Жидов

su mnogi moji prijatelji iz cijele zemlje i naročito iz Zagreba držali, da ću ja moći taj spor izgladiti. Ja sam već onda, i ako ne u javnoj sjednici, nego u razgovorima, što smo ih vodili još u Beogradu iza toga danas znamenitoga beogradskoga šaloma, izjavio, da mogu da vjerujem u uspjeh takove jedne akcije samo u slučaju, ako je taj šalom izašao iz iskrene volje, da se taj spor riješi. Ako sve ono što su oni onda tamo javno i u teatralnom momentu izjavili vjeruju i ako sami vjeruju, da se to može provesti. Bilo je doba, gdje je grupa oko »Jevrejskoga Života« u više navrata izjavljivala, da ispravno shvaćam taj spor i da sam podesan, da ga izgladim. Ali posljedica toga je bila. da me je druga grupa nazivala sefardskim separatistom, da su me čak proglašivali nekakovim eksponentom *Jevrejskog Života«, koji se uvukao u R. 0., da tamo valjda provedem sefardski separatizam. Čak mi je osporavano s jedine strane, da javno tretiram sefardsko-aškenaško pitanje, jer da ne mogu da budem objektivan, kada imam izvjesne moralne obaveze prema vodjama i protektorima sefardskog separatizma. Ali desilo se konačno, da ni na jednoj ni na drugoj strani u Sarajevu nijesu htjeli da znadu za ovaj R. 0., da je bila i jedna i druga strana u Sarajevu nezadovoljna s nama. Kako je došlo do toga, da su i jedni i drugi nezadovoljni? Došlo je do toga tako, što se doduše oko »Jevrejskog Života« priznavale, da imamo razumijevanje za sarajevski spor i da se iskreno trudimo. da ga riješimo, ali kada smo tražili, da i oni vrše sve svoje dužnosti, onda su postali nezadovoljni. To su obrazlagali time, da smo se ogriješili o neutralnost. R. O; odgovorio je najprije njima u dopisima, poslije u »Židovu«, dok konačno nije na predlog R. O-a predan naš spor s njima Saveznom sudu. Mi nijesmo htjeli sami da organizaciju osudimo, premda smo imali pravo na to, gdje se je ogriješila o cijonističku disciplinu. Mi smo to predali Saveznom Sudu, premda smo bili o njihovoj krivnji uvjereni, ali htjeli smo da riješava Savezni Sud o tome, da li smo se i mi ogriješili. Da još kažem jednu riječ o tome, kako mislim da bi se mogao sada izgladiti sarajevski spor. Mnogo sam zahvalan Rothmiilleru, što je o tome tako trezveno i jasno govorio. Ja sam u sličnom smislu pisao o tome u svojim toliko kritikovanim člancima poslije beogradskoga Saveznoga Vijeća. Ne ću da opetujem, što sam onda rekao. Samo bih htio spomenuti, da je svaki upućeni mogao razumjeti, što sam mislio, kad sam onda prigodom analize programatskog stajališta jedne i druge grupe usfvrdio, da jednu od tih grupa vodi primarno briga za galutske potrebe, dok je koiđ) druge imao prioritet palestinocentrizam. Možda sam trebao o tome tako jasno progovoriti kao što danas Rothimiller. Nadam se, da će sami Sarajlije razjasniti s vremenom svoje principijelne stvarne diference, kad će uspjeti, da se uzdignu nad svoje lične i čisto fokalne raspre. Vjerujem, da će sarajevsku bolest izliječiti vrijeme, ali značilo bi propast bolesnika, ako se to suviše odugovlači. Sam bolesni organi-

