Жидов

trebite koncesije podijelila im je još turska vlada, t-rema zadnjoj izjavi državnog tajnika za .kolonije u donjoj kući, ne smiju se provesti nikakova bušenja prije ratifikacije palestinskog mandata.

Iz Jugoslavije

Prilog k prirodoznastvu asimilanata. »Udruženje Narodni rad« u Zagrebu, zbor zagrebačkih asimilanata s apsolutno negativnim programom u pogledu židovstva, razaslalo je poštom ovaj poziv ; »Slobodni smo Vam priposlati pravila našeg udruženja te pristupnicu da nam se pridružite kano član, ako se saglašavate našim smjerom i ciljevima. Udruženje »Narodni rad« prima Hrvate i ostale Jugoslavene, pripadnike židovsfke konfelsSjjje, bez obzira na p o 1 i t i č k o-p arfijski nazor. Odbija odlučno židovsko nacionalni smjer cionizam, koji nas svojom propagandom i svojim organizatornim radom svcvišc dijeli od naše narodne sredine. Osjećamo' se živim dijelom naroda i d rž i m o da smo zvani poput pripadnika svih ostalih konfesija, da radimo za njegov napredak. Odbijamo svako separiranje iz razloga konfesionalnih i ne ćemo naročito da se ogradjujemo kano posebna nacija, poznavajući samo vlastite interese, a nazivajući domovinom zemlju izvan ovih granica. Ne ćemo pomlatka odgojenog u duhu židovsko-nacionalnom nego( Hrvatskom odnosno Jugoslavenskom. Odlučili smo da se konačno trgnemoiznašepasivnostiida seizjasnimo o lom što jesmo, odlučili smo da se opredijelimo u pogledu narodnom, pitanju domovine i rada za naše narodne ideale. Na ovom putu ne ćemo stati dok naš cilj ne postignemo. Tko s nama osjeća i misli, neka jača naše redove 1 Udruženje »Narodni rad« u Zagrebu. Predsjednik : Mirko Breyer, knjižar. Članovi odbora : S. D. Alexander, predsjednik »Saveza industrijalaca«, Šandor Alexander, predsjednik »Prehrane«, Ilija Bačić, priv. činovnik, Dr. Milan Brihta, odvjetnik, Miroslav Deutsch, trgovac, Dr. Josip Fuchs, zubar. Dr. Lav Friedfelđ, priv. činovnik, Ivan Gorjan, ekonom, Emest Kraut, industrijalac, Josip Neumann, inžinir, Milan Kell, trgovac, Filip Mayer, trgovac, Milan Njemčić, kr. veterinarski nadzornik, Dr. Bogdan Njemčić, odvjetnik, Josip Novaković, inžinir, Janko Oswald, vijećnik stola sedmorice, Viktor Rajić, trgovac, Dr. Rudolf Rodanić, odvjetnik, Izidor Rodanić, ekonom, Julio Schdnbaum, odvjetnik, Dr. Robert Siebenschein, odvjetnik, Emil Schulhof, trgovac, Armin Schreiner, veletrgovac, Dr. Ivo Stem, branitelj, Vladimir Sterk, inžinir, Albert Švarc, gradjevni inspektor, Dr. Žiga Švarc, liječnik, Dr. Vranić, branitelj, Lav. Wassertal, trgovac«. Odlučili su, dakle, da se trgnu ; odlučili su, da se izjasne, što su; odlučili su; da se opredijele u pogledu narodnom, pitanju domovine i rada za svoje narodne ideale. I na tom putu ne će stati dok ne postignu crja. (O jeziku toga pamfleta, koji odaje te 5 u se sastavljači tek odlučili, ali još nijesu stigli da nasmognu osjećaja za jezik svoga naroda, bolje da se ne govori). Znači, da se dojako nijesu izjasnili; da se dojako nijesu opredijelili. Znači, da to za njih nijesu organske činjenice, već ciljevi, do kojih vodi put.

