Жидов

moramo to pitanje đa pročistimo. Školski se budžet tokom godine snizio i to prvo za 25% kasnije za 50%, a konačno imalo se cijelo školstvo predati drugome društvu. U Pragu zaključeno je votirati 100.000 funti. Sad čujem, da se govori, o 50, 70 i 90 hiljada funti. Ako ne držite nužnim taj rad, tad brišite cijeli budžet. Hoćete li nastaviti kulturni rad, tad morate priznati, da je on najvažniji rad u zemlji, đa je on naš najjači politički oslon. Arapi su to shvatili i traže od vlade dvaput toliko škola, na Sto ih' mi imademo. Ml hoćemo, da uništimo ono, što već imamo. Nesmijemo zaboraviti, da palestinske škole nisu samo za Palestinu već i životni izvor za cijelu galut. Dr. Cernovic (Misrahi): Kritiku Je Školstvo u Palestini i prigovara modernim metodama naučavanja. Veli, da se odviše važnosti polaže na uzgoj tijela, na šetnju, gimnastiku 1 t. d.j, dok se zapravo učenje zanemaruje. Obuka se odviše često obavlja pod vedrim nebom. Učenici su naravski time zadovoljni, nu neznanu da li i roditelji. Odatle rezultira nedisclpllnirancst, dapače razuzdanost omladine. K tome pridolazi, da naša škola nema redo vitog budžeta. Ml svi odgojeni smo u galuti i ne možemo, da se oslobodimo veza prošlosti. Samo na bazi prošlosti možemo da gradimo budućnost. Najgore je nijekanje religije. Svi mi priznajemo svetost hebrejskog jezika. On je ali samo jezik, t. j, vanjski plašt naše kulture. Nije moguće, da se razne nacijonalne forme našega života jedne od drugih odvoje. Ako primjerice zabacimo židovsko pravo, koje je skroz religiioznog značaja, onda moramo, hoćemo Ii ili ne, uzeti drugo pravo, t. T-~narodno pravo drugog jednog naroda, a to znači asimilaciju. Ja bih rekao, da je sav palestinski pokret židovsko reilgijozan. To su se već prvi »Hoveve Cijnfh* . razumjeli. Poznajem sve nedostatke palestinskog školstva, priznajem veliku političku važnost jevn.-j--skog jezika u Palestini, nu tražim strogu disciplinu, a ne, da pojedina privatna društva ili. učiteljski odbori imadu svu moć nad školama. Rabin K. O o I d (Amerika) : Govori u ime židovskih maJogradjana. 1 na uzgojnom polju valja naći put za zajednički rad. Predlaže ime-i novanje posebnog odgojnog vijeća, koje ima da upravlja cijelim odgojnim radom. U ovom odgojnom vijeću mora da su zastupane sve struje u cijonizmu. Dr. M. Ciliicksohn (Palestina): Nas kulturni rad nema principijelnih protivnika. Naše poteškoće zavise o novcu. No izdaci ne smiju da se odrede po principima, već obratno. Naš će jišuv nositi dio troškova, ali i vlada nam mora pomoći. Kongres mora da ustanovi naše zahtjeve i da tim zahtjevima ide vladi. Mora da gradimo kuće za naše škole, te smo za to tražili dvadesetipet hiljada funti. Čujem, da kulturna komisija ne će da uvaži taj naš zahjcv, pa molim kongres, da dozvoli zamoljenih dvadeset ipet hiljada funti za podignuće školskih zgrada. Dr. M. Bieucnstock (Istočna Galicija); Kritikovali smo vodstvo, ali smo se malo bavili kulturnim i odgojnim pitanjima. Nije važan kvantitet škola i učenika, već kvalitet obuke i školskog sistema. Mora da stvorimo jedinstveni uzgojni sistem. Znamo, da razvoj našega naroda još nije osiguran. Moramo omladinu pripraviti i na neuspjeh. Omladina mora đa i u svojoj unutrašnjosti proživljava naš veliki nacionalni ideal; samo onda imat ćemo jaku omladinu. Vodstvo treba da se brine za dvije stvari - da jača sile. koje su već u Palestini 1 da koncen-i trira najbolje učiteljske sile u galutu, đa ih pripravlja za Palestinu, imamo premalo gospodarskih i stručnih škola. 1 školstvo u galutu moramo postaviti na valjanu bazu. Ako s ponosom o nama kažemo, da smo narod knjige, tad mrra duševna obnova, đa uslijedi zajedno sa općim obnovnim radom. Potpredsjednik Motzkin pita kongres, da ii je pripravan produljiti vijećanja na jedan dan, ier treba održat! pet sjednica. Prima se.

