Жидов

j židovski jezik, U toku godine 1922. bilo je kod palestinskih sudova 24.153 građanskih i 18.934 kaznenopravnih procesa. Odgoj i izobrazba. Vlada potpomaže, osim svojih škola, j privatne škole sa 5.000 funti i to židovske sa 3.084, kršćanske sa 1612 i muhamedanske sa 304 funti. Škole, koje nisu pod upravom vlade, moraju na ispite pozvati i odgojni departman vlade. Departxnan vlade prvi put je ove godine učestvovao kod diplomskog ispita žiidovske trgovačke škole u Jafi. Interesantne tabele predoče polazak pojedinih škola. Od muslimanske djece pohađaju škole: 24% dječaka i 6% djevojaka; od kršćanske djece: 64% dječaka i 68% djevojaka; od židovske djece ; 90% dječaka i 96% djevojaka. Po daljnjem iskazu ima u gradovima 46 vladinih pučkih škola sa 32 učitelja i 3454 učenika i 2680 učenica, a u selima 262 vladine pučke škole sa 326 učitelja i 11.6(M učenika i 308 učenica. Privatnih škola ima 37 muslimanskih sa 67 učitelja, 1510 učenika i 245 učenica, 111 kršćanskih sa 442 učite lja, 3.500 učenika i 4.797 ueeniča, a 142 židovskih privatnih škola sa 644 učitelja, 8 .253 učenika i 7.296 učenica. Sred njih Škola, imade 6 državnih, 3 muslimanske. 19 kršćanskih i 3 židovske; oollege-a: 2 državna i 4 židovska; tehničkih i trgovačkih škola (državnih nema* 1 muhamedanska, 4 kršćanske i 17 židovskih; poljoprivrednih škola: 1 kršćanska i 1 židovska; teoloških škola; 1 muhemedanska , 4 kršćanske i 3 židovske. Zdravstvo, Zdravstveno se stanje u Palestini znatno poboljšalo. Malarija se uspješno suzbija. Od drugih bolesti se mogla zemJja očuvati. 1921. umrlo je u Palestini 113 osoba na malariji, god. 1922. samo 65. U izvještaju se spominje, da je Joint Distribution Committee u Americi organizovao komisiju za ispitivanje malarije, koja radi zajedno sa sanitarnim departmanom vlade. Nadalje slijede brojke o pojedinim bolestima. Na koncu gocL 1922. prakticiralo je u Palestini 313 liječnika, 117 apotekara. 81 zubara i 70 regist rovan ih primalja. Broj ljekarna iznaša 66, od kojih je 14 novo otvorilo u god. 1922. Redarstvo. Redarstvo se sastoji u Palestini od 78 časnika (22 britska i 50 palestinskih), U 6 podćasnika i 1043 redara. Od ovih una muhamedanaca; 32 časnika i 879 redara; krcana: 34 časnika i 168 redara; Židova: 12 časnika i 82 redara. Koncem god. 1922. brojale su palestinske tamnice 1276 uznika. Poljodjelski rad. Važni su napredd na području ražnja poljoprivrednog rada u Palestini, izvještaj pile među ostalim: »Zemlja dužna je mnogo hvale Cijonističkoj Egzekutiva, I. C. A. i poljoprivrednoj školi u Mikve Jisraelu ža mnogo vrijednih Pokusa glede kuk iviranja novih biljaka. 2Šuunaljive su slijedeće brojke: Arapi

