Жидов

Herbert Samu«ii, Chajes, Usi škin, Nasashibi i neki drugi. Prvi od svih govori londonski nadrabin đr. Herz posvetou molitvu. Gospodaru svijeta, koji dade čovjeku znanje, slavimo Te danas radosni \ hvalimo za Tvoju božansku milost i istinitost. Dao si nam, da doživimo ovaj dan, da budemo svjedoci posvete velikog doma nauke, hebrejskoga universiteta u svetom gradu Jerusolimu. Bože naš i Bože otaca naših, mi znademo, daj je uzaludan rad čovječji, ako Bog ne gradi ovu kuću. Primi danas naše molitve i hvalu našu, što si izgradio ovu kuću, da bude vrelom znanja, izvorom mudrosti, iz kojega će Tvoj narod crpsti nauku i znanje, savjet i snagu. Daj da božanstvo Tvoje vlada u ovoj kući i neka stvara mudrace u koji će oči naše osvijetliti svijetlom Tore i izvedi nas iz razora, da Israel na svom tlu poput orla obnovi mladost svoju. Oče naš u nebesima, daj da blagoslov Tvoj bude nad osnivačima i čuvarima ovoga sveučilišta, nad učiteljima i učenicima, nad njegovom ekscclencom, Vrhovnim Komesarom Svete Zemlje, nad časnim učenjacima i državnicima, kojima je, bilo dano da objavljuju simpatije Velike Britanije za židovsku naoijonalnu domaju u zemlji Israelovoj, a isto tako nad svima koji su po nagonu srca svoga došli u sveti grad i nad svim učesnicima ove svečanosti. Blagoslovljen da je dolazak njihov i hod. Čuvaru Izraela, očuvaj ostatak Tvoga naroda i razapni šator Tvoga mira nad djecu svakoga naroda, koji stanuje u ovoj zemlji pod zaštitom našega vladara, Njegovoga Veličanstva, kralja Gjure V. Daj, da doskora osvane dan. kad će svi narodi spoznati, da nas je stvorio jedan Bog i da jedan Bog s nama vlada. Onda će znanje o Bogu pokrivati našu zemlju, kao što voda pokriva morsko dno, Amen, iza toga .održao je dr. Hertz govor, koji donosimo na drugom mjestu Nakon toga govorio je dr. Hajim Weizmann, koji je rekao, da će se univerza doskora uzdići i razviti preko opsega današnjih početaka i pokazat će se dostojnom svojih uvaženih i slavnih sestara u novom i starom svijetu. Jezik će sveučilišta biti hebrejski, ali ono ć e biti otvoreno pristalicama svake religije i svake narodnosti. Politika će se ovdje posvema izlučiti. Ovo sveučilište ne će donositi koristi samo Židovima ili samo Palestini, nego će svojim plodovima okoristiti sve ljudsko pleme. Weizman govori polako, odmjereno. Svatko od velikog broja prisutnih hoće da uhvati svaku njegovu riječ, »Ova kuća, što je posvećujemo, nastala je našom voljom i našom energijom. Ona će obratiti svijet, da bez predrasuda shvati sve ono, što mi činimo i za čim iz najdubljih dubina duše naše težimo. Mnogi se već obratiše, što nas nekoć krivo razumješe kao maršal A1 len b y. Oni, koji nas još i danas ne mogu da razumiju, naučit će to i univerzitet, rad duha i istraživanja povezat će djecu ove zemlje.« Iza dr. Weizmanna govorio je sir Herbert Samuel kao predstavnik britanske vlade i palestinske vlade. Britanska i palestinska vlada isporučuju ovome sveučilištu najbolje želje za njegov razvitak. Hiljade milja prošao je lord B a I f o u r. da ovom institutu osobno

iskaže svoje simpatije. Prisutan je i general All enb v. oslobodilac Palestine, kojega je pobjeda tek omogućila današnju slavu. Ovaj će univerziteit biti jednako vrijedan za sve pučanstvo Palestine i sav ljudski rod. Iz palestinskih močvara procvast će vrtovi. Ovdje će svijetliti »Ner tomid«, vječno svijetlo i rasvijetlit će odatle sav svijet. Blagoslovljen da si Ti, koji si nam dao, da doživimo ovaj dan.« Iza Herberta Samuela govorio je lord Balfour, Rekao je, da bi volio da govori hebrejski, ali na žalost ne zna taj jezik, pa mora da se služi govorom svoje domovine. Otvorenje ovoga sveučilišta je velik, historički dogadjaj, u ovoj zemlji, u kojoj je svaka stvarca historički znali enita. Buduće generacije pomišlja! ć? na ovaj dan. Na ovom je brdu nekoć stajao rimski vojskovodja Tit u s 1 upravljao operacijama protiv tvrdjava jerusolimsklh. Mišljaše da je Izraela zauvijek uništio. Ali mu nije uspjelo. Danas počinje ovdje nova židovska epoha. Hebrejski jezik, koji je nastavni jezik ovoga sveučilišta, može da bude isto tako i jezikom laboratorija, kao što je već jezikom biblije. Židovstvo imade varednih učitelja. Spominjem imena Bergsona, Einsteina i Freuda. Židovski i arapski učenjaci i mislioci radili su zajednički u danima mračnoga srednjega vijeka, da Evropi donesu svijetlo. Zašto ne bi bilo moguće, da Židovi i Arapi opet rade zajednički u Palestini. Iza njega govorili su još nad rabin Kuki B j a 1 ik, a iza njih isporučiše zastupnici pojedinih univerziteta njihove pozdrave i predadoše pozdravne adrese. Program prvoga dana dovršen je nešto iza šest sati. Drugoga dana položeni su na svečani način kameni temeljci za matematički i fizikalni fakultet, koji će nositi ime Balfoura i Einsteina, Uveče prvoga dana priredio je komite hebrejskoga univerziteta svečani banket u čast reprezentantima sveučilišta i akademijama, koji su prisustvovali svečanostima otvorenja.