Sedamnaesta sjednica

Nedelja 11. septembra 1921. prije podne. Potpredsjednik Motz k i n otvara sjednicu i javlja, da komisije kraj sveg nastojanja nijesu dovršile rad, pa da se stoga odgadja sjednica do na večer.

Osamnaesta sjednica

Nedelju, dne 11. septembra 1921. na večer. Predsjeda potpredsjednik Motz k i u, Rtchard Licht h e i m: Prvi put možemo Iskazati tako velik broj šekela, tako da se ovaj kongres ukazuje doista kao reprezentacija židovskog naroda. Nema niti jedne židovske stranke, koja bi imala 740.000 organizovanlh članova.*) Prije smo tražili za izbor delegata 200 šekela, da ovaj kongres dvije hiljade, a novi nacrt traži dvije tisuće pet sto. Da u našim najvažnijim zemljama ne vladaju tako slabe valu tame prilike, mogla bi organizacija pokriti sve izdatke Sekellma. Organizacljonl odbor predložit če Vam novi nacrt. S toga hoću da se taknem samol nijih stvari, imat čete prije svega da odlučite, koliko puta treba da se kongres sastaje l po kojem izbornom sistemu treba delegate izabrati. Predlagat će se. da se kongres sastaje svake druge godine, a u godini bez kongresa, da se održi godišnja konferencija, koja čc se sastojati iz članova Egzekutive A. K. 1 jednog odbora kongresa. Najvažnije je pitanje promjena A. K. Traži se, da se uspostavi A. K. u svojem prijašnjem znamenovanju kao korporacija od 25 članova, koja je u stanju, da radi zajedno s Egzekutivom i da uspostavi kontakt izmedju Egzekutive i zemaljskih organizacija. Nu to nije zastupstvo svih grupa, to je korporacija izabranih cijonista s uvaženjem principa frakcije. Od osobite je važnosti odnošaj zemaljskih .organizacija i federacija. Oba principa imaju svoju opravdanost. Pitanju je tek, kako da ih organski vežemo. Predložio sam, da se od centrale izdaje samo jedan Sekel, što ne priječi, da u zemaljskim savezima mogu pojedine grupz po proporcijonalnom izbornom sistemu birati za kongres. Treba da odijelimo administrativne i opće cijonističke zadaće od zadaća unutarnje političke naravi, koje pripadaju pojedinim savezima. Jedno od najvažnijih pitanja je reforma vodstva. Poteškoća je u tome, Sto su se promjenile prilike u našoj organizaciji. Organizacija se prije upravljala po propagandističkim gledištima, a danas moramo uvažiti još i zadaće čisto praktične financijalne kolonizatorne prirode. Mi smo država, koja nastaje, a ovaj kongres je preteča budućeg židovskog parlamenta, koji ovdje treba birati predsjednika političke partaje, a s drage strane ministarstvo, koje ima da izvrši odredjene državne zadaće u Palestmi. Novo vodstvo treba da je ujedno uprava partaje i ministarstvo. Javnost traži sada stručnjake. No »samo stručnjaci« ne če nas moči spasiti, jer razvitkom države raste i naša partijska zgrada. Moj ramo naći pravu vezu stručnih ministara sa propagandistima. Kongres treba da bira prave ličnosti i da tako opet uspostavlja prekinuti legalitet. Važno je i pitanje, gdje da bude sjedište vodstva. Popularno je mnijenje, koje predlaže prenos u Palestinu. I oko mnogi razlozi za to govore, ipak bi morali mnogi" resori ostati u Londonu. Moramo još veliku borbu voditi da predobijemo židovstvo za cijonlzam. A ova se mora voditi izvan Palestine. Za to i jer se političko sjedište nalazi izvan Palestine, bila bi velika pogrješka, da vodstvo kao takovo preselimo u Palestinu. Naravno, da trebamo palestinsku Egzekutivu, koja će biti bolje izgradjena no dosadašnja i imati veću samostalnost u kolonizatomim pitanjima: Morat ćemo stvoriti oijell niz resora u Palestini i to: politički, resor za školstva za poljoprivrednu kolonizaciju, jalni departement, radni resor i resor za socijalnu skrb. Sve institucije u Palestini moraju

