Жидов

Prvi odjek spasa dopro je do nas. AU u času kad smo se nadali, da £e biti na okupu Židovi sa svih strana svijeta, vidimo na žalost samo glas. nike jedne malene česti. Veća čest onih, koji se pripravljahu, da ovamo dodju kako bi saslušali prvi zov, raoradoše ostati daleko od nas. Mislim na onih 500 delegata, koji su mogli doći \z, Ruj sije, koji su odijeljeni od nas željeznim zidom. Bog zna, da li će do njih doprijeti samo slabi odjek poziva, šta više pitanje je, da * li ćemo doživjeti, da ih još vidimo. Upravimo svoja srca prema Istoku i pošaljimo im svoje blagoslove l želje, neka bi im bio suđien spas iz strahovitoga pakla, gdje se valjaju u krvi i pepelu, ako im već nije moguće, da se potpuno oslobode. TkoJ zna, da li će im najbliža budućnost donijeti spas i nije ii uzaludno prolivena njihova krv. Jedna* mala utjeha niče iz sadašnjosti, a, sastoji se u tom. Sto će narod iz ovoga strašnoga položaja povući nauku. Prije jedno 4 godine, prije ruske revolucije, kad je rusko židovstvo materijalno dosta dobro stajalo, nadali su se svi, da ćo poslije sklapanja mira spasiti svoj imetaß «om u Palestinu. I kad je baš onda objavljena} Balfourova deklaracija, zavladala je u cijelom ruskom židovstvu neopisiva radost, jer su u tajne vidjeli davno s čežnjom iščekivano čudo. A sada vidimo što je postalo iz svih tih nada. Neka židovski narod napokon dodje do uvjerenja, da u tudjoj zemlji nema nade za nas. 1 . Za redan čas sve sc uništi, ne samo lako zasluženi imetak, nego se razara do temelja i Rtaro teško stečeno bogatstvo. Neka to svaki ima na umu i neka svaki prenese onamo svoj imetak, gdje će biti vječno osiguran židovskom narodu. Kucnuo je čas za čine. Zasitili smo se sanja, mašte i snova. Hoćemo da vidimo djela. U radu će se izgladiti protivštine. Vječno raspravljanje slabi našu volju i drobi nas u zrna prašine, koja se ne mogu stopiti u masivnu gru- , du. Pod površinom čina naći će se naše pojedi" uo korijenje, srasti će se i nastati će jaka stabla, a pojedino drveće udružlt će se u velike SumOj Dajte uhvatite radom korijen u tlu i svi ćete seS ■smatrati ogrankom jednoga debla. Ovdje sjede ljevica, desnica i centrum. Svi se bore medju sobom u svijetu ideja mašte if snova. Kad budete pošli na djelo, razabrat ćete istom koliko je suvišnih rasprava 1 praznih rije-, či bilo sadržano u ovoj prepirci. Bacite riječi u talionicu čina, a čisto će se zlato izlučiti samo od sebe u velikim komadima. Kad se radi onda dolazi bez riječi i bez buke do sloge. Baš desnica mora da znade, da je najveće djelo, koje doživ-* ijavamo, izvedeno po lijevici. Ne samo u Palestini. nego i u Rusiji, gdje vladaju najstrašnije prilike za židovstvo. Mi smo svjedoci, možda najljepše pojave sadašnjeg razdoblja u povijesti Židova. Više desetka hiljada mladića, djece i unučadi kramara, što nisu nikad poznavali produktivan rad struje preko pogibeb’nih staza i granica kriomice u obećanu zemlju, da tamo kroz mjesece i godine Obavljaju najteže poslove, da vrše produktivne poslove i da žive otd muke svojih žuljeva. Gdje smo na cijelom svijetu mogli uočiti sličnu pojavu? To nije moda, to nije samo mladenački nagon, toga još nije bilo u povijesti, da se više hiljada mladića dobrovoljno osudjuje na prisilni rad. To je jedinstvena pojava na svijetu. 