Жидов
aspori, nijesu više imali smisla za više iševne tečevine, ostala je jedva sjena ekdašnje veličine. Novo je vrijeme nastalo u jevrejstvu. inedju sefardima. Pradavna općina u Beogradu snažno roči naprijed jervejskim duhom. Va»vi neprestanih ratova su nekoliko puta ništili jevrejstvo i ako su i židovski staovnici morali kod neprestanih obsada, i svojenja ostaviti svoj dom, i ako su se ištrkali u sve krajeve, udarili temelj_ '.fardskim općinama u Beču, Tcmešvaru Varadinu našla se je doskora nova Kina i tradicije nije nestalo. Veliki i uvaženi rabini bili su u Beo■adu njihove knjige, njihova responi čitala i uvažila su se u cijelom jevrejvu. Židovski duh, židovski običaji, nijei izumrli med sefardima. Ako već prije ■tiri decenija Hajim Davičo objelođauje u »Otadžbini« svoje crtice iz jevjskog života »Na Juliji« u bojazni, da ; sve to nestati, nije se to ispunilo. Veliki rabin Dr. Isak Alkalay, predojnici općine Šemaja de Majo, Rafael inči i stotine drugih nastavljaju tradicije lih velikih predja. koji su nekad uza e progone bili ostali vjerni jevrejstvu lih, koji su bili ponos i dika jevrejstva. Slovenski narod« sigurno nije filoseitski list, ali kad piše o beogradskim ivrejima, mora priznati, da su ti Jevreji rtpuni rodoljubi, jednaki borioci za skr )du svoje domovine kao i drugi. Novi duh vlada u jevrejstvu og>mne nekad razlike u jevrejstvu izmeti sefarda i aškenasa ne postoje više. Sefardi donijet će u Zagreb svoj čvri jevrejski osjećaj oni će silnom svotu darežljivošću kao u svojim Općinaa doprinijeti rado općim jevrejskim stitucijama. Njihov zahtijev, da se i tsebnim načinom obavlja bogoslužje, lijev je tradicije nu ne može i nenije značiti separatizam, pa je posve irodno, da se zagrebačkim sefardima nogući održanje bogoslužja po sefardom obredu. Danas cijelo jevrejstvo, koje ne želi itajiti svoje etičke osebujnosti, koje : želi učiniti u narodnom pogledu saoubojstvo, mora iz petnih sila saradjidi a jevrejskoj znanosti i kulturi. D sefarda nije nikad bilo one lažne amotne asimilacije koja je tek plod tstrijskih i magjarskih vlasti, sredstvo ! fmanizacije i magjarizacije. I jubav k »movini nije ni u Holandiji ni u Cngles’h Italiji i Srbiji nikad tražila zatajenje trejske narodnosti. Sefardi donijeti će u Zagreb, u me3poht Hrvatstva, novu notu, koja će se 1 tnonično ujediniti u zajednički cilj laci °S nadobudnog zagrebačkog jevrejva. Dr. Lavoslav Šik.
Peiiks Baum, Naš prijatelj Fela Baum ta vlja Zagreb, da se posveti svome 10 nomskome zvanju. Ne ćemo tom pri°'n da pjevamo dirljive hvalospjeve i ec ’ oproštaja. Ne pristaju tome predame radniku na polju cijonizma, koji vstvuje vedrom krepkoćom za svoj Ca l i koji energije svoga čuvstvovanja ll]Je da pretvara samo u pozitivna, vid'a djela. U minulom Radnom Odboru 1 bio duša Palestinskog ureda, drug -aštitnik haluca. Sve do odlaska iz Za-
greba radio je i stekao velikih zasluga za Keren Hajesod, podbadajući druge da ne malakšu, ne malakšući ni sam nikad. Njegov se zanos ne troši u riječima; samo djela za nj su dokazi istinskog uvjerenja. Kolo zagrebačkih cijonista osjećat će dugo i jako odlazak toga dragoga i dragocjenoga čovjeka iz njegove sredine. P Haluc Josip Darsa “] Iznenada i neočekivano uslijedila je smrt mladog i zaslužnog haluca grupe »Gjurgjevac«. Tjelesno izmučen od dugoga puta, koji je u cičoj zimi trajao iz Zagreba do Zemuna punih 5 dana, stigao je radosnim srcem opet u roditeljski dom, da ondje dočeka dan odlaska u Palestinu. I sa toga puta donio je u sebi klicu otrovne bolesti, koja ga tri dana držala u neizrecivim tjelesnim mukama i besvijestici, iz koje se dne 14. o. mj. u jutro u vječni sanak preselio. Izgubivši s njime nada sve požrtvovnog i oduševljenog Zidova, koji je od rane mladosti bio potpuno osvjedočen o velikoj budućnosti svoga naroda, te o ponovnom procvatu židovske domaje u Palestini. U toj svijesti nije mogao ino nego stupiti u redove pionira. Kao haluc bio je radin i savjestan. Njegova ljubav za židovsku stvar te njegova neumornost u nastojanju da postigne svoj cilj, izazvaše u njem nestrpljivost idealiste, koji je jedva mogao dočekati čas, da ugleda zemlju svojih otaca. Neslućene poteškoće, a i mnoga razočaranja, koja u svakom poduzeću časovito prečavaju skladan razvitak, u njemu su naprotiv izazvali heroičnu snagu i volju, da ih svlada, da im se otme, te da si prokrči kakav novi put, koji bi ga u najkraćem roku doveo u