Жидов

u jednom gradu. Drugo olakšanje za zanatlije i malene industrijalce pružilo bi se naseljenjem ovih izvan građa u v r f 1 j a rskimgradovima. Time im se pružila mogućnost, da pokraj svog industrijalnog i zanatlijskog rada svojim i radom čitave svoje obitelji producira u vlastitom vrtu i peradarstvu jedan dio svojih životnih potreba. U Palestini je u zadnjim godinama osnovan veći broj društava za osnutak ovakovog naseljenja. Namjerava se za ovo naseljenje osnovati posebni decernaf. Osim gospodarstva, graditeljstva i industrije obeća promet osnutkom hotela, izgradnjom prevoza neke mogućnosti prihoda, te žali, da ove nijesu od privatnih poduzetnika dovoljno izrabljene. I izgradnja trgovačkih četvrti, kakove su u Jati započete imaju izglede u Jerusalimu i tiajfi. Nada se, da će, kao do sad uspjeti nekoliko tisuća mladih ljudi zaposliti kod javnih radnja vlade, te amelioracijonih radnja, koje će cijonistička društva poduzimati. Cijonistička organizacija ne može cijelu imigraciju da financira iz svojih sredstava. Cijonistička organizacija može pomoći, ali ne može da nosi na svojim ledjima emigrante. Ona će poljoprivrednim naseljivanjem, kreditom za gradnju kuća, kreditom za industriju i zanate znatno olakšati useljenicima smještenje, te na laj način cijelom gospodarstvenom životu dati poticaj i polet. Ali cijonistička organizacija mora pokraj toga u gradu i na selu, naročito u gradu da računa sa privatnim poduzetnikom i na neke privatne kapitalije. Referent se na to dotiče pitanja emigracije, koje je u posebnom referatu dra Edera potanje razloženo. Postavlja zahtjeve, da sve transakcije, koje imaju trgovačkog ka-! raktera, ne provadja Zionist Commission, već da se prenesu na posebna društva, pa taj zahtjev potanko obrazlaže. Medju ova društva übraja osim A. R. Ca, 1. N. F-a te P. L. D. Ca i radničku banku, još i slijedeće institucije, koje će se morati osnovati, i to gradsku hipotekarnu i agrarnu banku. Na to prelazi na pitanje kredita, te stavlja svoje prijedloge. Tu spominje i potrebu osnutka kolonizacijonog društva, koje će poljoprivrednim naseljenicima izdati takove zajmove, koje ne će radi nesigurnog hipotekamog pokrića agrarni fond moći da izda. Predlaže osnutak institucije za indus f r ijalni kredit, tezadružnebanku. Na. to podastire budžet za Palestinu, koji je prihvaćen na sjednici A. K-a u Pragu i koji zaključuje sa svotom od 1,500.000 f. st. Veli, da se predlaže budžet samo na godinu dana, jer se najprije moraju iskušati naše financijalne mogućnosti, a ne izložiti se opasnosti, da se prćdlaganjem budžeta na više godina brojevima, od kojih se ne zna, u koliko će odgovarati prilikama. Naglašuje da budžet za slijedeću godinu znači prvi dio trogodišnjeg budžeta i radne osnove. “Drži, da je moguće godišnje jedno 30.000 emigranata dovesti u zemlju. Mnogo je teže dovesti prvih stotinu hiljada useljenika nego drugih, Zaključuje lime, da se obraća na kongres, neka podje svojim kućama, te ondje raširi spoznaju o veličini naše zadaće, da stvori novac, koji će nam omogućiti, da ovu prvu stotinu hiljada emigranata dovedemo u Palestinu. Onda ćemo sa pouzdanjem moći gledati u budućnost.

Jedanaesta sjednica

Utorak, dne 6. septembra na večer. Predsjeda podpredsjednk L i p s k i. Dr. Otto W a r b u r g izviješćuje o ŽIDOVSKOM NARODNOM FONDU. Dopuštajući opravdanost nekih iznescnih prigovora veli, da je rad u glavnome urodio povoljnim uspjehom. I m e t a k Ž. n. f. iznosio je mjeseca juna 1913. 175.000 funti, od toga pet sedmina u palestinskim investicijama, 50.000 funti gotovog novca u Kolnu. Mjeseca juna 1920. godine iznosio je imetak 410.000 funti (tri petine investicije u Palestini, dvije petine gotovine). U ovih se sedam godina imetak snizio za više, no što je imetak 2. n. f-a iznosio prije rata. Uvaživ otpise na inventaru u Palestini iznosi danas imetak 2. n. f-a najmanje 500.000 funti, te po tome prefstavlja najjaču aktivnu stavku Cijonističke Organizacije. Darovi iznosili su 1914. godine 636.800 fr., te su podjedno rasli i godine 1920. iznosili 9,637.000 franaka. Od godine 1915. do 1920. porasl su na petnaesterostruko, pa ako uvažimo trostruko umanjenje vrijednosti franka, iznosi porast peterostruko. I ove godine se čini, da porast traje. U prvom polugodištu iznosio je primitak 60.176 funti prema 48.693 funti u prvom polugodištu prošle godine. Prigovori previsokim troškovima su neopravdani. 1920. iznosili su 20%, a god. 1919. pače samo 16%. Uvaži li se, da je od onih 20% utrošeno 7% na upravu imetka u Palestini, to su de facto troškovi od 13% veoma niski. U organizaciji zbile su se u zadnjih osam godina mnoge važne promjene. Još je pravodobno pred bukbućem rata biro iz Kolna premješten u Haag. To je bilo od velikog znamenovanja ne samo za imetak, već i za sabirni rad. Članovi uprave bili su Jean Fischer, Kann, Do Lieme, 1916. god. pridošao je Julius Simon, 1917. dr. Schlbssinger, mjeseca marta 1916. mogla se već održali zadružna skupština u Haagu. Prva redovita glavna skupština iza rata održana je god. 1919. u Londonu. De Lieme i Boris Goldberg stupili su kao direktori na mjesto umrlih članova Wolfsohna i Clenova. De Lieme postao je managerom, 1920. governerom, a mjeseca aprila 1921. je otshipio. U daljnjem toku izvještaja polemizuje sa nekim izvodima De Liemea i veli, da se za vrijeme saradnje De Liemove nije čuo njegove pritužbe, da je netko od nas protivan principima 2. n. f-a. Nedokučivo nam je, što je De Lieme time mislio. Nije mi poznat nijedan direktor N. f-a, Jcoji bi se u Pale»*““ bavio špekulacijom. Nekolicina nas ima u Palestini zemljišta, ali to ne držim spekulacijom. Za propagandu razaslao je N. f. mjesečno oko 500 araka svoje korespondencije, stotine hiljada letaka, zatim 18 brošira o socijalnim pitanjima u 31.400 primjeraka i populamo-znanslveni časopis »Erez Israel«. Brojj sabirnih mjesta (zemaljskih povjereništava) porasao je od 27 na 48. Ona su ponovno pokušala, da dodju u medjusobni uži kontakt. Prije kongresa zasjedala je kroz tri dana svjetska konferencija, koja je stvorila važne zaključke. Ovakove generalne konferencije će se svake druge godine opetovati, što moguće češće u Erec Israelu. Izvijestivši o odnosu 2. n. i-a naprama Keren Hajesodu i o pitanju premještenja glavnog biroa u Erec Israel prikazuje rad u Pa-