1 ako u opće još imamo! nade da uredimo, svoj život ćovječnijc i da ga popravi-! mo, onda polažemo cijelu svoju nadu na našu omladinu. Možda će oni biti prvi. koji će ostvariti san najboljeg čovječanstva, što se nije moglo postići silom, to će oni izvršiti tihim radoulj i ja sam uvjeren, da će oni svoje djelo izvršiti židovski. Nije to za njih gest ili pusta igra. l v Nji-f hov je odnošaj prema idealu rada Isti kao odnošai starog židovstva prema zapovijedima Tore. Za njih je to religija, kultus rada. A ovu novu' religiju dala nam je Palestina. Hapocl MacaJr-Brdn-j ner i njegovi najbolji drugovi, bili su prvi, koji su propovijedali novu religiju. Ovaj je pokret duboko ukorijenjen u rellgijozuim običajima naše omladine, a da ona to nezna i možda ne će da priznade. I jednom će nastati u Palestini jedna nova religija, religija rađa, koju ćemo isto tako vjerno držati, kao što srao vjerno ću-' vali staru Toru. Ali zastupnici ljevice, neka ne omalovažavaju i ne preziru desnicu. Možda je zasluga desničara, koji su do sada vjerno sačuvali ideale Tore, da ljevičari im adu danas svoje ideale. Or-

todoksija je vjerno sačuvala onaj dokumenat, na temelju kojega tražimo za se svoju zemlju. Naj9 jedini dokumenat iz Palestine je Tora. Da Jnije bilo pobožnog židovstva, bogzna da li bi došli do sadašnjeg stanja, da U bi baš Palestinu c(da-' brali i da li bi baš u Palestini tražili spas 'svctje duše 1 duše cijeloga naroda. A centrum, t. ]. oni, koji sjede na dvije stolice jedno rade, a i drugog ne će da se odreknu, koji se smatraju dobrim račundjljama i hoće iz\ graditi Palestinu samo na temelju hladnog račina, pitam: Gdje ste bili sa svojim računskim vještinama prije 20 godina? Da ste Vi prije 20 godina proračunali što će stajati rat i revolucija. Vi bi svoj imetak spasili u Palestinu i ne bi bili prisiljeni da šaljete delegacije u Ameriku, da tamo prosjače kod bogatih Židova? Ali mi ne ćemo s novcem Palestinu sagraditi, kao. što ie ne ćemo obnoviti s mačem. Kao šjto se kod gradnje hrama nije smio čuti zveket željeza, jer željezo znači razaranje, a hram pomirenje tako neka se kod nas pri izgradnji Palestine nc čuje zveket srebra. Ne će izgraditi Palestinu niti zveket željeza, niti zveket srebra, nego zvuk radničke pjesme. Vi dajete radnicima sa-l mo novac, a oni Vam daju Vašu čast. Oni ski-, daju sa Vas sramotu nametničkog života i čine Iz Vas narod rada. koji se može pouzdati navlastitu snagu. i A sad bih htio reći nekoliko riječi našim vodjama. Izabrali smo ih, izrazili im svoje po• vjerenie. Molimo ih, da imadu povjerenja prema narodu, kao što ga on imade prema njima. Narod Ih ne če napustiti. U času nužde neka se obrate na narod, a on če se postaviti iza njih. To če se dogodit samo onda, ako černo narodu dati novi ideal i ne ćemo biti loši oponašatelji malenih naroda. Temelj našega preporoda mora biti visoki ideal i bolji način života nego je onaj, u kojem se danas nalazi naš narod. Ako se ne budemo dali voditi ovim Idealom, ne će biti Bog u našoj sredini. Pri izlazu iz Egipta, kad je narod na putu u Palestinu prolazio pustinjom, išli su svećenici napred, a zatim je slijedio narod rozri-; jedjen