Жидов

ti držiš za zlato, to je goruća vatra: odijelo, što ga imam na sebi. stolac, na kojem sjedim, jela koja jedem, sve su to plamenovi, što proždiru moje tijelo. Vino je taUeno olovo i njime moram da gasim svoju žedju. Ah, da je cijeli svijet moj. dala bih ga s veseljem, samo da mogu na čas riješiti se ove vrućine i da se malo ohladim. I tako trpe svi, koji su bili griješni na zemlji. Reci mome mužu. da se pokaje, jer velika je moć kajanja.« Dječak je pitao: »A koji su bili tvoji grijesi, da si tako kruto kažnjena?* Ona odgovori: »Mnogo sam zgriješila: bila sam nevjerna, oskvrnula sam subotu i druge zakone i nisam se smilovala sirotima i siročadi«. Tad odgovori dječak; »Ne može li nitko da te izbavi tih muka?« Ona odgovori: »Ne, jer nisam nikada radjala djecu. Da sam imala sina, koji bi pred skupljenom općinom za mene kazao kadiš, bila bi spašena.«

Konačno dala je žena dječaku prsten sa svoga prsta, koji je dobila od svoga muža i reče mu: »Ovaj prsten neka bude znak mome mužu, da istinu govoriš.«' Dječak se od nje oprostio i div ga jc opet odveo natrag do mjesta u šumi, sa kojeg su pošli. Tad iščezne i dječak je ostao sam sa svojim gospodarom. Pričao mu je sve, što je vidio i pokazao mu prsten, što ga je sobom donio. Tad je muž vjerovao sve što mu te pričao. Pošao je u sinagogu i molio Svetoga, blagoslovljeno neka bude ime njegovo, dla mu se smili: plakao je i bio je skršen. Činio je pokoru i nije se maknuo sa mjesta, dok nije ispustio svoju dušu. Tad se začuje glas s neba. koji reče; Taj je stekao vječno blaženstvo. Tako se na njemu ispunilo, što je pisano: Opskrbljujem. one, koti me ljube i nadarujem ih obilato. (Iz >Born Juđas«.)

Isto tako zaštićeni su mlinovi, a dana još mogućnost za osnivanje industrije pive, stakla i šibica, svijeća i cementa za koji se već Kradi velika tvornica kod Hajte. U nekim pak stvarima nova tarifa djelovat će upravo štetno. Ovamo spada u prvom redu carina na gorivi materijal. Kako. u Palestini nema gorivog materijala, mora da se uvaža. Nadamo se doduše, da ćejno, iskorišćcnjem vodenih snaga uštediti mnogo u tom pogledu, no to je još pitanje budućnosti. Stručnjaci tvrde, da na jugu zemlje ima petroleja, no dosadašnja bušenja još nisu donijela nikakovih rezultata. Industrija mora da uvaža ugljen pa plaća za tonu antraci.teta i drvenog ugljcpiastera, a za druge vrsti ugljena 30 piastera carine. Ta je stavka puno previsoka i neke.su industrije ugrožene time. Važna je industrija pokuštva, koja je s jedne strane zaštićena carinom od 15% za pokuštvo no s druge strane udarena je carina od 100 piastera na drvo za pokuštvo. No možda će to unapređiti sadjenje drva za ove svrhe. Kriva je i motivacija vlade da više ne postoji nužda stanova. pa je stoga povisila carinu za gradjevni materijal. Isto je tako i tekstilna industrija zapostavljena time, što Je carina na sirovine isto tako visoka kao i za gotove produkte. No ta je politika vlade razumljiva kad se uzme u obzir, da se tekstilna roba najvećim dijelom uvaža iz Engleske. Kolonizaciju hoće vlada da potpomogne time, što je oslobodila sve privatne efekte useljenika. Isto tako i turistički pron>et. Ova je tarifa samo početak. Zemlja kao što je Palestina, u kojoj se želi forsirati razvitak industrije, ne može da vodi politiku slobodne trgovine. Bit će potrebno, da se ova tarifa upotpuni i popravi. Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Govor engleskog ministra kolonija. Prigodom pozdrava jnžno-afrikanskih cijonista engleskom ministra za kolonije Thomasu prilikom ntegovog dolaska onamo, on je izrekao slijedeći govor: ->Vi ćete, gospodo, razumjeti, da neko. ko skoro svakih 10 minuta održi po jedan govor o svim mogućim stvarima, može veoma lako da pobudi dojam, da je automatska mašina: baci se novac, i govor izleti. No moram Vam reći, da ovaj meni upućeni govor i duh u kojem je bio održan ne mogu primiti ovako jednostavno, već sa naročitim