lestini. Ž. n. f. posjeduje 5 farma sa površinom od 11026 dunuma. U ratu su mnogo pretrpjele. Posljedica toga je bila, da se deficit uvećao. Pod konac godine 1920. stečen je oveći kompleks zemlje. . Ove godine izvršen jc veliki kup Emek tsraela, o kojem hoću ovdje da govorim. Pregovori glede kupnje ovoga zemljišta traju već preko 30 godina. Už velike poteškoće dovršen je sada kup. Nije doduše naišao na sveopće odobrenje, ali osim De Lieme-a bili su svi direktori za to, da se kup odobri. Radi se o 41160 dunuma zemlje u najboljem gospodarskom dijelu Palestine. Kupovnina od 200.000 funti plativa je u 6 godišnja obroka. Dalnjim kupnjama porasao je naš posjed u Palestini na 72.300 dunuma. Dalje govori o gospodarskim kolonijama i o kolonizaciji po zemljama, te ističe, da prikupljanje sredstava za posebni fond u pojedinim zemljama u svrhu stvaranja kolonija ima doduše propagandističku vrijednost, ali bi bilo na uštrb jedinstvenosti 2. n. f-a. Darivanje maslina. Govori o Herzlovoj šumi. Mnogi tvrde, da u opće nema te šume. Razlog je tome, da prije zasadjene masline, i ako su dobro izrasle nijesu tvorile šumu, a s druge su strane uslijed ratnih operacija mnogo štetovale. Zasadjeno je više stotina hiljada drveta. Zadnjim brojanjem u godini 1920. ustanovljeno je 50.000 drveta. Dužnost nam je, da za svako darovano drvo zaista i posadimo jedno drvo. Zasadjenjem drva zaposleno je priličan broj radnika. U svrhu isušavanja sadi se eukaliptus sa vrlo dobrim uspjehom, a uspjelo je i mnoge pješčane prudove pošumiti. Sabirna grana darivanja drveta veoma je važna, jer se upotrijebljen novac uščuva, a povrh toga obećaje za stanovito vrijeme znatan dobitak za 2. n. f. Fond radničkih kuća od 11700 funti je iscrpljen gradnjom domova za feminitske Židove i raznim gradnjama kuća u koloniji Petah-Tikve. Gradski posjed. Uslijed zaključka prošlogodišnje konferencije u Londonu, da 2 n. f. nabavi i gradskog zemljišta, kupljeno je zemljišta u Jeruzalemu, Jafi i Hajfi. Stanje 2. n. f. momenlano nije veoma povoljno. Prama gotovini od 105.000 funti stoje dugovi od 125.000 funti. Ne sumnjamo, da će prihod i nadalje ostati na takovoj visini, da ćemo uvijek moći udovoljavati našim obvezama. Moramo ali nastojati, da prihod što više povećamo. Osim toga trebamo proširenje agrarnog kredita, dobro fundiranu hipotekamu banku i društvo za sticanje zemlje. Uspije li nam to, onda će seoska i gradska kolonizacija za nekoliko godina imati posve drugi izgled. Izvještaj dra. Soškina. Dogadjaji posljednje godino još su nas u većoj mjeri morali da uvjere o neuspjehu naših dosadanjih metoda kolonizacije. Mislim kod toga na narodnu borbu s Arapima, koji tvrde, da im hoćemo oduzeti zemlju i konačno istisnuti ih iz Palestine. Moramo da naše susjede u Palestini uvjerimo, da nam nije potrebno i da nije naša namjera, da ih istisnemo, da ima dovoljno mjesta u našoj zemlji za mirni i zajednički rad obih naroda. To što postavljam kao najglavniji sistem za našu kolonizaciju u Palestini, jest intenz ivi za ra. to znači, da zemlja mora da bude na najintenzivniji način iskori.šćena, zahtijevam, da ao-

6

.ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 31.—32.