Жидов

se nije brinulo, da lm to omogući. Egzekutiva) nije nastojala, da seljake podupire u njihovom radu. Hoćemo da sagradimo uzornu zemlju i zato moramo stvoriti most izmedju radnika i kolonista. Ako hoćemo da dovedemo u zemlju nove koloniste, moramo se za njih brinuti. Potrebni su zajmovi za gradnju kuća. Osim halucim treba dovesti u zemlju i velika kapitalija, a saradnjom ovih elemenata Izgradit ćemo zemlju u duhu nacijonalnog i vjerskog preporoda. Dr. O o 11 i e b; Kad se govori o palestinskom radu treba uvažiti, da valja i medju onima raditi, koji će kasnije ići u Palestinu. Qo-: vornik se zatim tuži na zanemarivanje gradskog elementa, a napose srednjeg staleža, kojemu bi se moralo razjasniti što hoćemo, da dobijemo od njih sredstava. Postoji pitanje sistema. Valja naći nove radne metode za Erec Jis-; rae>l. Moramo nastojati da oni Zidovi, koji žele poći u Palsetinu, ne dodju onamo ogorčeni. Masama moramo tumačiti, da svaki u cljonizmu može naći ono, što treba. Svaki mpra znati, da cijonizam ima za njega i ekonomski interes, jer bi Inače to samo bio hoveve-cijonizam. J. Sprinzak (Hitahdut) hoće da odgovori na neke napadaje na radništvo u Palestini. Reklo se, da radnici ne će da budu sluge; tomu je tako, oni to nisu nikad bili 1 ne će biti Opvorilo se o materijalnim žrtvama, koje kolonista mora da doprinese, ako zaposli židovskog radnika, a zaboravilo se, da židovski radnik za-i štićuje jišuv u Palestini. Židovski radnik, hoće da Izgradi jišuv na temelju sopstvenog rada i sopstvene produkcije. Usiškin nije socijaldemokrata, a ipak je znao ispravno ocijeniti djelovanje židovskog radnika u Palestini. Tražilo se s pravom kolonizacijom program. Frakcija hitahduta iznijela je principe toga programa, koji bi novom vodstvu morao služiti kao imperativni mandat. Program glasi: energični kolonizatorni rad. Pod kolonizatomim radom razumijemo u glavnom kupnju zemljišta, stvaranje mogućnosti za usavršenje kvucot, uredjenje radničkih useljenja, u kratko: sve što može da poveća naš narodni posjed u Palestini, zemljište, jišuv i produktivnog radnika. Sporazuman je, da se pravi pokušaj s prijedlogom Soskina, no ne da se to smatra kao spasujući plan. Ako Fischer veli, da cijonizam nije kolonizatorni pokušaj, to stoji, ali cijonizam ipak znači u prvom redu kolonizacija. Zato kongres treba da zaključi, da vodstvo mora podupirati poljoprivrednu kolonizaciju. Prava forma kolonizacijonoga rada naći će se u radu i od ljudi, koji rade. Dr. Koga« Bernstein (Besarabija): Kad promatram pitanje kolonizacije vidim, da se pokret nije proširio. Rad je filantropski, i ako ne u onom smislu, kao što je prije bio. Borili smo se uyijek protiv tutorstva, a sad je tutorisanje još Veće. Hoćemo izgraditi zemlju. Dva su nazora. Jedni kažu, da će to izvršiti radnici, a drugi, da će uslijediti izgradnja kapitalom. Rad se ne može umjetno praviti, moramo sve slojeve dovesti u zemlju. U Besarabiji i u Ukrajini ima puno radnika, koji bi htjeli poći u Erec Jisrael, no nije ništa poduzeto, da ih se onamo pošalje. Nijedna zabrana ne smije spriječiti naše useljivanje. Mi ćemo polagano doći u Palestinu. Prigovara se, da je Vaad Hacirim bio previše indiferentan. Bez novaca se neda raditi; dajte novaca i rad će biti dobar. Našim vodjama velim: Otvorite vrata Palestine, pustite u Palestinu široke židovske mase, one će pomoći da izgrade našu zemlju. Dr. Schmorak. (Istočna Galicija): Petnaest godišnji kolonizatorni rad nas ne zadovoljava. i moramo paziti, da cijonistička organizacija ne izgubi svoje znamenovanje. te da spadne na malo kolonlzacijoao društvo. Zadaća je ovog kongresa, koji ima da bude kongres obnove, da stvori promjene. Još danas nemamo rezultate pokušaja Oppenbeimerovih i Ruppinovih. Soskinovi predloži za sad još nisu provedivi. Ruppin upozoruje na važnost odgoja useljenika, pa treba ljude odgojiti ovdje, gdje je deficit u poljskim markama i sovjetskim rubljima, a ne u egipatskim funtima. Kongres nesmije, da tjera politiku, već mora postati radni organ. Ne smije se reći ne možemo naći čovjeka, koji će preuzeti odgovornost za Palestinu. Ministar predsjednik mora đa je odgovoran zato, da ima ministra obnove. Nadajmo se, da će slijedeći kongres praviti svomu ministru obnove takove