u plemena i prevodjen svojim plemenskim vodjama. Ali u sredini cijeloga naroda uzdizao se zavjetni kovčeg, u kojem bijahu pohranjene ploče zakona. Na našem sadašnjem putovanju moramo si dati nove ploče, na kojima če biti zapisan novi životni ideal: jer samo će u fom slučaju slijediti svoje vodje. U borbi s Amalekom stajaše Mojslje na brdu, a Aron i Hur podupirali , su njegove ruke. Aron je simbol svećenstva, a Hur umjetnosti i obrta. I u današnjoj našoj borbi moraju se naše vodje takodjer osloniti na Toru i rad; tad če biti sigurna naša pobjeda. (Burno, dugotrajno odobravanje). Dr. Šmarjahu Levvin: Nakon Bialika nemam ništa da kažem. Bialik vam je propovijedao moral. 1 ja ću vam propovijedati moral. Imamo u cljonizmu mnogo generala, a malo vojnika. Svi mora da vršimo običan posao i da time pomognemo narodu. Pitanje je, kako da dodjetno k narodu. Neka nitko ne misli, da ćemo Palestinu izgradit: čudesima. Čudo leži u generaciji. Narod ne sastoji samo iz škola, već i 3z groblja. Ne mislite, da ćemo za pet izgraditi Palestinu. Moramo naći veze s narodom, a to možemo da postignemo samo duševnim vezama. Mora da privučemo židovske pjesnike i umjetnike, jer oni će naći put k narodu. Kon-* centrirajte sve snage, da naš rad bude plodan. Ne mislite, da će egzekutiva učiniti nešto velikoga. Veliko stvara samo narod. Nadjun se, da će doći narod i da če izgraditi zemlju. David Y e I! i^n: Osam je godina narod čekao da dodje taj dan, kad če se njegovi zastupnici ovdje sastati iz svih zemalja. Čekali smo dok se opet sastanemo, da vijećamo kako ćemo izvršiti veliko djelo. Svi su priznali naše pravo, moramo ispuniti našu dužnost. Pred 40 godina bili su prvi pijoniri ra‘adi djaci, koji su došli u Pa* lestinu, da polože temelj obnove. Za njimaj Su došli stari; nadamo se, da će iza sadanjlh haJucima doći stari. Tad ćemo bili sigurni, da je položen temelj izgradnji zemlje. Više od 10 dana smo vijećali i došli do pozitivnih rezultata. Najvažnija je posljedica naših vijećanja, da ne ide samo narod u Cijon, već i cijonizam uprava 2. N. F. preselit če u Palestinu. To je početak izbavljenja, no moramo svagdje energično raditi Mogućnosti su sad velike, narod mora da

ispuni svoju dužnost i da izgradi svoju domaju. Tad če Palestina biti Erec Jisrael Dr. Chajes: Nakon 2 nedelje rada i borbe, doš i smo do završetka. Hoćemo priznati, da je bilo borbe i prepirke. Ja sam ni-J satn se borio, ne za to što nebi znao da se borim, već zato, jer ne ću uopće da se borim s cbs jonistima. U svakom Židovu nadjem svetu iskru. 1 u drugim parlamentima ima žestokih borba, no praktički život države sili ih na zajednički ra<L Mf se ovdje sastajemo svojevoljno za to je za nas ta borba opasnija. Naučeni smo da se borimo, jer smo uvijek bili potlačena manjina. Želim da se naše borbe uvijek vode samo stvarno i u dobroj vjeri. Govornik zahvaljuje prezldiju za pravedno i sretno vodjenje sjednica i želi, da bi uspjelo na putu u Palestinu nadvladati sve poteškoće. Predsjednik dr. Weizm ann : Okasno je i mnogo je bilo riječi, bit ču vrb> kratak, jer sad valja manje govoriti, više šutjeli, a mnogo raditi. Imam da ispunim ugodnu dužnost, da vara se u ime drugova i moje ime zahvaljujem na izboru. Znamo, da