GOVOR NADRABINA HERTZA.

Kad se svršila religiozna ceremonija kod otvorenja universiteta izrekao je dr, J. H. Hertz ovaj govor: Kao nadrabin ujedinijenih židovskih općina britskoga imperija donosim pozdrave braće sa istoka, zapada, sjevera i juga našoj majci Cijonu. Ova svečana skupština i njezini uzroci jesu nešto »novo pod suncem« . Ja sam sretan, da mogu biti medju onima, koji će vam rastumačiti značenje ovoga jedinstvenog dogadjaja u istoriji Izraela, Otvorenje jevrejskoga sveučilišta u vječnom gradu vječnoga naroda je miljokaz u analima čovječjega duha. Oko godine 1000 otprilike prestaje tama, koja je priječila znanosti da šire svoje svjetlo medju zapadnim narodima. U jedanaestom stoljeću preporodio se intelektualni život došavši u dodir sa arapsko-židovskom kuli'urom; dugo duševno mrtvilo stare Evrope uzmicalo je kao led pred suncem. Najstarija sveučilišta u Salernu. Bolonji, Oxfordu i Parizu izražaj su ovoga probudjenja duševnosti u Evropi. Podigla se nova moć, koja se mogla da suprotstavi gruboj sili, što je jedina doonda vladala; sveučilište. Uskoro je zavladala ova nova

moć u dušama ljudi i počela da vrši blagotvorni utjecaj nia život naroda. Transcedeintalni značaj današnje slave jest u činjenici, da židovski narod, koji je vazda prkosio gruboj sili, a svoje snage okušavao na duševnom polju; narod, koji hiljadama godina živi u štovanju nauke; narod, koji je dosada gojio tudje vinograde duha da napokon taj narod počinje da goji svoj vlastiti vinograd l znanja. Na ovaj dan, kad vidimo ovdje jednoga od vanrednih državnika svijeta nekadanjeg premijera Velike Britanije i kancelara glasovitog sveučilišta u Cambridgeu, koji je proputovao tisuće milja, kopnom i morem, da izvede svečani čin posvete hebrejskoga universiteta, toga smo dana »mi poput onih, što sanjare«. Proći će decenija, dok se dovrši djelo, što je danas započeto; dok će ovaj universitet biti ispunjen i izgradjen potpunim brojem fakulteta, Mnogo će godina ovaj zavod biti p osveden u prvom redu istraživalačkom radu. Stručnjaci naučenjaci pomagat će ovdje, da se riješe teški praktični problemi ove zemlje natapanje, pošumljivanje, higijena subtropskc bolesti. Glasoviti će naučenjaci na ovom mjestu pokušati da prodru u misterijoznu tamu, što se skriva s onu stranu granica znanstvenoga područja, koje je do danas istraženo. Njihovim će radom ovaj universitet biti laboratorijem ideja budućnosti. Moderno sveučilište imade u naše vrijeme univerzalne demokrakcije naročitu zadaću. Demokracija kako je poznato, ne boluje od skromnosti, ona vjeruje postojano u svoju sposobnost pa često naglnjc tome, da se odjeljuje cd prošlosti. U vremenu nemira i promjene raznih fenomena i dogadjaja, što uradja panikom i histerijom, stoji universitet kao eksponenat velike kulturne ideje povijesti. Historija dokazuje da novo nije uvijek ono, sto je istinito. Universitet emancipira duh od svega vremenskog i od strančarstva i čuva sadašnjost od repeticija pegrješaka. Cilj jerusolimskog sveučilišta nije jednostavno oponašanje engleske ili američke, njemačke ili ruske visoke škola. Ovaj universitet i ne može da se mjeri s velikim intelektualnim centrima Amerike i Evrope u astronomiji, geologiji, medicini i kemiji. Svijet se primiče moralnom kaosu pravijeka. Ovaj univrsitet doprinijet će doprinos židovstva riznici ljudskoga roda. To će da bude raison d etr-e hebrejskoga universiteta u Jerusolimu. Ovdje će student vodjen učiteljima, kojima ništa židovskoga nije tudje, doznati sve najbolje, što je Izrael- rekao, mislio i doživio. Ovdje će dobiti židovski aspekt i to je ono, što Židovi danas trebaju i što je od vitalne važnosti za nas i za našu djecu. Moramo da opet steknemo naše židovske oči. Samo se po sebi razumije, da učitelji moraju da imadu židovski aspekt ako se ovdje hoće da studentu daje takav aspekt. Oni moraju da nose u sebi uvjerenje da je nova Judeja direktan nasljednik stare i da je misija Židova bili oni stari ili mladi da budu Židovi, drugim riječima: ne smije da im bude cilj da u Erec Jisraelu oponašaju tudji kulturni tip. Inače će hebrejski universitet postati ciladelom asimilacije. Profesori ovoga instituta moraju da budu slobodni ljudi ne podvrgnuti nikakovom moralnom skrbništvu. Naši nam

4

»ŽIDOV«

BROJ 15.