Жидов

' institut za židovsku znanost. Prva dva instituta nastala su u glavnom velikodušnošću američkih židovskih liječnika, a judaistički se institut mogao da otvori zbog lijepog, vanrednog dara g. Felixa Warburga. Lord Balfour doći će u proljeće u Palestinu, da formalno otvori jerusolimsko sveučilište. I na području zdravstva duguje Palestina mnogo velikodušnosti američkih Židova. Bolničku .organizaciju »Hadasa« podržava u glavnome američka ženska organizacija, po kojoj je i »Hadasa« dobila svoje ime. Joint je uvelike potpomagao tu organizaciju pored Keren Hajesoda, koji je dao godišnji doprinos od 100.000 dolara, a to čini 25 posto svih izdataka. Druga velika medicinska organizacija u Palestini jest »Kupat Holim« ili bolesnički fond radničke organizacije; 40 posto njenog budžeta pokriva Keren Hajesod. Jointu treba zahvaliti što je podržavao udruženje za suzbijanje malarije i Rockefellerovoj zakladi, što je dobavljala personal za liječenje i uništavanje malarije. Financijski departement provodi knjiženje i računovodstvo svih tih spomenutih odjelenja. Knjige se vode uzorno i ne zaostaju za knjigama palestinske vlade. Što se tiče Jewish Agency i Investment Corporation upozorio je K. Kisch na referat Louisa Marshalla, što ga je održao na konferenci u februaru prošle godine. Cijonistička organizacija misli da je zadaća svih Židova, da se Palestina izgradi tako, te bi bila domaja svim Židovima, koji bi htjeli da u nju udju. Ovo je mišljenje izraženo u mandatu, a u točci, koja govori o Jevvish Agency. Cijonistička organizacija ne će da ima monopol na razvitak Palestine, pa je gotova, da dijeli prava, koja ju idu, s ostalim dijelom Židova, ako oni hoće da zajedno s njom snose teret ove velike i znatne zadaće, Palestine Invesment Corporation nastala je zaslugom američkih Židova, Osnovica židovskog života u Palestini se širi. U Palestinu dolaze sve veće mase Židova, što kradu iskustva na različitim područjima privrede. Tako se razvija sve veći teren za dobar industrijski i ekonomski razvitak na osnovi privatnog gospodarstva, a naročito za one Židove, što dolaze u zemlju sa nešto novaca, ali im taj novac ne dostaje, da u Palestini osnuju onakova poduzeća i onakove tvornice, koje ‘su imali u istočnoj Evropi. Ima mnogo nade, da će planirana Palestine Investment Corporation nakon nekog vremena eksperimentiranja moći da nadje dobra područja i dobre prilike za investiciju tako, da će uistinu materijalno potpomoći razvitak zemlje i podići broj imigranata. Palestina igra veliku ulogu u riješenju općeg problema židovske emigracije i u problemu pomoći onim masama, koje moraju neprestano da sele, a daje izvanrednu priliku za razvitak židovske kulture. Ovo je dovoljan razlog, da, se opravdano traži potpora svih Židova, bez obzira na boju njihovog političkog naziranja. Temelj ovakovog skupnog rada, kojim će se pomagati Židove, što hoće da se nasele u Palestini, ali nemaju zato dovoljno novaca, mora da i dalje bude Keren Hajesod. Izbori za »Zemaljski savez židovskih Općina u Pruskoj«. Dne 1. februara provedeni su uz veliko i živo sudjelovanje izbornika prvi izbori u »Zemaljski savez židovskih općina u Pruskoj«. Dosada nije ni u jednoj zemlji Njemačke postojala neka centralna organizacija Zidova, premda su se njemački cijonisti već nekoliko godina trudili, da se židovstvo Njemačke orgariizuie u jedan savez na bazi parlamentarne organizacije sa slobodnim izborima. Dokraja asimilovano i maušelsko krilo njemačkih Zidova prema doktrinama svojih vodja i zbog negativnog stava prema svakom aktivnom židovstvu, ne voli da bude inicijatorom kakovog pozitivnog aktivnog organizovamja Zidova. Može se dakle kazati, da je zasluga cijonista, što je redovima njemačkih Zidova potresla živa izborna borba za jednu židovsku organizaciju. Cijonisti su ušli u izbore sa listom tako zvane »Židovske Narodne Stranke« (»Jiiđische Volkspartei«), Medjutim je »Poale Cijon« ušao samostalno u izbore, pa su zapravo cijonisti postavili dvije liste. Asimilantski dio pruskih Zidova ušao je u izbore pod imenom »Liberalne stranke«, jer su njihovi ljudi, kako vele, religično liberalni. U tom je krilu dakle i čuveni »Ccntralverein deutscher Staatsbiirger iiidischen Olaubens«. Tom je »Centralvereinu« isto kao i našem »Narodnom radu« u Zagrebu bila izbornom parolom: »protiv cijonista«. I tu je parolu njihovo krilo provodilo veoma konzekventno. Plagirajući