ponosom, da ako mogu to da kažem, bez samouzdizanja pače sa zadovoljstvom, jer sam imao čast j dužnost, da budem ,prvj radnički ministar, koji je u engleskoj Donjoj Kući objavio vladinu potvrdu deklaracije lorda Balfoura. Kao direktno odgovoran ministar, kako ste to posve točno rekli, bila je moja dužnost, da svoje nazore, ideje j namjere u pogledu Palestine saopćim kolegama u kabinetu. Ove moje misli sabrane su u jednom memorandumu, koji je po kabinetu jednoglasno primljen i koji sam onda u njegovo ime mogao predložiti Donjoj Kući. Raduje me, Sto ste istakli lijepi rad i doista cionistički duh sadašnjeg premijera. Smijem li Vam nešto reći, što će Vas veseliti? Nekoliko dana pred moj odlazak, Vaš |c veliki vodja, možda jedan od najznatnijih vodja, koji su ikada stajali na čelu jedne rase, dr. VV e i z man n, imao samnom opširni dogovor u mojem privatnom kabinetu u Donjoj Kući. O njegovom (navodnom neuspjehu u Americi rasturene su mnoge lažne vijesti i nasiućlvanja, govori se, da su Židovi izgubili svaki interes za Palestinu i da u njenu budućnost gledaju posve ravnodušno. Dr. Weizmairm uvjeravao me je, da je ne samo namaknuo tri puta toliko novaca kao prije, već da može naredne godine sam se povratiti u Ameriku i podvostručiti ovu svotu i to na temelju oduševljenja, koje tamo postoji za ovu stvar. To je dobar znak, ne samo obzirom na novac, već i na čuvstva i nade židovskog naroda i na veličinu onoga, što hoće da izvrši kod izgradnje Palestine. No mogu da idem još dalje. Samo dva dana prije no što sam otputovao imao je Sir Merbert Samuel, koji je što moram primijetiti, jedan od najsposobnijih administratora br iske države, dogovor samnom o još nečuvenom razvitku Palestine. Nadam se. da ću biti u stanju, da sam posjefm Palestinu i da vlastitim očima vidim sve dobro, što tamo nastaje j razvija se. Taj ću posjet učiniti bilo službeno, bilo privatno. Još bi Vam htio reći, da ću kod prve prilike nakon povratka u Englesku reći Vašim sumi šijenicima. da ste se Vi udružili sa svim ostalim stanovnicima Južne Afrike, da mi priredite svečan doček i da želite da ja njima i cijelom židovskom narodu isporučim, da je cjelokupnom židovskom narodu jasno, da se kod izgradnje Palestine radi i o britskoj časti i britskom dobrom imenu. Već to dostaje za garanciju, da će Palestina biti zemlja, na koju ćete biti ponosni« Za »Radnu Palestinu«. Izvještaj Hitahduta. Glavni ured radničke stranke Mitahdut Objelodanio je izvještaj o radu za -Radnu Palestinu« u prošloj godini. Najviše pažnje Mitahdut je posvetio radničkoj banci u Palestini, za koju su neke vodeće ličnosti galuta i Palestine provele akcije i to: u Letskoj prodao je dr. Arlossoroff 275(1 d onica, u Rumunjskoj Jakob Efter 3000 dionica, u Galiciji Jehtrda Leviatoff 5000 dionica. U Njemačkoj je prodano 1500 dionica a u Americi 2500, u Južnoj Africi 900 dionica. U Sjedinjenim Državama nastavila je. Mrtahdirt ove godine akciju za Maltic-Fond r provela ie »Radni dan« za nezaposlene radnike u Palestini. Ova akcija donijela je 7000 dolara.

