Жидов

Zajednička sjednica zemaljskih organizacija u Karlovim Varima. Na poticaj zapadno-galicijske zemaljske organizacije sazvalo je predstojništvo Cijonističkog Saveza Njemačke zemaljske saveze na konferenciju, koja će se održavati 4. augusta u Karlovim Varima. Svaka će zemaljska organizacija na konferenciju za prvih 10 kongresnih delegata poslati jednoga, a za svaka daljnja 6 opet po jednog zastupnika. Osobita se važnost pripisuje prisustvu amerikanskih delegata i jednog opunomoćenog zastupnika Egzekutive. Ova će konferencija održavati po predlogu Cijonističkog Saveza Njemačke neposredno iza referata Egzekutive, dakle po svoj prilici 7. augusta, svoju drugu sjednicu uz isključenje javnosti i posebnih saveza. Kanadski su cijoniste za amerikanske pređloge. Na sjednici Egzekutive Cionističke Federacije u Kanadi zaključeno je jednoglasno, da se akceptiraju predloži, koje je baltimorska konvencija odobrila. Kanadski su kongresni delegati dobili nalog, da se u tom pitanju priključe ameriikanskim delegatima. Izvještaj Židovskog Narodnog Fonda. Kao 6. svezak 'Erec-Jisraela«, ljetopisa Keren Kajemeta, upravo je izašao izvještaj Centralne uprave K. K. L. u Jerusolimu za god. 1921. —1923. Ovaj izvještaj obuhvaća 200 stranica, 13 ilustracija, 10 diagrama i jednu palestinsku kartu, te daje sliku djelovanja K. K. L. u toku zadnjih dviju godina. Izvještaj vlade o upravi Palestine pred Savezom Naroda. Ovih se dana sastaje mandatna komisija Saveza Naroda u Že nevi, koja će vijećati i o izvještaju engleske vlade o upravi Palestine u god. 1922. K vijestima o emigraciji masa Iz Palestine. Različite novine donijele su u posljednje vrijeme vijesti o pojačanoj emigraciji iz Palestine, koja se već može nazvati bijegom masa. Uzrok je svih tih vijesti, bilo zloba, bilo neznanje i krivo razumijevanje činjenica. Uistinu halucim nijesu nikako ostavili Palestinu. Ni ne bi mogli da to učine, jer samo malo njih imade 10 do 15 funti, što su za putovanje potrebne, a u Palestini nema oblasti, koje bi iseljenike potpomagale, ikako to čine kod imigranata. Takove se molbe uopće ne upravljaju. Uzrok je vijestima o velikom broju molbi za poljska viza u tome, što poljski konzulat smatra, da su skoro svi Židovi, koji su u Palestinu došli makar i na kratko vrijeme, odustali od svoga poljskoga državljanstva, te još nisu stekli palestinsko, jer još do sad u Palestini nema zakona o državljanstvu. Poljski konzulat daje vrlo spremno vize ovim ljudima, koji nisu nikad imali namjeru. da se u Palestini trajno nasele. Tobožnji su iseljenici iz Palestine ili ljudi staroga jišuva, koji nikada nijesu mislili da borave u Palestini dulje od nekoliko mjeseci, ili Palestinci, koji idu poslovno

ili na ierije na neko vrijeme u inozemstvo. Konferencija za židovsku imigracija u Palestini. U 1 el-Avivu se održala jedna opća konferencija o pitanju imigracije u Palestini. Zaključeno je, da se stvori jedan koniitej iz zastupnika cijele zemlje, u svrhu, da brani interese imigranata. Zastupnici komiteja primat će imigrante u lukama i pružat će im informacije i zakonsku pomoć. Komitej će smjestiti izvjestan broj židovskih radnika u židovskim kolonijama, dat će imigrantima u svrhu produktivnog rada zajmove, ako će biti potrebno, podučavati će ih u jednom spretnom zanatu ili u poljoodjelstvu, sinjestit će ih u distriktima, gdje još ne stanuju Židovi, tražit će od vlade i različitih instituta rad za imigrante, potpomagat će produkciju zemlje, izgradit će barake kao privremene planove za imigrante itd. itd. Konferencija je prihvatila rezoluciju, koja predlaže ukidanje svih ograničenja imigracije Židova u Palestinu te da se preda regulisanje židovske imigracije u ruke Vaad leumija i Cijonističke egzekutive.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor na svojoj sjednici od 1. augusta na temlju dopisa inž. Hugona Zaloscera o njegovim pregovorima s Narodnim Fondom i I. C. O. ponovno pretresao plan, što ga je predložio g. inž. Zaloscer, te je jednoglasno stvoren zaključak, da se osnutak jugoslavenske lialučke farme ima provesti u okviru Keren Kajemet Lejisraela, Jer uvjeti Ice nisu za nas prihvatljivi. U tu će svrhu naši delegati na Kongresu stupiti u vezu s direktorijom Keren Kajemeta, da s njime dogovore sve potankosti glede osnutka jugoslavenske halučke farme. Postoji nada, da će se doskora postići potpun sporazum. Konačno stvoren je zaključak, da g. dr. B r a y n zastupa R. O. na omladinskom sletu u Beogradu. Iz brodske bogoslovne općine. Našim će čitateljima biti poznato, da u izraelitičkoj bogoštovnoj općini u Brodu t. zv. opozicija već kroz odulje vrijeme vodi ogorčenu borbu protiv predstojništva i predstojnika g. dr. Spieglera. U toj borbi opozicija nije birala sredstava, nego je tu borbu prenijela i u nežidovske krugove putem lokalnih novina u Brodu, nastojala je uvući u borbu i oblasti, te ishoditi intervenciju ovih, a naročito imenovanje komesara itd.; opetovano puta je opozicija putem lokalnih novina Brodskih novina« i Hrvatske zajednice <• uputila poruke i otvorena pisma, zapravo napadaje predstojništvu, u kojima je medju ostalim tvrdila i to, da je većina općinara protiv sadanjeg predstojništva, kojemu je predbacivala, da je cijonistički orijentisano, te je podjedno zahtijevala saziv glavne skupštine za riješenje rabinskog pitanja.