smo preuzeli tešku zadaću. Časovi puni "briga, koje smo ovdje proživjeli pokazali su nam veličinu zadaće. Da li ćemo joj biti dorasli, pokazat če naredni kongres. Jedno mislim da mogu obećati: Radit ćemo kako najbolje zjiamo. Neznam. da li če i najbolje da zadovolji. Sutra čete se osvrnuti na ono. što je stvorio ovaj kongres, dvanaesti po broju, ali možda orvf po svojoj zamašnosti u novoj epohi. Jedan je rezultat već postignut. Sazdao je opet iz ruševina organizaciju. Unapredio je n organiziranju naše financijaln« institute i najglavnijl flnancijalni institut Keren Hajesod. Stajao je u znaku svijesti, da moramosad dati prednost obnovnitn zadaćama. Stvorioje gospodarsko viječe, koje ima da osnuje gospodarstvo u Palestini. To su možda najistaknutiji potezi kongresa. Bili su to teški časovi, časovi borbe, hrvanja i traženja puta, koji našem oku još nije jasan. Uspon je vrlo težak. Akoćemo biti svijesni tih poteškoća možda ne ćemo doživitl deslluzija. Znamo, da imamo ići teškim putem, no ujedno i znamo da iza nas stoji nerazoriva volja židovskog naroda i držim, da jaki, strogi i pravedni Bog Israela gleda na svoje sinove u njihovom teškom iskušenju, te da će iz tog teškog iskušenja nastati bolja generacija., koja če naći pravi i ravni put u Cijon. Predsjedatelj Sokolov. Ugodna mi je dužnost, da izrazim vladi ove zemlje zahvalu XII. Cionističkog kongresa. Vlada ove zemlje proizašla je iz borbe nacijonaliteta i ima duboko razumijevanje za naš ■ pokret, želimo, da se zahvalimo i gradu Karlove Vary, čije nas je pučanstvo na svakom koraku susretalo simpatijom i razumijevanjem. Hoću da se zahvalim našoj omladini, našim redateljima i našim gombačima, koji su aam pružili velik užitak i nacijonalnu zadovoljštinu. Hoću da s» zahvalim i kongresnom birou, koii je imao teške dužnosti, te ih ie savjesno izvršio. Moje dojmove hoću da izrazim riječima r Bio je težak kongres, a'i je bio i dobar kongres. Možda je to bio zadnji kongres u galutu, nadamse, da će naredni kongres biti u Jeruzalirmi. Mi smo se ovdje objasnili, nismo ništa tajili. Ovaj je kongres bio zrcalo židovskoga naroda sa svim njegovim nadama, borbama, strankama i nedostatcima. Naše borbe nisu bile neplodne, već stvaralačke borbe. Poći čete odavde da narodu nosite vijest. Cesto se veli, da bi se trebali obratiti na židovske organizacije, a ja bi rekao, đa se obratimo na Židove, na prosječne Židove u židovskim ulicama. Ove ćemo Židove naći. Motiv kongresa trebala je du bude činjenica, koja nije dosta naglašena, nismo sebi još svijesni, da smo već počeli graditi židovslcu narodnu domaju. Oni inedju nama, koji su došli iz Eree Jisraela, došli su iz židovske narodne domaje. Židovska narodna domaja dobra ili hrdjava gradi se. Orade se već ceste i kuće, a ono, što se gradi čini se da je mrtav kamen, a ipak J« najorganskiji i najživlji Već smo započeli taj proces, židovski narod stupio je u tu borbu na život i smrt. Radi se sad, to se mora reći svakom Židovu o časti i opstanku židovskoga naroda. Palo je ovdje riječi oduševljenja i mi smo zahvalni ovim govornicima, koji su naglasili d» cijonizam znači, još nešto drugo no ekonomsko-

14

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 31.—32.