Жидов

a da ne nastavimo našim kolonizatomim radom. Moramo to činiti s razloga, Sto će ovaj rad istom odgovoriti na razna pitanja, koja se ne mogu u pokušavalištima riješiti, a čiji je odgovor za uspjeh kolonizacije ipak od velike važnosti. Tako n. pr. pitanje izbora ljudskog materijala po sposobnostima i psihološkoj osebujnosti, dalje komunalna uprava, najbolje iskorišćivanje radne snage, pitanje u koliko smije da se širi kooperativa. Tome loš pridolazi, da treba jedan veliki broj ljudi, koji su većim dijelom oženjeni, naseliti će koji su već 10 godina radili u gospodarstvu, ako ih hoćemo zadržati u Palestini. Iz svih tih razloga moramo doći do zaključka, koji ćemo oblik gospodarske uprave upotrijebiti u našem budućem kotonizatornome radu, premda još nije na sva ta pitanja odgovoreno. Referent prelazi opisu dosadanjeg našega rada, te izvodi iz toga svoje zaključke. Moguće bismo našli mnogome rijcšenje, da smo od godine 1913. daljnjih 5 godino lagano napredovali. No rat je stvorio u Palestini prilike tako nenaravne, da se nije moglo misliti na mimi razvitak naših poduzeća. Naprotiv je mnogošta, s tolikom mukom stvoreno, trajno uništeno. Tako stojimo danas u Palestini zapravo na istoj točci, na kojoj smo prije rata stajali, 1. j. mi nemamo još oblika gospodarske uprave, koji nam zajamčuje neki minimum egzistencije, a da privučemo strane radne snage. Dr. Soskin povlači iz toga zaključak, da treba odustati od dosadašnjeg načina uprave, te preći obliku najintenzivnijeg gospodarstva na plohama od S dunuma po obitelji. Referent kritizira Soskinov projekat, te si pridržajc pravo, da se poslije njegovog referata na ovaj povrati. Ističe, da je zato, da odmah poduzmemo veliki pokus sa intenzivnim gospodarenjem na navodnjenom zemljištu, čim stručnjaci riješe neka pretpitanja, ali da nastavimo naša dosadašnja nastojanja i u ekstenzivnijem obliku. U tu svrhu mislimo prema obliku mošav ovdima, individualnom uaseljenju na plohi od 50 do 100 dunuma, nekoliko ovakovih ploha naseliti na kupljeno nenavodnjeno zemljište u Emek Jisraelu sa najboljim radnicima Ujedno namjeravamo od nas do sad vodjeno poduzeće onim opremiti, što im još manjka na instalacijama, gradnjama i inventaru, te predati u koliko ih ne trebamo za naučne svrhe u dugogodišnji zakup. Time prestaju dodaci cijonističkih institucija i zakupnici će sami nositi prihode ili rashode. Prepustit ćemo zakupnicima da odluče, hoće li parcele svaki svoju za sebe obraditi ili da zajednički cijelo zemljište obradjuju. Ujedno mislimo izgraditi poljoprivredne naseobine Jemenite, koji su s malo novaca u primitivnoj formi stvorene. Izradili smo novu osnovu, da stari oblik ahuzot promijenimo i da je u promijenjenom obliku podignemo. Temeljno je pri lome, da kapitalisti, koji daju novac, ne provode radnje sa običnim nadničarima, već sa zadrugama radnika, koji će poslije postali vlasnici jednog dijela ovog gospodarstva. Jednako ćemo ovo intenzivirati; uzmimo u obzir da se samo manji dio članova ahuzot preselio u Palestinu. Stoga nije potrebno paziti na to, da udio jednoga člana bude tako vdik, da može od toga živjeti, već predvidjamo, da članovi, koji se ne mogu preseliti u Palestinu prepuštaju udjele onim Članovima koji se presele, na dugogodišnju isplatu uz hipotekamo osiguranje. Na taj način ćemo postići, da prinos svakoga člana bude snižen, te time omogućili kod današnjih novčanih priKka u istočnoj Evropi mnogim Zidovima pristup jednoj ahuzi. Ujed-

