navijestim spoznaju, da se taj čas „više ne vraća. Vi nosite odgovornost za budućnost našega pokreta i židovskoga naroda. Možete ga voditi napretku i nazadku. Nastoitc, da nas ne bi optužila naša djeca i unučad, da je veliki momenat našao male ljude.

OSMA SJEDNICA.

Ponedjeljak, dne 3, septembra po podne. Sjednicu otvara potpredsjednik Klumel. Bruck (Rusije): Prdike u Palestini pogoršavaju se. Stojimo pred zimom, gdje se rad umanjuje. Najgore je za obrtnike, jer se za njih nitko ne brine. Važan je problem pitanje kredita. Naše banke još ne rade u dovoljnoj mjeri. Razna obrazloženja za cijonizam su neumjesna, jer na koncu imamo samo jedno obrazloženje: hoćemo da imamo opet našu domovinu. Ooldenberg (Amerika) traži izbor generalnih govornika. Boris G o 1 d b e r g: Govori se mnogo o vodjama, a zapušta gospodarski rad u Palestini. U pitanju našega odnošaja prema Arapima nije ništa uradjeno, da dodje do sporazuma. S Arapima bi se mogli sporazumjeti na gospodarskoj osnovi. Rad današnjih kritičara bio je cijonizam negativnog čina. I kod Keren Hajesoda imade mogućnosti za privatnu inicijativu U Palestini, no ne može se sve praviti privatnim kapitalom, pri obnovnom radu moramo upotrijebiti i narodni novac. I internacijonalni kapital moranio privući za obnovu Palestine, pa je u tu svrhu osnovan Cconomic Council. Dr. D a i c h e s (Engleska) odlučno brani rad VVeitzmanna i Sokolova protiv napadaja Simona i de Lieme, te prosvjeduje protiv lakomišIjenih tvrdnja te gospode. K e s s 1 e r (Engleska) tuži se, da su izvještaji prekasno objelodanjeni. Hvali rad Weitzmanna i Sokolova, te izrazuje nadu, da će se Brandeisova grupa opet vratiti na produktivan i složan rad. David F I o r c n t i n (Grčka) govori hebrejski: Mnogo se govorilo o političkom položaju, a malo o unutarnjem položaju. Vodstvo ne računa mnogo sa zemaljskim savezima naročito ne s onima, koji graniče s Palestinom, kao n. pr. Mesopotamija, a ni o jišuvu ne vodi se dovoljno računa, što vrijedi napose glede sefarda, koji bi mogli biti posrednici izmedju Arapa i Židova. Cijeli orijent gleda na taj kongres i glas kongresa, glas je židovskoga naroda. Neka ne razočara mase. Allen (Mizrahi, Amerika); Govori o prilikama u Americi i o uspjehu Keren Hajesoda. Današnji položaj našeg pokreta posljedica je prijašnjih pogrešaka. Griinbaum (Poljska) naglašuje, da je razlog našeg teškog položaja, što nismo znali iskoristiti prvu našu pobjedu. Prigovori gospode, da nacijonalni rad nama škodi, su prazne fraze. Sreća je, da je cijonističko vodstvo za vrijem 9 rata vezalo naše ciljeve s borbom za židovska nacijonalna prava u galutu. Židovi mogu samo onda voditi narodnu borbu, ako cijeli židovski narod stoji iza njih. Opozicija ističe, da trebamo

BROJ 29.—30.

.ŽIDOV* (HAJHODI)

9