Жидов

cera znatno porasti zbog produkcije marmelade i sličnih voćnih produkata. Kad bi se šećer producirao u samoj zemlji, mogla bi »e laglje pomagati sva ta produkcija raznih voćnih produkata i preradjevina šećera. Stoljećima raste već šećerna trstika u Palestini, a nekoć je postojala i dobro razvijena fabrikacija šećera. Sada še producira vrlo mala količina šećerne trstike, ali se gajenje te trstike nije nikada posvema napustilo. U Daganiji i Ben Šemenu izvedeni su neki pokušaji, koji pokazuju, da bi na svakom hektaru moglo da rodi 45 —100 tona trstike sa 9 do 18 postotaka šećerne sadržine. U Egiptu je 23.000 hektara zasadjeno šećernom trstikom, a to je trećina one površine, na kojoj se gaji pamučiki. U Egiptu je zemljište četiri do deset puta skuplje nego u Palestini. Teškoća je u Palestini, što šećerna trstika može da uspijeva tek ondje, gdje ima dovoljno vode u svako doba godine. Pored toga je radna snaga mnogo skuplja nego u Egiptu. Produkcija šećera tra/i veoma mnogo sezonskih radnika, pa bi se prema tomu morale da nadju metode, da se šećerna trstika spremi za veći dio vremena u godini, kako bi se postepeno moglo uposliti što više radnika. Kulturom trstike trebali bi se baviti posjednici malog zemljišta, koje ne trebaju plaćenih radnika. Nadalje bi trebalo da se kombinirano gaji trstika i šećerna repa tako, da bi bile dvije žetve u raznom vremenu godine. Porodica, koja ima jednog odraslog i dva mladja muškarca, mogla bi da obradjuje farmu od iy 2 hektara, zasadivši jednu trećinu tla šećernom trstikom, drugu trećinu šećernom repom, a ostalu bi trećinu zasadili biljem i povrćem, koje je potrebno za kućanstvo. Ovaj je svezak pokusne stanice izdan u dva izdanja, jedno je jevrejsko, a drugo englesko. Koga pobliže interesira ova dobra stručna knjiga, može je naručiti u našem uredništvu. Doček sir Alfreda Monda u Jcrusoiimu. Sir AJfred Mond stigao je 1. februara u Jerusolim. gdje stanju e u kući palestinske vlade kao gost Herberta Samuela. Uveče je u jevrejskoj operi odigrana njemu u čast svečana predstava, na kojoj se izvodila Puccinijeva opera »Toscas a iza toga održan je u kući palestinske vlade banket, kojemu su prisustvovali vidjeniji zastupnici Židova i Arapa. Drugog dana, prije podne priredila mu je cijonistička palestinska egzekutiva u Jerusolimu čajanku, a tom je prilikom Mond razgovarao s pojedinim članovima egzekutive o nekim cijonističkim pitanjima. Prema programu svog boravka u Palestini posjetit će g. Mond Tel Aviv, Dilb, Rišon Lecijon, Mikve Israel, Petah Tikvu i Hajfu. U Hajfi će prisustvovati svečanom otvorenju tehnike. Iza toga odlazi na tri dana u Siriju, a onda će se vratiti u Palestinu, da tri dana proboravi kod haluca u Emeku. 22. februara vraća se u Englesku. Mjere protiv spekulacije. Poljoprivredni ko mite nedavno osnovanog palestinskog »Imigr.icijonog Vijeća« zaključio je, da u zajednici s palestinskom cijonističkom Egzekutivom i Keren Kajemetom osnuje ured, koji bi pored ostalih zadaća morao da uredjuje kupnje zemljišta i organizme naseljivanje pojedinih porodica na selu. Komite hoće, da u Palestini i izvan nje provede :v)eliku akciju za naseljivanje novih imigranata na selu. Komite se nada, da će moči oslabiti nezdravu koncentraciju na Tel-Aviv, koja je veoma podig’a cijene zemljištima i gradilištima u gradu i predgrađu, ako useljenicima dade priliku, da podju na selo. Mnogim porodicama ne dostaje novac za kupnju zemljišta, za nabavu gospodarskog inventara i za kultiviranje tla. 1 mnogi su haluci morali da traže zarade u gradu, jer ih više ne pomažu, da se nastane na selu. Keren Kaiemet ulaže sva sredstva u kupnju novog zemljišta, kako bi se što većem broju useljenika moglo da dade dovoljno poljoprivrednog tla. Pa’estinski pasoši. Ovih će se dana izdati prvi palestinski pasoši. Naličit će engleskim pasošima. Tekst će biti otisnut u 4 jezika i to: engleski, arapski, jevrejski i francuski . Velik zajam za izgradn'u vodovoda u Jerusolimu. sJewish Times« javila, da je englesko društvo Palestine Economic Board, na čelu kojega je sir Alfred Mond, dalo gradskoj upravi Jerusolima zajam od L 75.000, da ga upotrebi za gradnju vodovoda. Pomorska biološka stanica n Palestini. Govori se, da dr. NValter Steinitz iz Breslaua sprema uredjenje pomorske biološke stanice na palestinskoj obali. Dr. Steinitz posjetio je prošle godine •Palestinu, pa je ovdje istraživao mogućnosti, da se izgradi biološka pomorska stanica. On namjerava, da započne radom u ovom mjesecu. Vlada mu je dopustila, da istražuje čitavu obalu od RalE!-Nakura do Gaze. Rutenberg gradi na zemljištu K. K. L. K. K. L. stavit će na raspolaganje Palestine Electricitv Co. Ltd-u, koiii radi na temelju Rutenbergove koncesij, dio zemljišta u Hajfi za uredjenje transrormacione stanice Predaja zemljišta uslijedit će po običajnim uvjetima nasljednoga zakupa. Registriranje zemljišta za univerzu. Doskora će se oficijelno otvoriti jevrejska univerza po Lordu Balfouru. Poradi toga zanimivo je, kako se je pribavilo zemljište za gradnju univerze. Već pred rat učinjeni su prvi koraci u toj stvari. Tada je darovao u tu svrhu odbor tloveve Cijona u Odesi 50.000 franaka (oko L 2000), a Keren Kajemet pozajmio u tu svrhu istu svotu i napokon priđodjoše i doprinosi gosp. I. J. Ooldberga, ko; sada stanuje u Tel-Avivu, u iznosu od L 700n. Gosp. Goldberg, kao i odbor Hoveve Cijona, prc nio je svoja imovinska prava na K- K. L., koji je tako došao u posjed pravnog potraživanja na zemljište u vrijednosti od L 11.000. Formalni prijenos univerzitetskog zemljišta na ime K. K. L. proučava sada cijonistička egzekutiva. Imigracija u januaru 1925, Prema nedavno objavljenom službenom izvještaju uselilo se je u januaru 1925. u Palestinu 1840 ljudi. Prirast dakle prema mjesecu decembru 1924. iznosi 175 Ljudi, jer je u decembru ušlo u zemlju 1665 imigranata.

