Жидов

Otklon židovske autonomije u Litvi. Kod drugog čitanja o uzakonjenju narodnog ministarstva za židovsku manjinu u litavskom ustavu, otklonio je litavski sejm to uzakcnjenje sa 18 protiv 10 glasova. Židovska frakcija ostavila je na to sejm, na što je sejm otklonio i ustavnu garanciju jezičnih prava za narodne manjine. Na osnovu zaključka izvanredne sjednice židovskog narodnog vijeća dao je židovski ministar dr. Solove j č ! .k ostavku. Židovsko pučanstvo Lilve veoma je uzrujano. »Zašto ne Palestina?« U posljednjoj sjednici Anglo ]ewish Association (engieskog izdanja »Ice«) saopćilo se n pogledu neposiednih planova uprave zaklada barona tiirseha, da se »Ica« ozbiljno sprema, da struju židovskih iseljenika upravi u Čile, Peru i Boliviju. Kolonije u Argentini, a naročito jao Narcisu Levenu nazvana, nijesu doduše prema izvještaju potpuno uspjele, ali ipak će »Ica« da posvećuje pažnju na južnoameričke zemije za židovsku kolonizaciju. Josef Cowen stavio je na predsjedništvo upit: »Zašto ne Palestina?« Na ovo pitanje nije dobio odgovora ali se saznalo, da je »Ica« zaključila da iz ogromnog svoga imetka posveti 20.000 funti za palestinske svrhe. Engleski listovi komentiraju najoštrije ovu novu aktivnost »Ice«. »]ewish World« završuje svoju kritiku riječima ; »Ovi lordovi »Ice«, kako ih je nekoć nazvao Zaugwil'., jesu Burbonci našega naroda i ne naučiše ništa i ne zaboravljaju ništa«. Antisemitsko skvrnjenje grobova. 7. aprila u noći provalili su nepoznati ljudi na židovsko groblje u Maloj Pešti, te su vandalski haračili po grobovima. Srušili i razbili su 23 nadgrobnih spomenika iz mramora i granita.

Iz Palestine

Gospodarski razvoj Palestine. Dopisnik >Neue Z'iricher Zeitung« izvješćuje svoj list o položaju u Palestini, te pri tome osobito ističe poboljšanje ekonomskog položaja zemlje. »Činjenica je« veli pisac ■ >da je gospodarski razvitak tokom godine uznapredovao. Izvoz narandža bio je mnogo veći, nego u prošloj godini. Turistička sezona, koja je započela u januaru, sada je sigurno na vrhuncu. CvatuČa sela i kolonije isto su tako posjećena po raznim grupama amerikanskih i engleskih gostiju, kao i sveta mjesta i ruševine. Svaka ladja, koja stiže, donosi novih izletnika, koji upotrebljuju blizinu i dobru vezu s Egiptom, da posjete Svetu zemlju. Radi toga znatno se razvio promet željeznicom i brodovima. U lukama late i Hajfe množe se transportna i brodarska udruženja; ladje od jedno desetak naroda krstare duž palestinskog primtrja prema svim pravcima. Uprava željeznice stavlja od 1. aprila niz brzih i ekspresnih vozova u promet, koji će olakšati promet u znatnija mjesta. Medjutim uredjen je redoviti zračni promet izmedju .leruzalima i Kaira s jedne strane, a Bagdada s druge. Pa i do nedavna posve zanemarena pošta, brzojav i telefon znatno su se poboljšali u zadnjim nedjeljama, a sigurnost i jamstvo za vrijednosti potpuno su zajamčeni. Veletržne brojke pomakle su se ove godine snažno prema gore; naročito se uvaža gradjevni materijal i alati, kao tvornički uredjaji i aparati za dobivanje elek-