na kome oni ne će slati... Neoprezna su io priznanja. Razumljivo je, ako se neko »izjašnjava« i opredjeljuje u pogledu »političkoparlijskog nazora«, ali oni se sastaju bez obzira na taj nazor«. No pitanje nacije svuda je drugdje organska, emocijska, prirodna činjenica, a pitanje domovine stvar je i opet fakta i emocija. 1 tu se oni tek odlučuju, da se »izjave i opredijele 1« 1 evo: oni se počinju »izjašnjavati i opredjeljivati« tako, te govore o »Hrvatima i ostalim Jugoslavenima« židovske konfesije, o od- ( goju u duhu »hrvatskom odnosno jugoslavenskom«. Oni, kao odijeljena konfesijska grupa »d r ž e«, da su poput pripadnika o stalih konfesija« zvani raditi za napredak naroda, čijim se živim dijelom osjećaju. Dakle : nacijsko-konfesijska organizacija, koja lijepog li izjašnjavanja i opredjeljenja ! još nije stigla da svojoj naciji nađe ime. n Dakle: konfesijska separacija unutar svoga naroda ! Čemu to? čemu separacija na konfesijskoj osnovci i čemu ovo licemjerno uvlačenje konfesije sa strane ljudi, koji nijesu svi ni konfesijski vezani i čemu u »narodni rad«, gdje je suvišno? Koji je Vaš »smisao lutanja«, gospodo (da se poslužimo frazom vašega sekretara iz doba njegova salonskoga komunizma)? Znamo mi, što oni hoće. Suzbijati »židovsko nacijonalni »smjer« cijonizma. To je sve. Izbori, i afirmiranja i uspjeh svijcsnih Zidova prilikom izbora, rodili su to neizjašnjeno i neopredjeljeno nedonošče; na izbore i denunciranje bacit će se njihova akcija. Sve to bez truna pozitivnog programa u pogledu židovstva. Da su bar uzeli u program suzbijanje antisemitizma! Ali ni to, već nasuprot : oni antisemitski denunciraju. Oni o nacijskim Židovima kažu, da poznaju samo vlastite to će reći lične interese. Gadno je to, demagoški nisko i još gore: svijesno đenuncijanstvo. 1 to pišu ljudi socijalnog položaja 1 Gospodo, vi ste se doista asimilirati bar u jednome pravcu ; na niže, ulici! Idealiste su na našoj strani, mladež jelistom na našoj strani, a vi, gospodo, vi što ste redom ljudi socijalnih i nacijsko-ekonomskih položaja, imate žalosne kuraže tvrditi, da mi poznajemo samo vlastite interese ! Vi ne znate što činite, ali mi vam ne ćemo oprostiti. Ili ako znate, što činite to gore po vas. Vi nam olakšavale proces pročišćavanja u židovstvu, vi, čeda generacije, koja je u židovstvu obamrla prije nego što je izumrla. Odlučujte se, opredjeljujte se, izjašnjujte se denuncirajte dalje junački, kriještite, »vođe« Narodnog rada ; u židovstvu budućnost je naša, jer mi smo njegova budućnost. Mi, živi dio židovskoga naroda. Uz nas je danas sav civilizovani svijet. Uz vas, koji danas kopirate taktiku nepopravljivih židovskih šovena Horthvjeve Madžarske, nije ni ulica. Pregipke hrptenjače rekao bi slobodoumni madžarski publicista Jaszi.... ♦ Citiramo H e r z I a : »Za najgori slučaj (ako antisemitizam ugrožava ne samo čast već i posao), upravlja maušel svoj pogled u daljinu, ali ne prema Cijonu, već prema bilo kojoj zemlji, gdje bi nekako mogao da se ušulja kod koje druge nacije. Stigavši onamo, ističe se domala kao šovinista, daje pouke u novom patrijotizmu i osumnjičuje sve, koji nijesu kaki je on. Pri tome počinja čudnovatu nedosljednost, da se odriče Židova a u isto vrijeme da govori u njihovo ime«. Komandir grada Bitolja. Španjolske novine »Fl. Pitevlo«, koje izlaze u Solu-