čuveno Zinovjevljevo pismo iz oktobarskih izbora u Engleskoj, uspjeli su, da jedan od najuglednijih njemačkih dnevnika »Berliner Tagblatt« na veoma vidljivom mjestu dan prije izbora (31. januara) objavi jedan pamfletski članak, insinuiran protiv cijonista. U tom se članku podmetalo cijonistima, da oni hoće utjecati na unutarnji politički razvitak njemačke republike, oslonivši se kod toga na ukupno židovstvo izvan Njemačke, a na kraju članka izriče se nada, da židovski izbornici ne će dati svoj glas onim kandidatima, što zastupaju skicirani program cijonističke »Jiidische Volkspartei«. Pored spomenutih triju listina bila je i četvrta lista vjerskih konzervativnca i peta listina »srednje stranke« (Religioose Mittelpartei«), Dosada je poznat ovaj izborni rezultat; 71 liberalac, 31 cijonist, 2 poale cijonista, 14 konzervativaca i 5 sa listine »Religiose Mittelpartei«. U krugovima »Jiidische Volkspartei« drže, da će njihova listina imati 33 mandata. I već ovdje naznačeni privremeni izborni rezultat pokazuje, da su pruski cijonisti izvojštili u tim izborima važan i znatan uspjeh. Nemaju doduše većine u predstavništvu pruskih Židova, nego su brojem mandata tek druga stranka. Ali svatko, koji zna historijat i strukturu njemačkog židovsva, moći će da cijeni uspjeh cijonista, kojih su broj naročito liberalci sve do pred izbore i suviše potcjenjivali. Godišnja konierenca cijonista u Argentiniji. »New Vudea« pile; Na devetoj godišnjoj konferenci cijonista u Argentiniji bijahu zastupane sve važnije židovske institucije u zemlji. Osim toga našli su se ovdje u redovima cijonista ljudi, koji su do nedavno stajali razdaleko od cijonista ali ih je bez izvanje pomoći uspješno provedena akcija Keren Hajesoda privukla k pokretu. Raspravljalo se je o različitim granama opće cionističke djelatnosti; naročito se mnogo pažnje posvetilo pitanju, kako bi se trebala da ojača sama federacija. Stvorene su rezolucije, da centralni komite okupi nekoliko cijonista, koji će dati neki doprinos za organizacijom fond; nadalje je zaključeno, da g. N. Gesang kao zastupnik argentinske organizacije na 14. kongresu bezuvjetno glasuje za projekat đr, Weizmanna u stvari Jewisch Agency, da se K. H, kampanja za god. 1925 započne bezodvlačno odmah iza žetve, to jest u martu, i da se u god. 1925. ima da provede energična kampanja za Keren Kajeraet, kako bi se što više novaca pridonijelo akciji za kupnju 100.000 dunama palestinskog zemljišta. U novi centralni komite izabrani su; kao predsjednik dr. T. Nissinson, kao počasni član, N. Gesang kao upravitelj Keren Kajemeta'. M, Rosowšky, kao upravitelj Keren Hajesoda. dr, N. Nichenson, kao generalni sekretar, dr. L. Swerdlich, a kao članovi gg. Lutzki, Midekel, Epstein, dr, Abrashkin, Edelmann, Rabinowitz i prof. Joseph Mania. Konierenca Hitahduta u Istočnoj Galiciji. 25. januara održana je u Lavovu konferenca stranačkog vijeća Hitahduta za Istočnu Galiciju. Ta je konferenca imala formu izvanredne zemaljske konference a bilo je prisutno veoma mnogo delegata iz provincije. 50 mjesnih organizacija zastupalo je 88 delegata. Na konferenci bijahu delegati varšavske centrale Hitahduta, zastupnik sejma A. Levvinsohn i M. Gordon a centralni komite za Zapadnu Galiciju zastupao je urednik I. Freund. Ing. Reiser održao je opširan referat Egzekutive, koji kaže, da je centrala bila u vezi sa 96 mjesnih grupa, iz Istočne Galicije. Za posljednje je godine prodano 4000' akcija Radničke Banke. U žarištu rasprava bilo je pitanje o zadacima i metodama, kako će stranka raditi na području omladinskog pokreta i pokreta Hehaluca. O tom su pitanju, bila dva referata. Referirali su Lubianiker i Schvvarz. U glavnome je naglašena važnost sistematske odgoje u duhu radne Palestine u onim redovima omladine, koje dosada nijesu zahvatile razne židovske omladinske organizacije, a zbog strukture tih redova trijesu ih ni mogle da zahvate. U tom je smislu stvorena naročita rezolucija u kojoj se pozdravlja osnutak nove omladinske organizacije »Gordonia«, koja ima zadatak, da omladinu odgoji u duhu pokojnoga vodjen palestinskih' radnika A, D. Gordona, Zaključeno je pored ostaloga, da se svi članovi oporezuju jednim radnim danom, a sav će prihod tog opprezovanja upotrijebiti za osnutak i uredjenje poljoprivredne halučke farme u Istočnoj Galiciji. U novu egzekutivu izabrani su: Rosenzweig, kao predsjednik pa Hausmann, Moler. Melzer, Rotenstreich, M.