trične snage. Tako raste i kredit, naročito hipotekarni kredit, a prema tome i gradjevna djelatnost, osobito u gradovima. Useljivanje. koje je vladinom odredbom točno uredjeno, donosi u zemlju kapitalije i korisne radne sile, te budi inicijativu na zasluženo djelovanje, naročito na polju obrta i industrije. Prvi izvještaji palestinskog dopisnika »Times«-a. »Times« objelodanjuju prva dva izvještaja svojeg naročitog palestinskog dopisnika Mr. G r a v e s a, u kojim ocrtava razvitak prilika u Palestini, naročito od vremena imenovanja Sir Ilerbert Samuela. »Novoj je dpravi u više slučaja uspjelo, da poboljša prilike u zemlji. No u svojim namjerama, da pokrene ođnošaje izmedju cijonista i Arapa na bolje, imala je manje uspjeha. Činjenica, da mirovni ugovor od Severa još nije potpisan, te da palestinski mandat nije još potvrdjen od Saveza Naroda, osokolila je arapsku opoziciju, da nastavi svoju agitaciju, židovsko useljivanje, koje obuhvaća od mjeseca jula 1920. oko 18 000 osoba, dala je Arapima izvjesna argumenta za anticijonističko držanje. Glavni komesar priznaje, da su uslijed nemogućnosti namaknuća zajma sa strane vlade, te financijskih poteškoća cionističke organizacije pri istodobnoj presiji za pripuštanje židovskih useljenika, radne prilike bile slabe »Times« o Palestini. U nastavku svojih članaka o Palestini napada G r a v e s vojničke vlasti, koje su, kad su još imale vlast propustile da razoružaju Arape u okolini Nablusa i Hebrona, koji i sad još imaju silu oružja. Štagodj bilo uzrokom raznih nemira, činjenica, da su Arapi bili gotovo uvijek napadači, čini stvaranje nezakonite židovske samoobrane i tajni uvoz ručnog oružja po nekim Židovima razumljivim. Graves žali, da Cijonistička Komisija nije protiv toga ništa učinila. U daljnjem članku govori Graves o palestinskoj vladi. Njezina mekoća bila je izvanredna, čak možda i prekomjerna. Graves poriče tvrdnju Arapa o tobožnjoj pristranosti židovskih činovnika On se nasuprot uvjerio, da su židovski činovnici neobljubljeni kod Židova i da ih nikad nijesu nepripadno protežirali. Zaključak, do kojega dolazi Graves u svome posljednjemu članku, jest, da poteškoće sadašnje situacije ne leže u samoj Balfourovoj deklaraciji, već u njezinu tumačenju sa strane cijonista. Položaj se može popraviti samo mandatom, odstranjenjem Cijonističke komisije Je\vish-Agency-orn kao zastupnicom svega židovstva, a ne samo cijonističke organizacije. Graves vidi cilj cijonizma u idejama Ahad Ha ama. Palestina ima da postane duševni centar židovskoga naroda. On bi htio ondje vidjeti istinsku minijaturu židovskoga naroda. Za ostvarenje tih ideja može i smije britansko carstvo časno raditi. Podljeljivanje zemljišta židovskim legionarima. Dugi pregovori izmedju zastupnika demobilisanih palestinskih i amerkanskih legijonara i palestinske vlade, doveli su konačno do pozitivnog rezultata. Vlada je podijelila legionarima komad zemljišta u blizini Hebrona. 1 u će se naseliti 80 legijonara. koji će se baviti poljoprivredom. Pregovori za podijeljivanje

zemljišta i ostalim grupama legijonara nastavljaju se. Zahtjev legijonara, da im se podijeli zemljište, odobrio je već davno u principu vrhovni komesar. Valjalo je svladati mnogo poteškoća, naročito financijalne naravi. Kako doznajemo, namjerava Ica zajmovima pomoći legijonarima. Nova gradska četvrt kod Tiberiasa. Gradnja ceste do nove gradske četvrti kod Tiberiasa, koju provadja »Gdud Haavoda« dovršena je u duljini od 1300 metara. Iza Pesaha počet će gradnja kuća. I pitanje vode je riješeno: voda će se sisati motornom sisaljkorn iz Tiberiaskog jezera. Gradnja jedne kuće sa 2 sobe i nusprostorijama stajat će 300 funti. (I. C. B.). Naseljivanje galičklh Židova na zemljištima »ICA*-a u Palestini. Grupa pedesetorice imućnih Židova iz Cortkova sklopila je sa »ICA«-om ugovor glede preuzimanja znatnog zemljiš. kompleksa >ICA«a u Palestini u svrhu kolonizacije. Prema ovome dobiva grupa zemlju besplatno, ali zato mora sama nasmoći kapital za inventar i melijoracije. Članovi ove grupe najvećim su dijelom poljodjelci, koji likvidiraju svoje interese u Poljskoj, te putuju slijedećih mjeseci u Palestinu. Ostavka Herberta Samuela? Kako saznaje politički dopisnik »Daily IVlaila* imao bi Sir Merbert Samuel domala odstupiti od svog mjesta kao vrhovni komesar Palestine iz zdravstvenih razloga. U krugovima engleske vlade da se govori o mogućnosti imenovanja generala Tudora kao njegova nasljednika. General Tudor bio je kaže list zaposlen kao šef policije u Irskoj. Premještenje njegovo i mnogih članova njegova kora u Palestinu zabrinjuje političke (anticijonističke) krugove (I. C. B.) Sitne vijesti. Promet u palestinskim lukama. U januaru stigle su 51 ladja sa ukupnom tonažom od 78040, u Haifu 4/ ladja, s ukupnom tonažom od 59.506. American Express Company u .1 e r u za 1 i m u. U Jeruzalimu ponovno je otvorena filijala »American Pxpress Company«, koja ima vrlo mnogo podružnica i u evropskim glavnim gradovima Društvo,, čija je centrala u Londonu, hoće u Palestini da se bavi svim bankovnim i otpremničkim poslovima. Na čelu jeruzalemske filijale su gg. Duhabis i Mor. ' lzvozna carina za palestinske gotove fabrikate. Prema novoj carinskoj naredbi mora se za svu robu, koja se proizvadja u Palestini iz importiranih sirovina, platiti izvozna carina od \%. . —Amerikanska filmska industrija u Palestini. U Jeruzalim stigla je četa poznatog amerikanskog filmskog društva »Fx Film Companv«. da na historijskim mjestima pravi snimke za film »David i Oolijat«. Tvrtka namjerava da u Palestini osnuje stalnu filijalu i da pravi cijelu seriju filmskih djela. Troškovi prvoga filma stajat će preko milijun dolara. »American Standart O i Company«. Iz Jafe javljaju da inžiniri »American Standart Oil Company« pripravljaju točna geološka istraživanja predjela u blizini mrtvoga mora, jer se nadaju, da će tamo naći izvore ulja, po-

4

»ŽIDOV«

BROJ 18.