nu, javljaju 17. marta, da se je u subotu pred Purim raširio medju bugarskim i srpskim stanovništvom glas. da su Židovi oteli kršćansko dijete i da su ga silom zaklali, da upo rebe njegovu krv za pesalihljeb. Na to je bugarsko i srpsko stanovništvo opkolilo kuću otmenog Židova Samuela Pesaha, jer da se je u njegovoj kući desilo to sramotno ritualno übijstvo. Položaj je Židova već bio vrlo opasan, kad je o tom obaviješten vojnički gradski komandir (čije ime na žalost nije javljeno). Ovaj je bi zo i odlučno istupio Fei najotmenijih ."rba (ne Bugara) odmah je zatvorio sa motivacijom, da je to povrijeda srpskog liberalizma, vjerovati u ovu krvnu bajku i širiti ovakova okrivljenja, koja su često oprovrgli učenjaci i crkvene starješine. Istraga je iznijela, da je stvar izmišljena, jer nijedno dijete nije u Bitolju falilo. Proti postrckačima dao je komandir povesti postupak radi pobudjivanja mržnje proti vjeri i narodnosti. Da nije ovaj liberalni i odlučni komandir tako brzo istupio, piše »Fl Pnevlo« - tekla bi u Bitolju krv, i to ne kršćanska dječija, nego mnoga židovska krv. Jedna lekcija nežidova, Židovima o dostojanstvu. U mnogim židovskim općinama ima izvjesna soda Zidova, koji se prijete isiupom iz židovstva, kad općina povisuje bogoštovni porez. Ljudi su to, koji n. pr. drže, da je potpuno u redu, da akademski obrazovani rabin, direktor škole, kantor i učitelj dobiva nakon mnogo godina službe manju ili jednaku plaću kao njihov podvornik ili praktikant, pa se ljuto bore protiv toga da im se porez povisi. Ima takovih baš medju najbogatijima i nazovi intelektualcima i u Zagrebu. Ovim ljudima dao je dobru pouku jedan nežidovski veliki trgovac, g. Vlado ) eI i ć u Novome sadu. I ondje naime židovska općina mora da povisi bogoštovni budžet i poreze, pa dakako i ondje ne fali ona sorta Zidova, koji se prijete istupom, ako im se porez ne snizi. G. Vlado J e 1 i ć, kome se ogadilo ovo sramotno pogađanje i otkazivanje »uvjerenja«, pisao je židovskoj općini u Novome sadu ovo pismo (otštampano u Jiidisches Volksblatt u Novome sadu) : »Poštovana bogoštovna općino 1 Od nekoliko nedjelja ovamo slušam, kako se moji jevrejski prijatelji tuže zbog visokog bogoštovnog poreza, neki se čak groze istupom iz židovstva, ako im se ne snizi tobože nepravedno oporezovanje. Koliko god volim Jevreje te se ponosim s prijateljstva sa potomcima najstarijega kulturnoga naroda, moram da najstroži je osudim ovaj postupak svojih prijatelja, jer pored visokih poreza u našoj državi ne smiju da igraju tako zamašnu ulogu bogoštovni porezi, koje Zidovi sami za se plaćaju. Molim poštovanu bogošlovnu općinu, da me primi među svoje članove, koji plaćaju porez te da mi porez odmjeri tačno u istom srazmjeru kao Židovima u mojim prilikama, aja ću rado plaćali nametnuli mi bogoštovni porez, kako bi poštovana bogoštovna općina za istupajuće dobila naknadu, bar što se tiče novca«. Sabatijanci u Jugoslaviji. (Iz jednog članka »Jiidisches Volksblatt«, Novi sad). !z Gjurgjeva, Žablja, Možora, Gospodinaca i iz niza drugih sela dolazi vijest, da se uz nazarencc, baptiste i druge nove sekte veoma množa broj sabatijanaca. Seljaci, koji subotom ne rade, daju počinak ljudima i stoci na subotu, strogo se drže zakona Biblije, a naročito Staroga Zavjeta, ne jedu svinjećega mesa, živu bez razlike narodnosti i jezika bratski zajed-

BROJ 18.

»ŽIDOV«

5