no se misli na to, da Žnf. pod nekim uvjetima predaje ahuzot zemljište, tako da će ahuzot svoju čitavu glavnicu moći upotrijebiti za obradjivanje zemljišta. Pokraj gospodarstva najvažnija je grana naše djelatnosti, u kojoj ćemo moći useljenike zaposliti graditeljstvo. Pred godinu dana bile su cijene grodjevnom materijalu tako visoke, da su troškovi gradnje jedne kuće iznašali gotovo tri puta više nego li prije rata.. Ovi su visoki troškovi odbili mnoge privatnike i samo uslijed velike stanbene krize je uspjelo, da je zadnje godine sa ili bez kreditne pomoći cijonističkc organizacije izgradjeno jedno sto novih kuća u Jati i Hajfi. U zadnje vrijeme pojeftinile su cijene za gradjevni materijal, lako da danas jedna kućo stoji 50 procenata više nego prije rata. Drži, da su cijene dostigle granicu prema dolje i da se ne može očekivati daljnje padanje istih. Stanbena kriza postaje svakim useljenikom veća. Naša emigracija mora doći do zastoja, ako ne riješimo problem nastanbe. Prema našem mišljenju ne leži ovo riješcnje u podizanju provizornih baraka, koje ne stoje mnogo manje od masivnih kuća, a mnogo su manje otpornije, već u tome da unapredjuje gradjevne zadruge izdavanjem hipotekamih kredita, te tako pospješimo gradnju masivnih kuća. Oranicu kredita odredio bih sa 60 procenata vrijednosti kuće, koja je u nas opravdanija, nego u drugim zemljama, budući da možemo računati sa bržom amortizacijom hipoteka, naime za 15 godina. Referent na konkretnom primjeru jasno prikazuje, kako bi članovi jedne gradjevne zadruge četirigodišnjom otplatom od 20 funti sterlinga, te 15 godišnjom otplatom 2. N. F-u od 10 funti, postali slobodni svih dugova, vlasnici kuće na zemljištu 2. N. F-a. Usporedivši to sa pretjeranim stanarinama, koje se sad u Palestini plaćaju, jako je malena godišnja uplata od 10 f. st. za stan od dviju soba i nuzprostorija. Sadašnja stanarina često iznaša tro- i četverostruko ovoga iznosa. To bi bila normalna metoda. Biti će ali potrebna i posebna izvanredna mjera, jer je stanbena kriza tako silna. Morati ćemo isto učiniti za unapređjivanje graditeljstva, kao što se n. pr. u Njemačkoj čini. da kreditnu granicu još povisimo, ako se za onaj dio hipotehe, koji prekoračuje bankovnu mjeru stvore posebne ga-, rancije. Tu bi mogao preuzeti Keren Hajcsod naprama hipotekamoj banci garancije za povratak ove druge hipoteke. Ove sigurnosne mjere moglo bi da primi i jedno društvo za osiguranje života, tako da bi ovo priznalo osiguratelju drugu hipoteku za izgradnju kuće. U toku se nalaze pregovori u toj stvari. Nadamo se, da će palestinska uprava sadašnji carinski sistem zamijeniti sa jednim specifičnom carinskom tarifom. Referent se dulje zadržava kod ovoga pitanja. Ovaj se tarif mora nakon nekoliko godina prema potrebama i industrijalnom razvoju zemlje revidirali. Za sada imaju u zemlji razmjerno najbolje izgleda one industrije, a) koji preradjuju sirovine, kojih u Palestini imade dosta i jeftinih; b) onakove koja proizvadjaju robu, za koju u Palestini imade dovoljno prodje; c) koje pokazuju takove radne uvjete, na koje je židovski radnik već priučen ili se lako može priličiti. U industriju ovih vrsta uračunava sve one industrije, koje preradjuju gospodarstvene produkte n. pr. mlinovi, industrije k on se rva, tvornice ulja, tvornice koža, šećera, alkohola, cigareto; nada« lje industrije, koje produciraju gradjevne materijalije; po tom industrije, u koje su se 2i-

