Жидов

čuči mu ispriča, što se dogodilo. Tad reče muž: Zaklinjem se ovime, da ne ću mirovati, dok ne ću doznati, gdje je ona i smijeni H se zadržati u njezinoj blizini. Sav svoj imetak razdijelio je medju rodbinom i podje na put. Šest je dana išao kroz gustu šumu i konačno sretne jednoga čovjeka: taj je bio čudno visoka uzrasta, u licu crn i strašan. Div pozdravio je putnika, a ovaj mu odzdravi pun straha, jer još nikad nije vidio ovaikva čovjeka. Znam, što te tišti, ti želiš da vidiš Woju ženu. Dodji sa mncm i pokazat ću ti, gdje se ona nalazi; moći ćeš s njome govoriti. Putnik odgovori: Da mi potrudiš sve blago svijeta, ne ću te slijediti, l'ad odgovori div: Danas osam dana bit ću opet ovdje; dovedi mi jednoga od tvojih ukućana, u koga imaš potpuno povjerenje.« Tada se putnik vratio u svoju kuću

i pozvao sve svoje prijatelje k sebi. Pitali su ga: Je si li nešto doznao o svojoj ženi? On odgovori: Da. Ali recite mi, kome sam od Vas ikad jedno dobro učinio? Neka se javi, danas je zgoda, da mi se oduži. Tad se javi jedan dječak i reče: Gospodine, ti si me odgojio od moje mladosti: možeš da mi narediš što hoćeš, izvršit ču tvoj nalog. Tad reče čovjek; Tebe sam izabrao, jer te smatram vjernim i pouzdanim; dodji sa mnom i učini, što ču ti zapovjedit, I obojica podjoše kroz šumu do onoga mjesta, gdje je čovjek sreo diva i gle, on je već čekao na njih. Dječak se u prvom času prestrašio, ali mu njegov gospodar reče: Sirako, moraš s ovim čovjekom poći, on će te voditi onamo, gdje se nalazi moja žena. Govori s njom i uspije li ti, da je dovedeš, bogato ću te nagraditi. Tad reče dječak: hoću sve učiniti.

Tako dakle podje s divom, koji ga je doveo pred pakao. Dječak vidio je ovdje mnoge, koje je poznavao za njihova života, kako pate. Molio je s toga vodiča, da inu pokaže boravak žene njegova gospodara, Div doveo ga jle u jednu sobu, čiji su zidovi i strop sjajili od zlata i biserja. Vidio je svoju gospodaricu u zlato protkanom odijelu sjediti na zlatnom stolcu kraj zlatnog stola, koji je bio prostrt najdragocjenijim jelima i priborom. Ali sva jela izgledala su kao krv crvena. Ljudi oko nje posluživali su je, rezali joj meso i točili vino. Kad je dječak to vidio, bacio se na zemlju i reče: -Blagoslovljen, koji je od svoje slave dao udjela i smrtnicima; nikada nisam vidio kraljicu, koja bi bila tcliko štovana kao ti. A moj se gospodar žalosti zbog tebe i ne jede i ne pije; poslao me ovamo, da te odvedeni k njemu«. Žena odgovori: Cuj ine, što

du poboljša li slanje žena time, šio ženi daju specifično radno polje, a ne ograničuju je samo na kuhanje i šivanje. Taj se problem ne smije tretirati kao nešto nuzgredno; u najužem savezu s položajem, što će ga žena zauzeti u palestinskom životu, stoji razvitak pojedinačnih i kolektivnih gospodarstva kao i obiteljska život. Kao prva je 1915. u Kineretu na inicijativu radnica osnovana takozvana »Kvucotđvadesetorkre«; nju su slijedile Kvucot u Merhaviji, T iveri ji, Ekrouu i Rami. 1 premda su Kvucot pokazale doslatan uspjeh, trpjele su —. kao i sve ostale pod nestalnošću palestinskoga tržišta ii slučajnostima za vrijeme rata. Nakon rata pružio je Keren Kajemet Lejisrael, koji se do tada ne samo brinuo za kupnju i a melioraciju zemljišta, već i za sve druge potrebe kolonije, i ovoj ideji svoju pomoć i tako nastadoše na zemljištu Keren Kajemet Lejisraela naselja kraj Petah Tikve/ u Nahiat jchuda, Strnu a i Boruhova u 'blizini Tel Aviva), Jčnuzolimu, Nahalalu i Kfar Tabor. Ne svakoj od ovih naseobina rade 15 do 20 radnica pod vodstvom jedne izobražene radnice, i privremenoj pomoći instruktora. Kvucot zamišljene su kao stalne institucije, dok je ljudski materijal fluktuirao ućh, jer se ne radi o stalnom naseljenju. Djevojke se obvezuju, da će izvjesno vrijeme redovito 3—3 godine ostali u kvucot, a zatim otići i omogućiti rad u kvucot novo pridošlima. Cijeli rad u kvuci izvršuju žene; radne grane, kojima se ondje bave, su naročito takove naravi, koje više odgovaraju fizičkoj snazi i cijelome biću žene. Prije svega dakle mljekarstvo, peradarstvo, pčelarstvo, povrćarstvo, wltjarstvo, radovi u stajama i t. d. Osnovna je misao, da se provede neka gospodarska dioba rada i da se dodijele ženi ona područja, za koju ona Ima više sposobnosti, lako da će moći učestvovati u gospodarskom životu, a da se pri tome fizički i psihički ne istroše. Okolnost, da gospodarstvo vođe potpuno samostalno i pod vlastitom odgovornošću, daje ženi neprestano priliku, da se upozna s cijelim nutarnjim gospodarskim mehanizmom, s primicima- i izdacima, s računanjem i štednjom. 1 okolnost, da mlađe djevojke, koje su tek napustile očinsku kuću, ne trebaju odmah da stupe u široki život, već da imadu mogućnost uživlti se postepeno u nove ne samo gospodarske, već i socijalne i ljudske prilike i u njima se udomiti, od najveće je važnosti. »Kvrcot Poaiot« imadu mogućnost, da ne