zam sarajevskoga jevrejstva mora smoći dosta snage za ozdravljenje. Neki dan je jedan prijatelj u razgovoru o sarajevskom sporu spočitnuo, da su bila u R. O-u doduše dva liječnika, ali na žalost oba su intemiste, a nije bilo ni jednoga hirurga. Ja, gospodje i gospodo, ostajem internista! (Odobravanje i pljesak.) Predsjedatelj stavlja na glasanje prijedlog o podjeljenju razrješnice, te je isti jednoglasno primljen. Prelazi se na čitanje izvještaja budžetne komisije. David Spit ze r podnosi u ime budžetske komisije proračun Saveza Cijonista za vrijeme od 1. novembra 1925, do 31, oktobra 1926. te obrazlaže opširno pojedine stavke, a naročito nove stavke za Hahašru, koja je neophodno nužna, ako hoćemo, da jugsolavensko židovstvo iz svoje sredine sprema pionire za obnovni rad. Ističe stavku subvencije, koja je ovaj puta sva namijenjena unapredjivanju omladinskog rada. Zatim sa žalošću konstatuje, da se nije moglo naći pokriće za stavku »propaganda i agitacija«, ali ne će time da kaže, da se ove godine ne misli provoditi propagandistički rad. Naprotiv, u ovoj godini treba što više raditi na učvršćivanju dobrih veza vodstva sa mjesnim organizacijama. Nije sigurno ništa novo, ako apelira na delegate, da u svojim mjesnim organizacijama porade oko toga, da one udovolje svojoj dužnosti prema Savezu, pa da namaknu taj čedni budžet, koji predlaže Savezno Vijeće na prihvat. Konačno spominje, da je u prijedlogu budžeta bio stavio jednu stavku; subvencija mjesnim organizacijama, ali da je budžetna komisija tu stavku brisala i ustanovila doprinos za Savez u visini od din, 30.—. Referent konačno moli, da se budžet bez promjena primi. Predsjednik stavlja budžet na glasanje, pa se budžet jednoglasno prima. Izal toga referira Moše Schweiger o promjeni statuta, te se čitaju one stavke statuta, koje se mijenjaju. Članu 8 valja pri kraju dodati ovaj pasus: Ako u jednom mjestu imade više cijonističkih društava!, mogu ona da povjere vodstvo poslova MCO ma kojemu društvu izmedju sebe. Jednako mogu sva ta društva zajedno sporazumno postaviti upravu M. G. 0. Ako ne mogu postići sporazum, mora se uprava birati na godišnjem zboru svih platioca šekcla. toga mjesta. Izbor se uprave MO ako sc vrši na zboru šekelista provodi sa proporcijskim sistemom listina tajnim izravnim glasanjem. Kod č.l 9. ispuštaju se u taćki 4. riječi: »godišnja konferencija«, jer prema zaključku kongresa nema više godišnje konferencije i umeću se iza riječi; da uspjeh izbora saopći RO. riječi: »odnosno glavnoj izbornoj komisiji«. U tački 5. ispušta se »i« ispred riječi »društava«, a iza te riječi umeće se; »i kurzevaj za jevrejski jezik«. U članu 12. mijenja se rok za podnašanje prijedloga Saveznom Vijeću od 14 dana na tri dana. Član t 5. glasi od sada ovako: Neposredno po otvorenju Saveznog Vijeća bira se odbor od 7 hca za verifikaciju mandata. Odbor sebi bira pročelnika i izvjestioca, koji imade S. V. slaviti prijedlog ,o verifikaciji mandata temeljem zaključka verikacijonog odbora. O prijedlozima v« ifikacijonog

