Жидов
preduzimača, profit, ne postoji. Veoma mnoga preduzeća u Palestini ne će dati u početku nikakva profita, a s vremenom samo male profite. »Osjećaj religijske obveze i socijalne odgovornosti« dovest će Židove do toga, da ulažu svoj kapital u gradnju Palestine. Možda i želja, da zaustave ili odvrate useljivanje Židova u zemlje, gdje stanuju davaoci. »Preduzeće u Palestini, .koje se osniva samo u nadi na profit, moglo bi značiti samo ono, što takova preduzeća u opće znače u nerazvitnim zemljama, uvadjanje sistema znojenja i izgladnjevalačkih nadnica. A takova preduzeća mogu služiti samo tome. da Židove protjeraju iz Palestine, a ne da ih nasele u Palestini«.
Keren Hajesod POKUSNA GODINA
Početkom je aprila prošla godina dana, otkako je Keren Hajesod postao institucija pod zaštitom engleskoga zakona. Put Keren Hajesoda baš ne bijaše u ovoj godini ukrašen cvijećem i lakim uspjesima. Stvoren je u jednoj od najstrašnijih perioda, koje je židovski narod dosada proživio. Najveći je dio našega naroda u istočnoj Evropi uništen opustošenjem za vrijeme rata i strahovitostima pogroma. 1 u zapadnoj Evropi stanje je vrlo teško zbog poratnih nezgoda i slaboga ekonomskoga stanja. Zbog slabosti istočnih Židova trebalo je, da onaj dio našega naroda, koji je manje pretrpio, svoje sile upotrijebi za rad oko obnove i spašavanja narodnoga života. Naskoro iza registriranja Keren Hajesoda zbio se pokolj u Jafi, pa su neki ljudi, koji ne mogbše spoznati, da se bez žrtava ne može ništa učiniti, izgubili volju za obnovni rad. Svi ti uzroci, pa još i borba, koju je dio američkih cijonista vodio u početku protiv Keren Hajesoda, mnogo su kvarili uspjehe rada. A ipak unatoč ovima smetnjama i teškoćama mnogo je učinio Keren Hajesod u ovoj godini, jer je u to vrijeme Keren Hajesod učinio srazmjerno gotovo toliko, koliko i sve druge države za svoju obnovu.
Uplate za Keren Hajesod iznose do konca veljače po prilici 400.000 funti. Ta je svota sabrana u 40 zemalja. Oko 300.000 funti poslano je Egzekutivi u Erec Jisrael. Od te je svote Hipotekama bantka za gradnju kuća dobila 25.000 funti. Ruthenbergov plan za irigaciju 10.000 funti, Mizrahi-organizacija u Erec Jisraelu za svoje izdatke ondje 12.000 funti, Židovski narodni fond 3000 funti; za otkup škola od njemačkoga »Hilfsvereina* upotrebi!o se oko 9500 funti.
U posljednjoj se godini kupilo u Erec Jisraelu mnogo zemljišta, na kojemu bi Keren Hajesod mogao mnogo tisuća Židova useliti, kad bi imao potrebne svote. Došlo je na tisuće ljudi u zemlju, koji su spremni, da c ! jelu svoju snagu upotrijebe za obnovu zemlje. Stotine kuća je izgradjeno i još se grade. Uopće su naše pozicije donekle učvršćene.
Keren Hajssod je u ovoj godini moralno potpuno uspio, te mu je budućnost osigurana. Nastojao je, da izvrši zadaću, koja mu je od kongresa nametnuta. Pokušao je, da privuče ljude, koji su izvan cionističkoga pokreta, da tako postane zaista nepartajska svez.idovska institucija. Simpatija i interes, kojim ga je sav
cijonistički svijet susreo, nadmašio je svako očekivanje. U prvo je vrijeme Keren Hajesod držao, da od cijonista mora da traži desetinu, kako bi bili ostalim Židovima svojom pripravnošću primjerom i poticajem, te bi i ovi doprinašali bar manje žrtve za obnovu Erec Jisraela. No praksa je übrzo pokazala, da je gotovo nemoguće oštro se držati ove politike, jer se nije dala odrediti stalna granica izmeđju necijonista i cijonista po uvjerenju, budući da se često nije moglo osloniti tek na plaćanje šekela, koji bi doduše morao da bude dokazom, da će onaj, što je platio malenu svotu šekela prinijeti i veće iznose. I osim plaća laća šekela bilo je i imade ljudi, koji hoće da rade za obnovu Erec Jisraela. Djelovanje se Keren Hajesoda zato nije moglo ograničiti na odredjeni broj Židova. U mnogo je mjesta Keren Hajesod naišao na neočekivani zanos cijeloga židovskog pučanstva. Keren Hajesodu je uspjelo, da ne kupi desetinu samo u onih, koji su i vanjskim načinom dokazali svoj cijonizam, nego i u onih, koji u unutarnjosti kriju ljubav za židovstvo. U većini je zemalja Keren Hajesodu uspjelo, da privuče najodličnije ličnosti, koje odlučno utječu i na židovski i na nežiđovski dio pučanstva. Bilo bi preteško nabrojati sve te odlične ličnosti, koje danas rade za Keren Hajesod. Kroz cijelu se ovu godinu, a i sada još radi na tome, da se stvori zdrav činovnički aparat u svima zemljama, e da bi u budućnosti rad bio odredjeniji, te da ne bi Keren Hajesod bio institucija, koja životari od dana u dan. Nema sumnje, kad <-e aparat uredi kako treba, bit će i izdaci, koji sada iznose 10 procenata, mnogo manji. Moglo se i moralo mnogo više učiniti za obnovu Erec Jisraela bez obzira na nepovoljno stanje židovskoga naroda. Svota, koju smo skupili, posve je neznatna prema onome iznosu, koji bi se bio mogao sabrati. No treba prvu godinu smatrati pokusnom godinom, poticajem za dalji rad, koji će donijeti više plodova. A ta je godina pokazala, da je Keren Hajesod izdržao pokus i da je put, kojim ga uprava Keren Hajesoda vodi. jedini put, koji vodi do narodne slobode.