ovacije, kakove su ovaj puta prlredjene dru. Weizmannu. Dr. Brutzkus (Rusija): Hoću 3a Vas izvjestim o Rusiji. Neposredno nakon Baifourove deldaracije počeli smo pripravljati ljudski materijal i novac za Palestinu. U Rusiji i Ukrajini mnogo je haluca, koji bi prvom prilikom htjeli poći u Palestinu. HaJuclra radili su u vrtljarstvu i na polju. Grupe, u kojima su radili, bile su uzorne. Ljudi su kraj teških životnih uvjeta Rusije naučili da oskudijevaju, i bit će dobar malterijal za Palestinu. Teško se dobivaju putnice, a vodstvo nije se zato pobrinulo. Morali smo sami voditi pregovore sa okrajnim državama za dozvolu proputovanja. Nismo htjeli imigraciju sazidat na filantropskoj bazi, tako da jedni imigriraju na trošak drugih. Kapitalije možemo samo u formi društva za gradnju kuCa, izvesti i 4 Rusije. Radi slabe* valute nisu velike. Teško je riješenje pitanja proletaraca, koji bez sredstava dolaze u Palestinu, a pogotovo, ako nisu stručno izobraženi. Moramo praviti pokušaje. I u Litavskoj bave se mnogi Židovi i poljoprivrednim radovima, tako da ne bi prepoznali ta mala mjesta. Imat ćemo dakle spremnih seljaka. Ruski halucim žele poći u Palestinu, no moramo im pomoći, da se tamo usele kao seljaci na podlozi samostalnosti. Neka se ne zaboravi na ruske halucim, kako je to do danas učinjeno Dr. J. Rufe is e n (Cehoslovačka) traži da prestaje »vignetni« cijonizam. Tko je jedanput govorio ili pisao nešto o kolonizaciji, dobije kao autoritet vignetu »stručnjaka«, a time su ostali cijonisti riješeni dužnosti, da se bave kolonizacijonim problemom .Možda će predložena komisija ovdje učiniti reda. Valja popraviti pogrlješke naše dosadašnje kolonizacije. Govornik se bavi prigovorima \Vilkanskoga, Ettingera, Joffea, protiv planova Soskina i Trletscha, te preporuča provedenje uaseoba po osnovama Soskina, Trietscha i Ettingera. Potpredsjednik Kapla ns k i podijeljuje re ferentu dru. Sosklnu, koji mora otputovati, zaključnu riječ. Dr. Soskin. Udružene čete Ettingera, Dyka i Jaffea mislili su da su uništili moj plan, no to veliko veselje u lijevom Izraelu nešto je preuranjeno, jer zadnja riječ još nije pala. Prigovorilo se, da nisam uvažio prodju. Prodja se može organizirati, a s organizacijom se naravno počinje prije, no što se ima produkat. Kolonizacija je u prvom redu organizacija. Ne može se danas konkurirati arapskim povrćarima. Ako ćemo više producirati no danas, bit ćemo u stanju da s njima konkuriramo. Vi velite, da se halucim moraju u Palestini izobrazltl, ffi ondje mogu tek učiti, kako ne valja raditi. Izobrazbi ih valja u inozemstvu. Ljudi treba da dodju sa znanjem i novim metodama u zemlju. Prijedlog, kako što sam ga ja izneo proveden je već praktički u Kaliforniji i Argentini. Naša je zadaća da u kratko vrijeme dovedemo velike mase ljudi u zemlju. U kratko vrijeme mogu se gradski stanovnici dovesti na selo, ali su zato potrebne nove metode. Ako Wilkansky veli, da Kalifornija imade veliku prodju za svoje voćarske i vrtljarske proizvode u velikim gradovima, to ne zna, da se velike množine eksponiraju u Ne\v-York. Vi hoćete da 1200 obitelji naselite na 120.000 dunama, svaku familiju na 100 dunama sa 1.000 funti? Hoćete li time židovstvo spasiti. Ne razumijem, kako se može jedna ovakova stvar zastupati.

Četrnaesta sjednica.

Četvrtak, dne 8. septembra, p o s 1 r i e podne. Predsjeda potpredsjednik Berlin. Morris M ayer (Engleski) želi, da kongres imenuje komisiju,-koja će da ispita novi sistem diobe dobitka izrneđju kapitalista i radnika, kakav je uveden u Engleskoj.' Moramo naći mogućnost saradnje izmedju radnika i vlasnika, jer neprestanim konfliktima ne ćemo doći dalje. Rubašov (Poale Cijon): Dva smo iskustva u Palestini stekli. Jedno je 40 godina staro i ima 2 glavne značajke: privatni kapital i najamni rad. Drugo je, deset godina staro i temelji se na zemljištu narodnog fonda i na sopstveni rad. Kongres sad može da odluči o obim putevima: ne na temelju teorije, već i gorke zbilje. Oba pu-