Iz Jugoslavije

Jugoslavenski konzulat u Kairu o mogućnostima izvoza iz Jugoslavije u Palestinu. Zagrebački privredni dnevnik »Jugoslavenski Lloyd« donosi u svom broju od 7, februara saopćenje jugoslavenskog generalnog konzulata u Kairu o mogućnostima izvoza iz Jugoslavije u Palestinu, Saopćenje konzulata izradjeno je na temelju podataka, koje je konzulatu dao jedan predstavnik palestinske upravne vlasti, a glasi ovako: »Odkako je Engleska dobila mandat u Palestini, stanje i životne prilike su se tako promijenile. Iz svih strana zemaljske kugle dolaze mnogobrojni iseljenici, koji os|nivaju nova naselenja. Svuda s® dižu sela i varošice. Stara nascljenja pak proširuju se novim kvartovima i ulicama. To sve iziskuje uvoz velikih količina gradjerinskog materijala. Drvenarija i cement naročito bi se mogla dovoziti u grdnim količinama, jer su preko potrebite. Drvene izgradjevine, gotova izradjena vrata, prozori, namješta; obični i boljeg kvaliteta (kreveti, ormari, stolovi itd.), prosti i finiji kuferi i sanduci. Ašovi, lopate, zemljajno posudje, korpe, ha sure i druga pletiva. Pored- toga Palestina potrebuje velike količine hrane kao brašno, krumpir, šljive, suho i konzervivano povrće, sjemenja od bundeva itd. Druge zemlje uvoze sve te artikle. Mislim da kad bi se posao dobro organizovao, naša bi trgovina s uspjehom konkurirala i Francuskoj, Njemačkoj i Italiji sa gore označenim proizvodima. Čak i Turska i Grčka uvoze dosta robe, koje ne proizvode same. U posljednje vrijeme i Rumunija čini pokušaje da zauzme to tržišne, Naravno i ovom prilikom valja napomenuti, da je veoma potrebno da se organizuje naša plovitba u toj mjeri, da