Dr. Oskar Kievskl.
Bogoštovna općina I Keren-Hajesod. Vijeće bogoštovne općine u MoravskojOstravi prihvatilo je u svojoj sjednici od 6. o. mj. jednoglasno cijonistički prijedlog, koji glasi: »Priznavajući historijsko značenje i izvanrednu važnost Keren-Hajesoda kao institucije cjelokupnoga ž.idovstva izjavljuje vijeće općine najsvetijom dužnosti svakoga Židova bez razlike njegova uvjerenja, da svim svojim silama unapredjuje Keren Hajesod. Da posvjedoči važnost te akcije, posvećuje Keren Hajesodu, bez obzira na prinose svojih općinara, iznos od čk 100.000.—. koji se ima isplatiti u pet jednakih godišnjih obroka, počevši s godinom 1922. Iznos čk 20.000 za g. 1922. ima se staviti u budžet za tu godinu, naslov subvencije*. Općinsko vijeće sastoji pored cijonista od socijalista, čeških i njemačkih Židova. Iz židovskog svijeta
Weizmannovl uspjesi u Italiji. Židovska općina u Rimu priredila je 12. aprila u čast dru. Weizmaimu zaseban doček, lste večeri govorio je Weizmann u dupkom punoj sinagogi. Italijanski Židovi nijesu još nikad toliko zanosno povladjivali nijednom Židovu kao ovaj put Weizmannu. Sutradan je Weizmann dulje vremena razgovarao s bivšim predsjednikom ministarstva Ni 11 ijc m, koji ga je neobično naklone primio. Velika zadužbina za palestinske svrhe. Nedavno u Hongkongu umrli židovski trgovac Sir Kado o r i e ostavio je gotovog imetka 1,117.352 dolara i velike posjede u svim dijelovima svijeta. Prema njegovoj oporuci ima se njegov imetak razdijeliti na tri jednaka dijela. Jedan je dio ostavio engleskoj vladi sa odredbom, da iz njega stvori fond za školske zgrade u Palestini, drugi dio svome bratu, a treći dio Anglo-Jewish Associationu. Prekoračenje fonda od 14 milijuna. Joint Distribution Committee skupio je u Americi svotu od 14,009.624 dolara za üblaženje bijede istočnih Židova, pa je time prekoračena svota od 14 milijuna dolara. Grad Newyork, koji je imao dati 5 milijuna dolara, dao je za 142.000 više. Osim ovih svota u gotovome subskribirano je još 4.300.000 dolara, koji će se kasnije unovčiti. To je prema tomu najviša svota, koja se ikada za potporu skupila u Americi. Fondu su mnogi nežidovi dali veće svote u ukupnom iznosu od 1 milijuna dolara. U svim dijelovima zemlje poduprli su svi dnevnici sabirni rad i pozvali židovsko i nežiđovsko pučanstvo, da podupire istočno židovstvo. Veliki uspjeh ove akcije izazvao je svagdje najveće zadovoljstvo, tim više. što je u zadnje vrijeme ekonomski položaj u Americi postao nepovoljan. Antisemitska propaganda vaca u Bugarskoj. Wrangelovci, koji su došli u velikom broju u Bugarsku, kao i u ostale zemlje Balkana, nastoje da mute prijateljske odnošaje izmedju bugarskih Židova i njihovih sugradjana. Većina Wrangelovaca došla je u zemlju s ukradenim dobrom i bogatim nakitima, te se podavala lagodnom životu. Koliko su štete počinili i koliko su porobili židovskoga dobra, pokazuje se sad tek, kad pomalo prodaju dragocjenosti. Gotovo dnevno vidi se. kako ti ljudi nudjaju pehare s jevrejskim napisima, subotnje svijećnjake i menore. Židovi nastojali su, da stare umjetnosti, koje su ujedno i uspomene na najžalosnije dogadjaje u povijesti Židova u najnovije doba, spase, ma uz velike žrtve, osnovavši zbirku. Kad im je nestalo dragocjenosti, te su bili primorani, da žive od rada svojih ruku, započeli su Wrangelovci putem novina, brošura i letaka sistematsku hajku protiv Židova. Na žalost ne će ovo razdruživanje ostati bez posljedica. Već sada opaža se. naročito na selu, protužidovsko raspoloženje, tako đa su zastupnici bugarskih židovskih općina bili primorani da najodlučnije protestiraju protiv rusko-pogromskog huškanja. BROJ 18.
? ? Jesam li izvršio svoju dužnost i uplatio šekel ? ?
»ŽIDOV«
3