Жидов

ručie Palestine. Sa žaljenjem mora kongres da ustanovi, da pitanje sjeverne granice Erec •Ilsraela pored svih nastojanja Egzekutive nije našlo riješenje, koje zadovoljava. Kongres poziva Egzekutivu da poduzme sve korake, icako se ne bi prepuštalo administrativno i gospodarsko jedinstvo Palestine politici interesne sfere I da se ne umanjuju mogućnosti naseljenja za židovske mase, koje traže rada. Kongres se nada, da će vlada francuske repub.ike u tom smjeru doći u susret interesima židovskoga naroda, rv. XII. kongres smatra svojom svetom dužnošću da svečano prosvjeduje protiv krvničkih i nasilničkih djela, koja je arapska fukara izvršila na židovsko pučanstvo lafe i kolonije Judeje i Samarite te žali. da mora ustanoviti, da ta djela još danas nisu našla primjerenu kaznu. Kongres upozoruje naročito na činjenicu, da je bestialno umorstvo odličnoga književnika Brennera i drugova ostalo dosad nekažnjeno. Odlučno moru kongres da se ogradi protiv zabrane useljivanji u Erec Jisrael, koja je uslijedila po majskim izgredima, a i poslije nije bila dignuta potpuno, nego je bila zamijenjena drugim ograničenjima. Isto tako mora kongres da protestira protiv toga, što je veliki broj Zidova u vezi s majskim izgredima zbog političkih uzroka izagnan administrativnim putem iz Erec Jisracla. Kongres vidi u tim koracima, koji su bili prikladni, da so bezdušni huškači osokole na dalja zlodjela, kršenje naših prava i životnih interesa. Kongres izjavljuje pred čitavim svijetom, da je slobodni ulazak u Erec Jisrael pravo židovskoga naroda, a to mu se ne smije ni pod kojim uvjetom odu-V zeti. Uredjenje imigracije u Erec Jisrael prema mogućnosti primanja, stvar je židovskoga naroda i njegovoga organizovanog zastupstva, cijonističke organizacije, u sporaznmku s upravom Erec Jisraela. XII. je kongres uvjeren, da će samo pravedna politika jednakih prava i jednakih dužnosti na sve djelove pučanstva u Erec Jisraeln, samo strogo, bezobzirno čuvanje zakonitosti i sigurnosti osobe i vlasništva, samo poštena politika na osnovu Balfourove deklaracije može da dade Erec Jisraelu mir i da stvori bazu za dobri odnošaj i mirnu suradnju Židova i Arapa na korist i blagoslov zemlje i cijeloga njegovoga pučanstva, XII. kongres sa zadovoljstvom prima đo znanja, da je Egzekutiva na temelju zaključaka sjednice A. K. u Pragu poduzela kod britske vlade korake, te je pozivlje, da poduzme sve nije ! re. kako bi što prije provela zahtjeve. V. Sa žalošću i ogorčenošću proživio je židovski narod dogadjaje posljednjega vremena n Palestini. Neprijateljsko držanje nahuckanoga dijela arapskoga pučanstva, što se u krvavim nasiljima očitovalo, ne može da skrši msšu volju da izgradimo nacijonalnu domaju u Erec Jisraelu i našu volju, da s arapskim narodom živimo mirno i složno, pa da zajedno s njime iz( gradimo Erec Jisrael tako da će svakome od njegovih naroda biti osiguran nesmetani narodni razvitak. Ta će dva semitska naroda, koje je već jednom vezalo zajedničko kulturno stvaranje, znati naći put, da u vrijeme svoga narodnoga preporoda životne svoje interese vežu u zajednički rad. XII. cijonistički kongres traži od Egzekutive, da nastavi u još većoj mjeri svoje nastozanje oko potpunoga sporazuma s arapskim narodom na osnovu ove izjave i apsolutnoga oču-* vanja Balfourove deklaracije. Kongres naglašava, da židovski kolonizatorni rad ne će da smeta pravima i potrebama onoga dijela arapskoga nrođa, koji hoće da radi. VI. XII. cijonistički kongres pozdravlja nastojanja i rad jišnva u Erec Jisraelu, koji nastoji da ga organizuje. Kongres vidi u Asefa Hanivharim Zajednica poslanika predstavništvo židovstva u Erec Jisraelu, a u od nje biranome Vaad Leumi Narodnom vijeću i u jedinstvenim općinama, kojih su predstojništva birana općim izborima, osnov organizaciji čitavoga židovstva