Nadalje je Hitahdftn akPvno radila za Kerem i Kajemet. U Sjed; Državama preuzela je ona narnaknuće sredstava za 3000 damama zemljišta, U Galiciji povedena je akcija za namakmrće od 5000 dolara za KKL. 1 za Keren Hajesod stavila je Mltabdut neko’ liko aktivnih drugova na raspolagati. Izvještaj »Jewish Colonial Trusta«. 18. oktobra Održana je glavna skupština kolonijalne banke u Londonu. G. Josef Cowen vodio je (kao predsjednik ravnateljskog savjeta Skupštinu. Iz izvještaja proizlazi, da je promet banke usprkos lošijih prilika povećan. Cisti dobitak za godinu 1923. je nakon odbitka svih 'troškova 1 izdataka 16.732.16 funti. Prema zakftućku prošle skupštine otpisuje se ovaj dobitak na račun dubijoznih dugova iz prijašnjih godina. Upflačeni kapital banke iznaša 390.887 funti, a rezerve iznašaju 4528.6 funti. Interesantno je, da ima još 37,126.4 funti na nezatraženim dividendama. Izvještaj je primljen i direktor Josef Cowen i Jean Eischer ponovno su izabrani. Banka je u zadnjim godinama u Palestini sudjelovala kod tvornice sflikat-opeke i električne centrale u Tel-Avivu i Haffi. Ona je u vezi sa 20 raznih bankovnih institucija u razum zemljama. Kolonizacijom) djelatnost ICA-e. Kako službeno javlja glavi« ured LCA-e u Parizu, posjeduje ICA u Argentini 590.000 hektara zemljišta. Od toga Ima još dovoljno slobodnog zemljišta, da se naseli: više od 1000 porodica. ICA nastoji da naseli samo za poljoprivredu sposobne elemente. Prije tri godine itveden je novij. Sistem kolonizacije. Novousebenim daje ICA 10 do 25 hektara zemljišta sa rtialom kucam i bunarom. Kad onda naseljenim pokažu sposobnost za poljoprivredu, naseli ih se kao i stare koloniste na većim kompleksima od 100 hektara. Po ovom sistemu naseljena Se 3o sada 51 porodica i nekoji su imali lijepih uspjeha. ICA namjerava proširiti ovu metodu. Pregovori baruna Rothschilda prije BalfoUrov« deklaracije. Zanimiv je članak o cijonisltičkrim pregovorima. koji su se vodili prije Bal tomove deklaracije u »Morning Post«. Ovaj donaša izvadak tz dnevnika Lorda Berftiesa, prijašnjeg engleskog poslanika u Parizu. Izvadak, datiran od 23. januara 1915. navadja razgovor poslanika sa barunom Rotschildom t jednim njegovim fislovjernikom iz Manchestera'. Jasno je, da se ovime misH dra Weizmana. Ovaj izvadak glasi; Edmunđ de RotschHd došao je danas k meni i poslao ni jednog istovjemika iz Rusije, koji aii stanuje n Manchestera, da razgovara sa timom d jednom plamr, kojeg zapravo smatram apsurdnim i ako su, kako vele, Qrey, Lloyd George, Samuel i Qrewe dali odobrenje. iNo nisu spomenuli lorda Reađinga. Plan se odnosi na izgradnju Palestine u izraelitsku državu pod protektoratom Engleske, Francuske i Rusije, no u prvom redu Engleske. Nije se misi ti o na to, da bi Rusija -i Francuska mogli biti protiv toga. Neka se zamisli: kršćanska sveta mjesta pod nadzorom Židova, koji će stvoriti sporazum između katoličkih i grćkoistočnih svećenika, gdje se ovi neprestano bore i stoga su pod paskom turske vojske. Inicijator sporazuma spreman ie, da nadzor nad svetim mjestima preda jednom int ernacSjonalnom savjetu L ne satno to. već i cijeli stari Jerusolim. Kani se naime u blizini sagraditi novi. Francuska bacila je oko na Siriju, no ne bi bilo ugodna mati za granicom Francusku iij Rusiju. išta bi rekli papa, Malja i katolička Francuska, koji su antisemiti? Prije nekoliko godina ponudio je Chamberlarti cionistima dio Ugande. no to -im nije bilo dosta ddbro. Edmortd de Rdtscbitd izdao je mnogo novaci za naseljenje Židova u Palestini Na tome on jaši. On sam ne će da ide onamo, jer je postao Francuz, kako on kaže, ali Ilijade njegovih istovjernika čeznu onamo iz materijalnih i duševnih razloga. Rekao sam mojim posjetiocima, da mi ne ćemo protektorata nad Palestinom, i da će se Francuska protiviti protektoratu Rusije i obratna Isto tako protivit će se obje crkve, da sveta mjesta dodu u ruke IzraelltSke države. Moj ruski posjetioc mi odgovori, da se ovakovo riješenje može očekivati za jedno 100 godina, možda već i za četrdeset; nada se, da ga ne smatram sanjarom. Židovi su jedini narod, koji mogu izgraditi i kultivirati Palestinu! No ja mislim, da je ovaj plan, kao i mnogi drugi, koji su stvoreni prije rata mače toliko, koliko brojanje pilića još .prije nego se izHjegoše iz jaja«.

>2 1 I> O V«

BROJ 45