đovi već u Evropi uživjeli, tekstilna industrija, industrija obuće, gradjevnog i pokućtvenog stolarstva, industrija satova. Ne namjeravam daii potpun pojam svui mogućih industrija, moguće se još nadje i privatni poduzetnik. Mnogi počeci za razvoj industrije učinjeni su baš u zadnje vrijeme. Spominjem ovdje s osobitim zadovoljstvom djelovanje Borisa Golđberga, koji zajedno sa Kremenetzkvem gradi ciglanu sa silikatima u Jafi, te je sad zaposlen sa podignućem tvornice cementa u Hajfi. Ujedno mogu javiti, da je osigurana zasnovana tvornica ulja po g. Paensenu i Wijbuševiću, te da će se gradnjom tvornice odmah započeti. Čujemo nadalje, da veliki prijatelj i promicatelj Palestine barun Edmund Rothschild namjerava podignuti veliki mlin i tvornicu proizvodnje eteričnih ulja. Napokon spominje ozbiljne predradnje za izgradnju tvornice krovnih cigalja, tvornice koža, špiritusa i cigareta, te industrije satova. Predradnje za dobivanje soli na morskoj obali, te eksploatacija Mrtvoga mora. Ujedno je u zadnje vrijeme ozbiljno diskutirano pitanje podignuća tvornice sladora od šećerne trstike, Sto bi moglo čisto da preokrene dosadašnju gospodarstvenu kolonizaciju. Mnogo od ovih navedenih poduzeća, nijesu samo važna kao industrije, već po lome, što upotrebljavaju gospodarstvene produkte n. pr. ricinus, sezam, rošćiće itd., te će tako naši novi poljoprivredni nascljenici naći dobro tržište. Vrlo se mora požaliti, da više pokušaja, da se udomaći tekstilna industrija obuće, nijesu napredovali poglavito radi pomanjkanja potrebnog kapitala. Ove su industrije za nas od osobite važnosti, jer su gotovo jedine velike industrije, u kojima su 2idovi u drugim zemljama kao radnici zaposleni, te u kojima su dokazali svoje sposobnosti ne samo kao radnici. Referent si zamišlja riješenje ovoga pitanja, da mnogobrojne tekstilne tvornice u Poljskoj osnuju društvo za podignuće predione i tkaone. Referent drži, da je njegovim razlaganjima postalo jasno, da cijonistička organizacija i njene institucije ne dolaze u obzir za direktni osnutak industrija, dok u gospodarstvu, koje u Palestini još traži put rentabilnosti, te ne privlačuje privatni kapital, cijonističkc organizacije moraju nužno da sudjeluju kupovanjem zemljišta, osnutkom pokušavališta, te pomoći kod naseljenja, u industriji, u kojoj je moguća primjenjena dobit. moraju privatna društva da prihvate inicijativu. Cijonistička organizacija može ali u svim slučajevima kreditom, informacijama i potporama kod vlade pomoći. 2ali, da se privatna inicijativa do danas nije u poželjnoj mjeri pojavila. Mnogo nada stavlja u naše amerikanske prijatelje, u čijoj je zemlji industrija privatnom inicijativom dosegla ovakav, visoki stupanj u razvoju. Za gospodarstvenu izgradnju Palestine privatnom inicijativom ne bi se smjelo pojaviti partaje. Ovdje mora da vlada primirje, te ovdje mora i može da uslijedi ako ne zajednički a ono barem podjeljeni rad. Da bi privukli privatne kapitaliste za industrijama poduzeća, moraćemo da razvijemo ekonomsku informativnu službu. Govornik se tu dulje zadržava. Procijenjujc u tu svrhu potrebni iznos od 250 funti mjesečno, te se nada, da će ovaj iznos prema budžetu u slijedećoj godini biti raspoloživ. Važan prijedlog za unapređjivanje malene industrije, te zanata nalazi se u projektu inžinira Seidnera za podizanje radionica. Sa zadovoljstvom je saznao, da su nekoji njegovi prijatelji za ostvarenje ove osnove složili i da će ju pokusa radi provesti najprije

BROJ 31.—32.

»21DOV * (HAJHUDI)

5