odbora glasuje se bez debate. Ako je koji delegat izabran u više mjesnih organizacija, može da vrši samo jedan glas, a nakon izvještaja verifikacijonog odbora mu dati izjavu, ko|i mandat pridržaje, pa na ostala mjesta dolaze izabrani zamjenici. U članu 17. dodaju se iza riječi »dva tajnika« riječi: »blagajnik i zamjenik blagajnika:«, a mjesto »20 odbornika« stavlja se; »19 odbornika i 17 zamjenika«. Dr, Braun predlaže, da u Savezni Odbor udje zastupnik jugoslavenskog okruga Svjetskog Saveza Makkabi, što se prima,. U članu 18, ima tačka 8 da glasi; »ustanovljuje nacrt budžeta i vanrednih kredita barem 30 dana prije zasjedanja Saveznog Vijeća«. Tačka 9 glasi: imenovanje urednika zvaničnogai glasila Saveza Cijonista Kraljevine SHS i redakcijonoga odbora od 3—5 lica. U točki 10. treba staviti umjesto: »upravitelja K. H.«, »kuratorij K. H.« Dodaje se Tačka 13, koja glasi: »Postupanje po § 24«. U članu 21, treba da se umjesto »blagajnika« stavi »blagajnika i njegovog zamjenika«, a umjesto »4 odbornika« »3 odbornika«. Na kraju trećega odsječka treba dodati: »i postupa po § 24«. Član 24. glasi: Savezni sud sastoji od 3 članova i 5 zamjenika, koje bira Savezno Vijeće, Zadatak mu je, da sudi članovima Saveza, koji su se ogriješili o disciplinu prema cijonističkoj organizaciji, dotično njezinim organima, ili su svojim vladanjem došli u sukob sa općim zasadama cijonističkog programa. Kazne jesu; a) Konstatovanje povrede, b) tajni ukor, koji se saopći samo dotičnom licu, c) ukor, koji se saopći samo dotičnoj organizaciji, d) ukor, koji se obznanjuje u zvaničnom listu Saveza. Protiv presude Saveznog suda dopušten je poziv u roku od 15 dana na partijski sud Svjetske cjion, organizacije. Postupak se provodi bilo ureda radi, bilo na prijavu, mjesne cijon. organizacije ili pojedinaca. Vodi li se postupak protiv uprave koje M. C. 0., može S. 0. ili u hitnim slučajevima R, 0. narediti, da: ta uprava, dok traje postupak, ne smije upravljati organizacijom i imenovati privremeni odbor od 3 lica izvan upravnog odbora, koji će voditi poslove M. C. O. do rješenja Saveznog Suda respektive izbora nove uprave. Umeće se novi član 25. koji glasi; Sporove izmedju članova jedne MCO ili izmedju članova uprave njihove MCO riješava časni sud. U taj sud bira svaka stranka po dva suca, a ovi biraju pročelnika. Kazne jesu: a) opomenav b) ukor, c) objelodanjenje ukora u Saveznom glasilu, d) iskjučenje iz MO. Časni sud može od slučaja do slučaja dosuditi i globu na korist KKL, Član 25. valja da nosi broj 26. Pošto su primljene sve izmjene pravila, prelazi se debati o rezolucijama. Cvi Roth milile r čita rezolucije, kojima su stavljene ove primjedbe: dr. Albala primjećuje k rezoluciji o narodnoj biblioteci: »Ja sam se u svoje vrijeme obratio na rektora beogradskog univerziteta s molbom, da beogradski univerzitet, ako je ikako moguće. šalje svoja izdanja Narodnoj biblioteci u Jerusolim. Rečeno mi je, da bi bilo zgodno, kad. bi se narodna biblioteka obratila dirckto Akademiji nauka u Beogradu i Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu tražeći od njib, da joj šalju sva svoja dosadanja izdanja, a Narodna biblioteka bi se obvezala, da

Proračun Saveza Cijonista za vrijeme od 1. XI. 1925. 31. X, 1926.

BROJ 45.-47

Ž 1 D O V«

Prinosi: Izdaci: 4000 X 30 Din. Sav. prinosa Doprinos Egzek. za šek. akc. . , Doprinos Egzek. u smislu zaklj. XIV. kongresa 100 funti . . . Tira zaključna akcija .... i 1 1 120000 10500 27000 200000.- beriva stan, ogrijev i rasvjeta . . . trošak šek. akcije poštarina tiskanice , . ,,Haaviv“ 2500 pripomoć . Qideon „ soo,, subvencija* ( s ž 0 Palestinski ured ..!... Hahšara Unapredj. hebr. jezika . . . Tira, ostatak troškova investacija Nepredviđeno 32000 24000-— 10500 5000 5000' 12000 - 27000'— 22000 10000 200000-— 10000357500 357500 —