Schwarz i zastupnici sejma Heller, Silberschein i Schvvarz. Finski Židovi za gradnju kuća u Palestini Cijonistička egzekutiva u pismenoj je vezi s grupom nekih poznatih cijonista u Finskoj, kaji su zatražili upute o uredjenju stanbenih zgrada u Palestini. Egzekutiva je pozvala tu grupu da pošalje svoje zastupnike u Palestinu, kako bi se dogovorila s njima o izvedbi toga plana. Prema tom planu sagradilo bi se u Tel-Avivu 300 jednostavnih kuća za stanovanje. Keren Hajesod i općina Tel-Aviva spremni su da preuzmu jamstvo, da će investicija u tu gradnju donijeti odredjeni dohodak. Treba da se jamči za netio dohodak od 8% za vrijeme od 12 A godina. Poduzetnici imali bi se sa svoje strane obvezati, da stanarina ne će iznositi više od 12% za gradnju investirane svote. Ovaj p'.an, kojim se nadaju üblažiti nestašicu stanova u Tel-Avivu, pretpostavlja gradnju vrlo skromnih stanova od 2 sobe i kuhinje. Troškovi gradnje jedne kuće, zajedno sa uredjajem, ne bi prekoračili svotu od 300 L. Prema tome iznosili bi troškovi gradnje 300 ovakovih kuća 90.000 ili najviše 100.000 funti. Zlatna knjiga Keren Kajemeta u Wembley-u. Poticajem Herberta Samuela prevest će se doskora drugi svezak »Zlatne knjige« na izložbu u palestinski paviljon u Londonu. Ova je knjiga kronika, u kojoj su zapisana imena svih aktivnih saradnika u židovskom pokretu, a zabilježeni su i svi važniji dogadjaji u novoj židovskoj historiji. Dosada se ta knjiga čuvala u glavnom uredu Keren Kajemeta, pa je ondje bila interesantni objekt za one, što su posjećivali Palestinu. Vanređno lijepu izvanju opremu knjige čine u glavnome umjetnički ures iz slonove kosti i uspjeli filigran-radovi. Zbog toga je veoma vjerojatno, da će ova umjetnina biti jedna od najinteresantnijih predmeta ovogodišnje izložbe. Knjiga će se dakako prije prevoza iz Jerusolima visoko osigurati. Dar od 5000 funti za jerusoiimsko sveučilište. »Jewisih Chronicle« javlja, da je predsjednik cijonističke organizacije u Sidneyu, gosp. Morris Symonds darovao L 5000 za jevrejsko sveučilište u Jerusolimu.

Iz Palestine

Novi planovi za industriju u Palestini. Trgovački i industrijski departement palestinske Egzekutive prima danomice mnogo molbi, kojim se od Keren Haje&oda traže zajmovi za podupiranje i osnutak raznih poduzeća. Najveći dio molitelja došao je nedavno s vlastitim kapita'om u zemlju, pa traži financijalnu potporu, da započne svoj rad na raznim privrednim područjima. Uvid u ove molbe pokazuje, koliko je velik i različit broj tih planova o novim poduzećima Medju molitel'ima imade tvorničara košulja, čarapa i pamučne robe. Imade interesenat, koji hoće da sagradi n Jafi parnu praoinu, a radio je u toj struci mnogo godina. Neki već mnogo godina naseljeni kolonist hoće da uveća svoju produkciju konzerva: imade mnogogodišnje iskustvo u konzerviranju voća i povrća. Kvuca u Eni Harodu traži zajam od L 500. i to 100 funti u gotovom novcu, a 400 funti kao garanciju za nabavu jednog motora i gradjevnog materijala, kojim će se urediti tvornica voćnih konzerva i konzerva povrća. Neki trgovac iz Jerusolima traži zajam, da uredi tvornicu konzerva od riba, a drugi neki trgovac iz Jerusolima moli potporu, da uveća svoju importnu trgovinu sušenih haringa. Treći neki jerusolimski trgovac treba zajam od L 250, da nabavpm strojeva rekonstruira svoju tvornicu makaroniija. Medju mnogobrojnim moliteljima ima kobasićara, radnika i stručnjaka u proizvodnji papirne robe, luksusne robe od kože, raznih predmeta od drva. lonćarske robe i mnogih drugih produkata. Šećerna industrija u Palestini. Cijonistička poljoprivredna pokusna stanica u Atlitu izdala je nedavno treći svezak svojih pnb'ikaciia. U tom je svesku agronom Elazari objavio svoja istraživanja o mogućnostima šećerne industrije u Ersc Jisraelu. Knjiga ima nekoliko lijepili reprodukcija i mnogo preglednih tabela. Elazari kaže, da je osnutak šećerne industrije u Palestini veoma važan za gospodarstvo Erec Jisraela. Prosječno se svake godine uvozi 7800 tona šećera, a to iznosi 234.000 egipatskih funti. Doskora će potrošnja še-

BROJ 7.

>2 I D O V<

5