u Erec Jlsraelu. Kongres traži od Izvršnih organa cijonističke organizacije, da podupre jlšuv Erec Jlsraela u nastojanju, da postigne samo uprave i reprezentacije za te svoje institucije, a osobito da postigne pravo oporezovanja za potrebe općina i centralnih uredjaja jišuva. Kongres obvezuje vodstvo cijonistiCke organizacije da svaki svoj rad u Erec Jlsraelu radi u zajednici sa Vaad Leumi-om. Način toga rađa mora da odrede A. C. i Vaad Leumi zajednički. VII. Kongres zaključuje, da pošalje delegate u Erec Jisrael, London, Ženevu i Washington, da obrane naše interese i vode rasprave, koje bi kod toga mogle nastati; kongres prepušta Egzekutivi, da na prvo) sjednici A. C.-s( izabere delegate. Vili. XII. kongres potvrdjuje manifest kopenhaSkoga biroa Cijonističke Organizacije, u kojemu je proklamirano postignuće nacijonalnih prava onoga dijela židovskoga naroda, što živi u galuti, i da ta prava traži kao dio zadaća, što si ih je za vrijeme rata uzela Cijonistička čija XII. kongres pozdravlja udio vodstva i zemaljskih Saveza kod delegacije različnih grupa, koje su se kod mirovne konferencije borile za priznaju nacijonalnih prava židovskih manjina u različitim državama i njihovu saradnju kod osnivanja Comite des delćgations juives. Kongres konstatujc, da je ta borba donijela ugovorc'o zaštiti manjine u različnim državama, za zaštitu manjinu uopće, a židovskih napose, i da su u tim ugovorima židovski narodni za-y htjevi tek djelomice primljeni. Kongres pozdravlja zemaljske cijonističke Saveze i njihove zastupnike u parlamentima istočne Evrope, što vode neumornu i ustrajnu borbu za priznanje židovskoga naroda u onim zemljama i za provedbu zaštite manjina. Kongres izjavljuje, da je sav politički rad u galutu, a koji je integrirajući dio čitavoga cijonističkoga rada, leži u kompetenciji Zemaljskih saveza. Taj je rad samostalan i neodvisan od vodstva Svjetske Cijonističke Organizacije. Kongres traži od Egzekutive da u zajednici s Akc. Komitejom sve od političkoga odbora dane poticaje i predloge ostvari. Grunbaum: Politička komisija smatrala je nužnim predložiti kongresu ,da se u ovom odlučnom času obrati apelom na židovski narod. Referent čita proglas, koji smo u zadnjem broju donijeli. Prelazi se na glasovanje. Primljene su sve rezolucije i proglas na narod, a Egzekutivi s© predaje da sporazumno s A K. odluči o dodatku k IX. rezoluciji, koju je predao S. Kaplanski, a koja radi o sazivu svjetskog židovskog kongresa. Predsjednik Sokolov prekida sjednicu na 1 sat.

Zaključna sjednica

Predsjedatelj Sokolov sjednicu u 12 sati 40 časa. , Dr. Emil Margu 1 i e s izvješćuje o neriješenom dijelu organizacionoga statuta- te su predloži bez debate primljeni. Prema tome će Centralno Vijeće (prijašnja godišnja konferencija) imati pravo opozvati Egzekutivu s 2 trećine glasova, a Egzekutiva može protiv ovos zaključka apelirati na kongres. Od članova A. K. imadu pravo glasa samo 25 izabranih. A. K. ima svoje posebno predsjedništvo, koje ima pravo da ga prema potrebi sa-/ življe. Novost je osnutak Financialnoga i Gospodarstvenoga Savjeta Cijonističke Organizacije, koji sastoji od 3—7 člana, a ima zadaću, da ispituje sva pitanja što se tiču financija i gospodarstva, da izradjuje planove što zasjecaju u to polje, pa da ih onda predaje Egzekutivi na odluku. Egzekutiva dužna je da sva pitanja, što u to područje zasjecaju, daje njima na pretres. Trojica od kongresa birana člana toga vijeća imaju u Egzekutivi sva prava pravoga članu u pita-/ njima, što zasjecaju u kompetenciju vijeća, dok u centralnome odboru imadu sva prava što ih imadu članovi Egzekutive.