ta tražila su žrtava i cionističke privrženosti, a rezultat sam za sebe govori. Privatni jišuv gospodarski )e zavisan o nežidovskom pučanstvu kao mali gradovi u Poljskoj 1 Litavskoj. Cionistički mora se ovakova kolonizacija pretvoriti u malu neproduktivnu manjinu, koju okružuje nežidovska većina. Cijonizam mora da izjavi, da ne će više ići ovim putem Zadnjih 10 godina pravilo se drugo iskustvo: temelji se na zemljištu narodnog fonda i kooperativnoj podlozi. Ako stvari objektivno promatramo moramo reći, da je radničko gospo darstvo u Palestini najvažnija cijonistička aktivna stavka. Istina je, da su mnoge kvucot radile s deficitom. No kvucot će uspjeti, ako Ih s ljubavlju osnujemo i rad obavimo široka pogleda i otvorenom rukom. Iz kongresa mora da se Iskristaliziraju dva imperativa, koji mora da su sveti zakoni naše kolonizacijone politike; nacljonaJlzacija tla i sopstveni rad. Zemljište mofa da pripada narodu, a plod zemljišta samo onome, koji ga obrađjuje. Narednih godina bit će kod javnih radova zaposleni mnogi radnici, pa Vaad hacirlm ne smije ni ovdje da ograniči radničku autonomiju. L. Lev i t e (Poljska): Rdjav je običaj na Sih kongresa, da delegati trebaju odlučiti o kompliciranim problemima, da budu obranici u kolonizacijonim pitanjima, u kojima se ne slažu stručnjaci. K pitanju emigracije velim da ima mnogo ljudi s nešto kapitala, koji bi uz neznatnu pomoć pošli u Palestinu. Pošto tu pomoć ne dobiju idu u Argentinu. Mnogo je bilo pritužba na administraciju u Palestini. VVeizmann Je u Pragu obećao radikalne promjene, ali u Ruppinovu referatu nijesmo o tome ništa čuli. Kupnja zemljišta ima se lako organizirati, da ne đodje do konkurencije izmedju pojedinih institucija. Trebalo bi stvoriti neku vrstu trgovačke komore za industriju i privatnu inicijativu. B. Rab (Palestina); tuži se, da se malo govorilo o kolonijama. Cijeni rad haluca, Palestina je za sve- Židove, pa se nc smiju zanemariti ni interesi kolonista. Najvažnije je sad za koloniste osnutak agrarne banke, jer su kolonije u kritičnom položaju. Dr. Korngriin (Poljska): Prema postojećim propisima mogu se useliti u Palestinu razne kategorije neproduktivnih radnika, a nemamo mogućnost za produktivne radnike, da im dovedemo u zemlju, ako ne dokažemo, da ima ju rada. To je stanje nemoguće i neodrživo. Kongres mora zauzeti u toj stvari odučno stajalište. Useljivanje mora đa se regulira po cijonisfičkoj organizaciji, ali iz Erec Jisraela, gdje se ima da osnuje imigracijom ured, koji treba da informira sve palestinske urede. Vodje suviše tišti neki osjećaj pretjerane odgovornosti. Mase na istoku nisu više nezrele. Otvorite samo put i uklonite zapreke, maseće doći. Harz f e 1 d (Poale Cijon) ističe, da nesistematičnost vodstva prenijela na rad kongresa. Ne smijemo gubiti vremena suvišnim debata- ■ ma. Glavno ie pitanje namaknuče sredstava. Radništvo u Palestini vodilo je tešku borbu za kupnju Emck Jesreela. (Moramo da osiguramo-30% Keren Haiesoda za kolonizacijone radove. Dr. Hausiiier (mizrabi) pita, što može Palestina da stvori, kad gaiut zatajuje. Naše institucije nisu organizatorrio još dovoljno izgradjene, zato će staviti kasnije prc-dloge o izgrad .pji organizacije. Dr. KatznelSon (Hltahdut) govori o aliji. Do 1. maja 1921. bili sr. vanjski uvjeti za emigraciju povoljni, fza prvoga maja oduzet nam je taj privileg. To je najveće zio, koje nas je zadesilo, što nam vrijedi mandat, kad nam oduzimaju najelementarnije pravo na slobodnu imigraciju, Stvoren je zaključak, da se osnuje u Palestini centrala za emigraciju, no do danas tonije provedeno. Morali smo stvoriti sami uređejer nas londonska centralu nije zadovoljila. Mercminsk i (C. Cijon) žali, da'vodstvonije predložilo imigracijom sistem za budućnost. Ne govorim o spoijašnjim uvjetima, već o nutarnjoj imigraciji. Imigracija trajat će još dugo. Moramo neimućnim imigrantima dati putne troškove. Danas mogu samo bogatiji da se isele, jer radni clemennt nema stedstava Stvorimo imigtfacijone kooperatlve. koje će o'ukšati radnom elementu imigraciju.

10

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 31.—32.