bi mogla redovno dolaziti u Palestinske vođe, kao što od već dvije tri godine rade Rumunji, koji za sad imaju dvije tovarne i jednu putničku ladju za Haifu i Jafu, dva pristaništa, kuda se vrši uvoz iz Palestine. ii rumunjski brodovi saobraćaju redovna dva puta mjesečno«, Mfidjutim, koliko je nama poznato (red. Židova) ne vlada u jugoslavenskoj drvnoj industriji nikakav interes za palestinsko tržište, U Rumunjskoj su neki cijenisti osnovali naročito dioničarsko društvo, koje eksportira robu iz Rumunjske u Palestinu. Ovo društvo posjeduje dvije velike ladje, koje redovno stizavaju s tovarom u Jafu i Haifu. U ovim je lukama to društvo sagradilo posebna skladišta. Eksport drva iz Jugoslavije u Egipat razvijen je u jakoj mjeri, pa bi naša poduzeća mogla veoma lako organizirati promet sa susjednom Palestinom služeći se primjerom Rumunjske. Iz sjednice Radnoga Odbora. U sjednici Radnoga Odbora od 11. <x inj. čitaju se dopisi Egzekutive radi otvorenja hebrejskoga sveučilišta u lerusolhnu, zatim povjerljivi prikaz političkog stanja pokreta. Iza toga izvješćuje upravitelj Keren Hajesoda, Sitno Spitzer, o uspjehu akcije Keren Hajesoda u Dubrovniku i Splitu, koji je vrlo povoljan. Prihvaćen je nacrt za diplomu kamentemeljca za našu jugoslavensku farmu, a zatim sc raspravljalo o nastavku akcije, pa je gg. Lavu Sternu i Davidu Spitzeru povjereno, da vode tu akciju i da sebi izaberu suradnike. Blagajnik Saveza, David Spitzer, predlaže budžet za naredna godinu, ali će se, obzirom na njegov prijedlog u sjednici S. O. u Brodu n/S., budžet pretresati u savezu s raspravom o tome prijedlogu na slijedećoj sjednici.

POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA!

U polovici smo drugoga kvartala, a do sad bio je uspjeh rada nada sve slab. loš nam se pruža jedna prilika, da popravimo dosadašnji slabi uspjeh sabirnoga rada: Pur.mska akcija. Za 3 tjedna slavit ćemo tradicijonalnim načinom Purim. Iskoristite tu priliku. Priredite svagdje velike zabave ili obidjite sve židovske kuće, a na Purim niko Vas ne će odbiti. Samo ako ćemo sve sile naprezah moći ćemo doista ispuniti našu obvezu prema K. K. L. Zato pozivljemo sve naše povjerenike, da vrše svoju dužnost! Uprava Keren Kajemet LejisraeL IZ PALESTINSKOGA UREDA. 1. Jeftino putovanje u Palestinu linijom Lloyd Trestino. Lloyd Triestino otvorit će za kratko vrijeme novu i jeftinu prometnu prugu za Palestinu. Put od Trsta do Jafe stojat će trećom klasom s opskrbom 6 funti šterlinga. Ta će pruga služiti za promet useljenika i turista, a Lloyd će toj staviti na raspolaganje dva moderna broda (»Karintija« i »Sorija), od kojih svaki imade po 200 kreveta, »Karintija« će prvi puta otploviti iz Trsta na 11. marta, a »Sorija« na 25. marta. Palestinski Ured, 2. Ekskurzija ž’đovskfli studenata u Palestinu. Židovski studenti iz 18 zemalja, organizovani u »Svjetskom savezu židovskih

6

*/, ! O U V«

BROJ 7