Zatim predlaže dr. Emil Margu Ii e s u ime Organizacijom: komisije dvije rezolucije. One glase: I. Egzekutiva ima da bira članove direktorija Keren Hajesoda, koji je imaju u tom direktoriju zastupati, iz Gospodarskoga i Financija!-' moga Vijeća, Egzekutiva može da u s Akcijonim Komiteom imenuje pojedine članove Financijalnoga i Gospodarstvenoga Vijeća guvernerima cijonističklh financijainlh institucija. Egzekutiva i A. K. imađu da se principijelno služe uredjajem Financijalnoga i Gospodarskoga Vijeća, da time urede koordinaciju svih financijalnih i gospodarskih institucija i akcija Cijonističke Organizacije. 11. Kongres izabire odbor od 6 lica za izradjivanje statuta. Poslije vijećanja, s tim odborom mora Egzekutiva na sjednici Centralnoga vijeća predložiti ove nacrte: 1. izbornoga reda; 2. pravilnika za kongres; 3. pravilnika za Centralno, Vijeće. Taj će izborni red i pravilnik poftvrdjenl od Central. Vijeća do nastajnoga kongresa imati provizornu pravovaljanost. Egzekutiva je ovlaštena, da u sporazumu s odborom za izradjivanje statuta odstrani eventualne stilističke nekorektnosti. Ti su predloži primljeni bez debate. Inž. Robert S t r 1 k e r predlaže u Ime permanentnoga odbora ovu listu: Egzekutiva: Hajim Weizmann, predsjednik Cijonističke Organizacije, Nahura Sokolov, predsjednik Egzekutive, Menahcm Uslškin, dr. Eder Vladimir Jabotinskl, Rikard I ichtheim, Leon Motzkin. dr. Solovejćik, prol. dr. Herman Pick. Josel Cowen, Bernard Rosenblatt, dr. Artur Ruppin, Josel Sprinzak. Za sijelo Egzekutive predlaže se London. Budući da nema protukandidata, prima se lista en bloc. Isto tako primaju se aklamacijom svi predloži permanentnoga odbora: Financija no i Gospodarsko Vijeće sa pravom glasa u Egzekutivi: Dr. Berthold Feiw el, dr. Ocorg Ha 1pern i lsaac Na idi t sch. zatim: dr. Arnold Bar th, Salamon Kap!an ski j, S. Sc h o tele en, Petar Schweitzer. Akcijoni Komitej; Dr. Leon Reich, M. Abr«. ham, dr. Chajes, Julije Simon, Podličevski, Griinbaum, dr. Mantke, Robert Stricker, A. Freeman (Kanada), A. Bernhard (Rumunjska), dr. Viktor Jacobson, Abr. Ooodberg Louis Lipsky, dr. Srna. rija Levin, David Jellin, rab. Maycr Berlin, rab. Jehuda Leib Fischmann, Hermann Struck, LeviEpstein, Maskel Farbstein. Elieser Kaplan, dr. Ab. Katznelson, Nahum Twersky, Salamon Rubašov, J, Mereminski. Zamjenici; Israel Rosoff, Vladimir Temkin, Kurt Blumenield, dr. Gsias Ton, prol. dr. Otto Warburg, Nehemia de Liema, Adolf Bohm, dr. Isr. Caleb, Israel Moses Sieif t dr. Mayer Klumel, Brutzkus, Moriš Rottenberg, Louis Robison, Boris Goldberg, Aleksander Goldstein, dr. Samuel Rapaport, nadrab. J. Rubinstein, Isak Allen, rab. S. Btfodt, rab. Zlatnik, dr. Robert Weltsch, dr. Hajim Tartakover, Josip Ahronović, Beri Locker, Eisig Brudny. Kongresni sud: Predsjedatelj: dr. MakBodenbeimer. .. Članovi; Mihael AleinikoSi, dr. Arnold Barth, dr. Majer Ebner, dr. Desider Friedmajin, Apolinary Hartglas, Beri Locker, dr. Mihael Ringel, dr. Hajim Tartakover. Kongresni zastupnik: Dr. EnnJ Margulies. Časni sud: Predsjedatelj: S. Grenemann. Članovi: Lazarus Barth, Herbert Benwitch, dr. Samuel Daiches, dr. S. Hirsch, dr. Muenz, dr. Henrik Rosmarin. Revizori: M. Sliire, Simon Marks. Zamjenici: Paul Ooodmann, revd. J. K- Goldbloom. Komitej za izradjivanje statuta: Dr. Arnold Barth, Aleksander Goldstein, Beri Locker, dr. Emil Margulies, dr. Mihael Ringel, Nahum lwersky. Bialik: Bog nije htio da bude potpuna današnja naša radost. Napokon je došao dan, koji smo iščekivali već hiljade godina, dan, kad se objavio početak spasa, da, koji smo u krva-, vlm suzama i paklenskim mukama iščekivali.

BROJ 31.—32.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)