*) U ovom broju nisu uračunati ruski Sokell. Op. ured.

doći u organsku vezu s palestinskom Egzekutivom. Sva ta pitanja još danas nisu potpuno riješena. Bezuvjetno je nužno, da se svi ni instituti koncentriraju u sjedištu Egzekutive. Kod N. F. treba razlikovati kolonizatorni rad od propagandističkog rada. Pošli smo na ovaj kongres u znaku borjbte, u kojoj se radilo o egzistenciji naše organizacije. Za to moramo znati, zašto imamo tu cijonističku organizaciju i zašto je trebamo. Mnogo se ovdje govorilo o politici u galutl. Velika je psihološka zabluda misliti, da će se napuštanjem gaJutske politike predobiti asimilante. Aslmilanti napali su Herzla ne za to, što ie htio bavilti se galuiskom politikom, već za to, jer je htio izgraditi židovsku Palestinu. U obnovi Palestine sadržana je i misao preporoda židovskoga naroda. Dok ustrajemo kod te temeljne misli, morat će cljonizam ostati u borbenom stavu protiv asamllatornoga židovstva. Nešto bitno za Palestinu može da se rodi samo iz nacijonalne volje. Dr. Emil Margu I i e s (Cehoslovačka); Referira u Ime organizacionoga odbora o reviziji organizacijonoga statuta. Izvjestitej bavi se pojedinim paragrafima, te predlozima članova kongresa. U glavnome primljen je nacrt predložen po Egzekutivi s neznatnim promjenama. Nastavak izvješća, referate i zaključke o Keren Hajesodu i financijama, donijet ćemo u narednom broju.

Dvadeset i četvrta sjednica

Srijeda, dne 14. septembra 1921* na večer. Predsjeda predsjednik Sokolov. J. OrUnbaum (Poljska) izvješćuje n ime političke komisije, te predlaže ove rezolucije; I. Dvanaesti cijonistički kongres izjavljuje a ime židovskoga naroda: U ovih osam godina, u kojima se nismo mogli sastati, je veći dio našega naroda teže pogodjen no ikad prije u tisućljećima našega egzila. koja su puna nužde i nevolje. U isto doba primio je židovski narod vP jest utjehe. Ona mu je obećala uvjet, koji mu treba za ispunjenje njegove čežnje i neprekidne težnje za preporodom uspostavom njegove narodne domaje, osnutak slobodnog, ujedinjenog i svestranog narodnog života u njegovoj domovini; jamstvo nesmetane izgradnje. Potrešen i zahvalan primio je židovski narod izjavu britskog naroda, koja je uslijedila u sporazumu s drugim narodima, a koja je pod imenom Balfourova deklaracija ušla u povijest, te izjave Francuske i Italije i njezinu potvrdu zaključkom sila u San Remu. Židovski narod čeka na ostvarenje tih Izjava i toga zaključka. Očekuje, da će se čim prije u Erec Jisraelu stvoriti politički, administrativni i gospodarski uvjet, koji će osigurati uspostavu narodne domaje i to u smislu deklaracije od 2. novembra 1917., koju je izdala Engleska, a druge je vlasti potvrdiše. Židovski narod, koji počinje da se pridigne iz svoje potrešenosti i raskidanosti, hoće da skupi sve svoje snage, da izvrši ovo djelo. 11. Kongres izjavljuje, du je potvrda palestinskog mandata po Ligi Naroda vrlo nužna za osiguranje reda, razvoja i zemlje i brzu izgradnju narodne domaje. Premda nacrt mandata pokazuje mnoge nedostatke i ne udovoljuje mnogim po cijonlstičkoj organizaciji iznesenim zahtjevima, izrazu]« kongres nadu., da će potvrda mandata otvoriti polje za zakonski uredjen, uspješan i produktivan rad židovskoga naroda za izgradnju njegove narodne domaje a na dobrobit cjelokupnog pučanstva Palestine. 111. Kongres uzima sa zadovoljstvom do znanja, da će se zemlja istočnoga Jordana, koju je židovski narod vazda smatrao Integralnim dijelom Erec Jlsraela. opet uključiti u mandatno pod-

12

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 31.—32.