prodali su 72.038 dunama, Židovi 1.368 dunama, a ostali Evropejci 895 dunama, a kupili su Arapi 29.530 dunama, Židovi 44.302 dunama a ostali Evropejci 476 dunama. Imigracija i emigracija. 1922. imigriralo je u Palestinu 7.844 Židova, 244 kršćana i 60 muslimana. Počevši od britske okupacije t. j. u toku pat godina emigriralo je 1503 Židova, 716 kršćana i 720 muslimana. Od useljenihžidova potječu: 3.209 iz Poljske, 725 iz Rusije, 1079 iz Ukrajine, 990 iz Rumunjske, 281 i/z Letonske, 223 iz Litavske, 20 iz Čehoslovačke, 24 iz Njemačke, 165 iz Austrije, 33 iz Madžarske, 34 iz Engleske, 65 iz ostali'h evropskih zemalja, 166 iz Amerike, 143 iz Turske, 7 iz Sirije, 191 iz Egipta, 307 iz Azlije, 156 iz ostalih zemalja. Glede hebraizacije židovskih imena izkazuje izvještaj, da je u toku god. 1922. izdano 1643 cetifikata za takove promjene imena. Novinarstvo. U Palestini izlaze dva hebrejska, jedan engleski i jedan arapski dnevnik, od tjednika jedan engleski, nekoliko arapskih i mnogo hebrejskih stranačkih organa, kao i tehničkih i stručnih časopisa i žurnala. U daljnjim se poglavljima izvješčuje o broju stanovništva, napretku glede razvitka pošte, telegrafa d željeznica i bi. GOVOR HERBERT SAMUELA O PALESTINI. »Maocabean« je priredio svečanu većem u čast sir Herbert Samuela, kojoj su pribivali reprezentanti engleskog židovstva. U odgovoru na toast predsjednika reda lord Rothschilda rekao je nadkomesar slijedeće: I ako je teret zvanja kadkada veoma težak, on je ipak zadovoljan da mole vidjeti lijepe napretke u Palestini. Konstuktivni rad se nastavlja s uspjehom te ima veoma važnih radova, koje je administracija zemlje poduzela, privatna inicijativa ima daleko veći udjel na razvitku zemlje, te postaje svakim danom sve poduzetnija. Tvornice nastaju u različitim dijelovima zemlje, poljoprivredne naseobine pojavljuju se na svim stranama. Javna sigurnost postala je općim dobrom. Palestina je mirna. Štampa osobito londonska, mnogo pretjeruje, kad izvještava o Palestini. Sir Herbert se zahvalio prisutnom sir Wyndhaim Deeds-u za njegov vjerni rad kao građanski tajnik vlade. Troškovi se uprave stalno umanjuju. Građanska administracija ne stoji engleskog porezovnifka ništa, a izdaci su vojničkog garnizona pali od četiri milijuna na jedan. Palestina će se u skoroj budućnosti moći uzdržavati iz sopstvenih sredstava. Razvitak zemlje može se u prvom redu pripisivati aktivitetu Židova, a osobito je zasluga Cijonistićke organizacije, da se može toliko radova izvesti. Dr VVeizmann je imao lijepi uspjeh u Americi te mu je uspjelo sabrati SOOiOOO funti u formi darova. Emigranti nisu boljševici, kako se to priča. Oni su vauredni radnički materijal te se ne plaše teškoga rada. Jedan je glavni uvjet, od koga zavisi, ekonomski razvitak jedne

zemlje, a to je stabilnost. Mora da vlada politička stabilnost i permanentna politika. Židovi ne zahtijevaju nikakovih privilegja, osim prednosti izgradnje sopstvene svoje zemlje, a ne traže veći udio u vladi, nego ono, što im kao građanima zemlje pripada. U miru hoće da izgrade svoju narodnu domaju. Arapski kao i židovski osjećaj vrijedne su stvari, koje mora svaki poštivati. Ali Arapi imaju mnogo zemlje, dok središte židovskog osjećaja leži u Palestini. Osobitu zahvalu zaslužuje poljodjelski rad Židova u Palestini. Dnevno osnivaju se nove kolonije, koje čeka lijepa i velilka budućnost. Sir Herbert Samuel vjeruje duboko u Englesku, Palestinu i u Židove, koji su zajedno od velike važnosti za čovječanstvo. Razne vijesti Židovsko školsko pitanje u Novoj Rumunjskoj

Predloži odluka, ministra nastave Angheleseu-a o pitanju prava javnosti Tarbutovih škola. Ministar nastave veže pravo javnosti tih škola na devet uvjeta. Prva se pet uvjeta odnose na čisto nutatrnja organizatorna i upravna pitanja, đolk su ostali principijelne naravi, i to: 6. Nastavni plan škola mora biti ist>, kao plan državnih škola. 7. U prvom i drugom razredu gimnazije moraju se u školskoj god. 1923 24. svi predmeti podučavati na rumunjskom jeziku. U buduće se moraju svake godine po dva razreda romanizirati. 9. U trećem, četvrtom, šestom, sedmom i osmom razredu moraju se već u ovoj školskoj godini podučavati rumunjski jezik, povijest i zemljopi!s. ( Hebrejski jezik i književnost, kao povjest Židova i vjeronauk obligatni su nastavni predmeti u hebrejskom nastavnom jeziku. 9. Povodom ispita zrelosti, koji se polaže pred državnom komisijom moraju svi učeninici položiti ispit zrelosti i iz hebrejskog jezika i književnosti, iz židovske povjesti i vjeronauka i u hebrejskom jeziku pred maturitetnim ispitnim povjereništvom, delegiranom sa sa strane školskog društva Tarbut. T ako znači ova odluka jak udarac za nastojanje Tarbuta oko hebrajizacije, koja je već znatno napredovala, ipak je uspjeh u borbi za spašavanje cijelog školstva Tarbuta podjeljivanje prava javnosti.

BROJ 32.

»ŽIDOV.

5

MBM ml Pr«v» .EREHVr-OfaHfl francuska »inooka - uo|bol)l boćul Hjek ia njega Kase, Mti. vM, proti nuAaitzm Cijena male boce Din. 6 srodnje „ ~ l« nH H ® Gntr. intiKtn u MK|* 3U6OPHARmfICI3fI 0 D. (Diafta^dio) Prilaz 12 - ZAGREB - Td. 931 mtrnKi Mfnli (Nin WK). ' Ćnvt* u Nnrii«att Nin«.« i i m i m> Bi ct 4*i m. i