poslanu samo školske farme, već u islinu životne škole za židovske žene, i ne možemo dosta cijeniti ovu zadaću, kad uvažimo mladost i živolho i radno slabo iskustvo većine novih useljenica. 2ene, koje su svršile svoju izobrazbu u »iKvucct Poalot«, imadu slobodan izbor, te su isto tako pripravljene za kolektivno kao i za privatno gospodarstvo, za radničko kao i za kućanske zvanje. Pozadina su tih kvucot, kao kod svih radničkih zadruga, teški rad, nedovoljna hrana, vječna borba s oprekama naravi i neprestani nedostatak novca. Bilo bi preuranjeno«, već sad, gdje je s radom u novome stadiju tek prije nekoliko godina započelo, a žene iz »Kvucot poolot« još nisu imale prave prilike, da oprobaju u životu slečeno znanje, da dajemo l konačni svoj sud o lome, da li će ove kvucot ispunili svoju zadaću ili da kritikujemo, u koliko se već opaža, nedostatke organizacije. Bez sumnje je, da je zemisao i tendencija ovih kvucot osnovana na potrebama palestinskoga rada.

Nova carinska tarifa

Donijeli smo u broju 34. i 44. našega lista tabele nove carinske tarife za uvoz u Palestinu, pa jer je to važno, koli za satnu Palestinu i njen ekonomski razvitak toli i za interesente n gakitu, .koji bi željeli .preseliti se. osnovati tamo poduzeća ili stupiti u trgovačku vezu sa Palestinom, donašamo sada članak dra. Oriinwalda, koji prikazuje djelovanje nove tarife i kritički je prosudjuje: Nova carinska tarifa nije naišla na odobravanje palestinske štampe, koja je oštro kritikuje. Ova je kritika opravdana samo u jednom svom dijelu. Lausannskim ugovorom otpada na Palestinu jedan dio turskog duga, koji će se morati polako isplatiti. Budžet prošlih godina jedva; nekr.ko drži ravnotežu i teško je naći pokriće za jedan veći stavak na strani izdataka. Ne može se ni pomisliti, da se povisi porez na stanovništvo. Vidi! se dakle opet jedamputa, da se palestinske financije ne mogu urediti, a da se ne uvede pravedni i moderni porezni sistem. Prema tome jc bilo potrebno, da se uvedu carine. koje će bez obzira na potrebe stanovništva vladi namaknuti sredstva. No ipak sadržava nova tarifa zaštitno-carin-

sku tendencu koja je korisna. Ne smije se zaboraviti i to, da ova kritika izlazi iz redova palestinskih imporlera, koji od importa žive i nemaju interesa na razvijanju palestinske industrije. U ostalom, nedavno je javljeno, da je vrhovni komesar pridržao pravo, da promijeni tarifu na temelju predloga i savjeta departementa naredbama. Novi carinski sistem treba da potponujfjne četiri ekonomska faktora: poljoprivredu, industriju, kolonizaciju i turistički promet. Za napredak poljoprivrede posve su oslobodjeni od carine svi poljoprivredni strojevi, stoka, perad, pčele i t. d. U istu svrhu nametnute su carine na žitarice i legumlncze, sto če svakako imati za posljedicu poskupljenje ovih produkata. Palestinska poljoprivreda bori se inozemnom konkurencijom, koja donosi na trg Jeftino žito, kojima seljak ne može konkurirati. U posljednjim se godinama znatno razvilo mljekarstvo. Prema tome jc dobro, što se curim m zapriječio uvoz ml jedu ih produkata iz inozemstva. Krurppir sadio sc do sada jako malo i uvozio se u glavnome iz Francuske. Povišenje carine za krumpir i povrće, koje se uvažalo iz susjednih zemalja sigurno će unaprediti domaću produkciju ovih važnih živežnih namirnica. Visoka carina na sirovi duhan takodjer je n interesu poljoprivrede, koja će bio u stanju, da sama pokrije potrebe zemlje. U korist industrije ide posvemašnje oslobođjenje od carine za strojeve i dijeli ve strojeva u industrijske svrbe. Time sc omogućuje stvaranje novih industrijalnih poduzeća. Naročito je važna industrija špirita. Godišnje se uvaža u Palestinu špirita za 64.000 funti, dočim se u zemlji nalaze sve potrebne sirovine. Od sada će se plaćati za galonu (4.5 I) alkohola, likera i rakije svake vrsti 60 piastera, a za galon denaturirnanog špirita 4 piastera carine. Uz ovu carinsku zaštitu moći će se razviti industrija špirita, koja će opskrbiti i susjedne zemlje. Kako je udarena carina od 1 piaster na kg šećera, koji se u zemlji u opće ne producira, to je dan preduvjet za početak šećerne industrije. Za zaštitu produkcije marmelade i čokolade, koja se u zemlji već producira uvedena je 20 % carina. Danas najvažnija industrija u Palestini, sapun, zaštićena je sa 15% carine.

BROJ 45.

>/ i D o v