Cijon. Njegova čestita duša i blago srce učiniše ga svakom simpatičnim, a njegova požrtvovnost i neiscrpiva radinost te nastojanje, da kod svake prilike posluži interesu mladog haluc pokreta, zadivili su i poticali sve njegove drugove. Njegov pokop pokazao je pravu sliku žalosti, a ujedno impozantnosti. U kući njegovih roditelja govorio je pred lijesom nadrabin g. dr. H. U r b a c h, te se toplim riječima punim osjećaja opraštao od svoga miloga te odličnoga učenika, koji je u cvatu mladosti, tik pred oživotvorenjem svojih ideala morao umrijeti. U ime sefardske općine govorio je dirljivim riječima, koje su prisutne do suza ganule, g. Moše ben A r o n, a za njim u ime mjesne cijon. organizacije, predsjednik g. Moric S a s s o n. Putem do groblja pjevao je židovski muški pjevački zbor pjesme žalobnice. Nad grobom se opraštao od pokojnika u ime jevrejske zemunske omladine g. Josip E 1 i as, a haluc Oton B i h a 1 y donio mu je zadnji zbogom od braće i sestara, halucim i halucot. Pokojnome Josipu Darsi ušćuvati ćemo vječnu uspomenu, -a teško ožalošćenim roditeljima želimo jakost, da podnose taj grozni udarac sudbine. A. s. Zemun. Primili smo od mjesne cionističke organizacije u Zemunu dopis, iz kojega sa radošću razabiremo, da se ova nekoć medju najaktivnijim, a zadnjih godina u cionističkom radu znatno zaostala mjesna organizacija opet na nov život probudila. Starina Isak Darsa, vrijedni naš sumišljenik, uz saradnju nekolicine istaknutih radenika nije žalio ni vremena ni truda da sklone što veći broj cijonista da pribivaju glavnoj skupštini mjesne cionističke organizacije, koja je održana dne 29. siječnja o. g. u prisutnosti nekih 60 članova. Predsjednik Moric S a s o n
prikazao je razloge i prilike, koje su spriječavale uspješan rad organizacije i svoje izvode završio apelom, da se izabere odbor, koji će sve svoje sile uložiti za što uspješniji rad organizacije. Nadrabia dr. Urb a c h izvijestio je o radu i zaključcima Saveznog Vijeća u Sarajeva, o deficitu prošlogodišnjeg budžeta, o stanju halucim i osobito naglasio dužnost svakog organiziranog cijoniste, da materijalnim doprinosom omogući pokriće lanjskog deficita i izvršenje ovogodišnjeg radnog programa, što ga je S. V. povjerilo Saveznom odnosno Radnom Odboru Otstupajućem odboru podijeljena je razriješnica. Prihvaćen je predlog dra. Urbacha, da se žene i djevojke posebno organizuju i da saradjuju sa mjesnim odborom, napose da se na njih uzme obzir kod obrazovanja minja n i m, kako bi se sabirni rad, osobito za Keren Hajesod što više intenzivirao. Poslije glavne skupštine izvijestio j« dr. Arnold Sch 6 n o prošlogodišnjoj šekel-akciji i njezinim uspjesima. Novoizabrani odbor konstituisao sc dne 5. februara o. g. ovako; Moric Saso n, predsjednik, dr. Arnold Sch b n, potpredsjednik, dr. Hinko U r b a ch, tajnik, Moše B. Aro n, povjerenik za Keren kajemet, Pavle Biha 1 y, zamjenik potonjega. Moreno Anaf, Sigmund Ldw y, odbornici. Izbori za predstojništvo bogoštovn* općine u Brodu. U nedjelju, dne 19. o, mj. obavio se izbor za predstojništvo bogoslovne općine u Brodu, te je izabrana listina sa drom. Oskarom Spieglerom na čelu.
Književnost
George Brandes navršio je 4. februara o. g. svoju 80-godišnjicu rodjenja. Njegova je literarna slava i kulturni uticaj na cijeli prosvijećeni svijet opća kulturna svojina čovječanstva, i suviše su poznata, te bi ih ovdje trebalo posebice isticati. O njegovu se židovstvu malo zna. On sam nije se osjećao vezanim o židovstvo, već ako negativno, kad ga je i sam bolno osjetio, a bio je suviše ponosan, da ga zatajuje. Bilo je to naročito u dva maha; jednom, kad mu jc zvanična carska Rusija branila kao Židovu, da dodje u Rusiju, a drugi put, kad ga je ogorčio brutalni antisemitizam Poljaka, naroda, za čiju se slobodu oduševljavao i čiju je literarnu slavu pronio zapadnim svijetom. Bio je daleko od židovskih interesa i židovske sredine. On. koji je obradio kritički velik dio literature drugih naroda, nije stigao da se bavi literaturom židovstva. Prema cijonizmu gajio je hladno poštovanje. Sve ga to nije zaštitilo od toga, da jedan od najumnijih glava, Ouiljelmo Ferero, obradjujući psihološkom dubinom probleme suvremene F.vrope, uz Nordau-a i druge i njega übrajao medju genijalne ličnosti s izrazitim židovskim osobinama karaktera i duha.
BROJ 10.
>2 I D O V«
5
EESE KAUFER, rodjena Weber ROBERT KAUFER vjenčani. Zagreb. mjeseca veljače 1922.