Glavna je skupština bila sazvana za dne 15. jula o. g. te je ta glavna skupština kako se je to moglo 1 očekivati prošla vrlo burno. Opozicija je naime već par dana prije zaključila, znajući se u manjini, da će svim mogućim sredstvima nastojati, da zapriječi održanje glavne skupštine i onemogući raspravu dnevnog reda. U tom je znaku glavna skupština i započela. Predstojnik dr. S p i e g 1 e r otvorio je uz propisane formalnosti glavnu skupštinu i pozdravio sve prisutne, a naročito odaslanike oblasti gg. senatora Kneževića i šefa redarstva senatora Kneževića, te iza toga apelirao na sve prisutne, da omoguće održanje ove glavne skupštine i stvarno i mirno raspravljanje dnevnog reda. Medjutim je opozicija, na čelu joj gg. dr. Kolar, dr. Polak, Roth i Krieshaber počela opstrukcijom, a naročito su dr. Kolar i dr. Polak zahtijevali promjenu dnevnog reda, unatoč toga, što je dnevni red bio već prije propisno ustanovljen. Stoga tomu zahtjevu za promjenu dnevnog reda nije predsjedatelj dr. Spicgler ni htio udovoljiti i sada je opozicija nastojala neprekidnom bukom i vikom, da zapriječi održanje glavne skupštine i svako raspravljanje o dnevnom redu. To je išlo tako daleko, da se prisutni šef policije, nakon što je nekoliko puta najozbiljnije opomenuo vikače na mir i red, morao zaprijetiti, da če kolovodje i glavne vikače opozicije brahijalnom silom dati odstraniti i tako omogućiti održanje glavne skupštine. Samo uslijed te prijetnje bilo je moguće priječi na dnevni red, te kod prve točke istog, izjavljuje dr. Spiegler, da predaje ostavku na dužnosti predstojnika i sad preuzima predstojničko mjesto g. dr. Kim, čijem se korektnom ali isto tako energičnom nastupu ima u glavnom zahvaliti, da se glavna skupština mogla održati i dnevni red raspraviti. Govornici opozicije govorili su o svemu,, samo ne o predmetu dnevnoga reda. Dr. Kolar je, nakon što je u ime opozicije i prikriveno i otvoreno nekoliko puta kušao djelovati na prisutnog odaslanika oblasti, da se on umiješa u raspravu i izvrši pritisak na predsjedatelja, do promijeni dnevni red i udovolji zahtjevu opozicije, stavio svim čudan i nevjerojatan predlog, da glavna skupština zaključi, da se izaslanik oblasti g. senator Knežević otklanja i iz dvorane otstrani. Naravno da predsjedatelj nije dao o takovom predlogu ni raspravljati, a ni glasovati, nego je nasuprot izrazio ispred glavne skupštine odaslaniku oblasti svoje žaljenje, što je jedan član općine —akademski obrazovan prema njemu tako uvredljivo nastupio i stavio ovakav predlog. Kada je iza toga općinar g. Hugo Mahler stavio predlog. da glavna skupština zaključi, da ne uzima đo znanja demisiju predstojnika dr. Spieglera izlazi opozicija njih oko 30 na broju videći se u poraznoj manjini napolje i sad bude ponovnim brojanjem ustanovlje-

6

>2 I D O V«

BROJ 32.

6; * Uloške na knjižice ukamaćuje odsele sa te vraća iste bez otkaza riEDJUMRODNA BdNKfl D. D. ZfIQREB NimićEVi 7 terazije 23 BEOCjRdD o o