Жидов

ključivo cijonisti. Nova Jewish Agency treba da si stvori Novi Keren Hajcsod. Zašto u rezolucije o Jewish Agency uijesu uneseni oni zahtjevi opozicije, koji su Weizmannu bili već ranije poznati, a koje je on označio diskutabilnima, a neke čak provedivima? Glavno je, da se proširena Jewish Agency što prije oživotvori. Ovo traženje već traje predugo i nanosi nam prevelike štete, (Moramo stvoriti garancije, da će postojati jedna jaka cijonistička organizacija, da u svoje ruke uzme zastavu, ako bi ona pala iz ruku jedne slabe Jewish Agency. Jer sam l se bojao, da sve to znači ogromnu opasnost za cijonistićku organizaciju, ja nijesam mogao pitati za Vaše ovlaštenje, ja sam morao glasovati protiv Weizmanna, pa makar me Vi kamenovali. Mislim, da sam bio dužan, upoznati Vas sa mojim gledištem upravo zato, jer to možda nije Vaše gledište, a bio sam Vašim delegatom na kongresu. Sada treba da Vas još izvijestim o svome radu na samome kongresu. Kao član organizacijone komisije živo sam radio, da se uvede jedinstveni šekel. Smatrao sam važnim, da se borim protiv povišenja šekela, ma da je velika struja bila za to povišenje. Energično sam se, nažalost, uzaludno borio za provedenje teritorijalnih saveza, jer to smatram ravnom konzekvencijom jedinstvenog šekela. Pokušao sam još u zadnji čas, u plenumu kongresa, da spasim ovu stvar, ali mi je nepravilno oduzeta mogućnost. U brošuri, koju je izdala njem. cijonistička organizacija, gdje su izneseni svi organizatomi prijedlozi pojedinih federacija, nalaze se i prijedlozi našega zemaljskoga saveza, za koje sam se živo zauzimao. Naša se komisija bavila londonskim budžetom, pa sam pripomogao*, da se Egzekutivi odobri budžet od 40.000 funti. Htio sam da Egzekutiva i Keren Hajesod sve priloge dobiju netto nettissimo, a da se troškovi übiranja šekalima, financiranje federacija i troškovi übiranja za Keren Hajesod namaknu na taj način, da se od svakoga šekelista uzme za troškove jedan doplatak od 25%, a za troškove Keren Hajesođa da se uzme doplatak od }O/o. S tim sam nažalost propao. Organizacijom! komisija nije uopće htjela dozvoliti nikakovih troškova za übiranje šekalima. To u praksi znači. da bi rad za šekel bio skoro nemoguć, jer kad nema federacljskih šekela, tko bi snosio trošak 9 Moj sumišljenik Ravicki spasio je stvar u plenumu kongresa u toliko, đa je prodro sa prijedlogom, da Egzekutiva dozvoljava federacijama odbitak od 10% u ime troškova oko šekel-akciie. JJ podkomisiii za regulisanje odnosa izmedju naših glavnih londova živo sam radio, da se stvore valjani zaključci. Uopće sam se borio za što veću ekonomiju u gazdinstvu naše organizacije. Rad u komisijama bio je vanredno težak, jer M i tamo ljevičari i desničari sjedili kao ortodoksni frakcijonaši, koji su otvoreno izjavljivali, da jedni s drugima ne će da sjede zajedno u komisijama, ako ih se na to upravo ne sili. Protiv ovog frakdjonarstva borio sam se zajedno sa ostalom radikalnom opozicijom. Spomenut ću još Knimski projekt, jer se ovdje o tome kani govoriti. Kada kongres o tome nije donio zaključak, nemamo iii mi da se s time bavimo. U-z izvjesne predpostavke, ta stvar može biti vrlo dobra, samo ne smije da se provodi kao konkurencija prema izgradnji Erec Jisraela. U- vezi sa XIV. cijomističkim svjetskim kongresom jest i Svjetski sefardski kongres, jedna stvar, koja naS zanima ne samo kao cijoniste, nego i zato, što Sefardi čine dobru trećinu naših Jevreja. Mi možemo samo sa najvećim oduševljenjem da pozdravimo tu organizaciju i moramo joj iz sveg srca zaželiti najbolji uspjeh! Taj će pokret probuditi i aktivirati sve, dakle i naše Sefarde, on će dakle jačati naše Jevrejstvo i naš eijonizam. U Beču nije osnovana posebna sefardska federacija u krilu svjetske cijonističike organizacije, nego je osnovana jedna svesvjetska sefardska organizacija sa Ciljevima, od kojih je jedan, podupiranje cijonizma. To dakle nije separatizam, nego najćišći unitarizam. Samo se ne smije ta stvar u Beogradu ili Sarajevu prikazivati drugačije nego se prikazivala u Beču. Od naših domaćih problema prvi je na redu Sarajevski spor, koji se sada dovodi u vezu sa Svjetskom sefardskom organizacijom. Imamo dva Sarajevska spora. Onaj, izmedju dva sarajevska tabora manje ili više lokalne je naravi, moramo

gledati da ga riješimo, jer nam smetan radu. Drugi spor, onaj izmedju vodstva sarajevske M. O. i našega Saveza cijonista, sasvim je druge naravi. Taj spor moramo ovdje riješiti j tu moramo da kažemo jasnu riječ. Primarna je dužnost vodstva svake M. 0., da übere i obračuna šekalime i doprinose za Savez. O te, u našim pravilima jasno izražene dužnosti ne smije nijedna M. O. da se ogriješi ni pod kojim prilikama, doklegod hoće da ostane u Savezu. Ako članovi Saveza nijesu zadovoljni sa ivodstvom, neka dodju ovamo na, Savezno Vijeće, tu je mjesto, da se traži račun i da se ruši vodstvo. Sasvim je neprihvatljiv i neprovediv zahtjev, da se bilo kojemu cijonisti, poštenomu čovjeku, zabrani sabiranje za naše fondove. Obrnuto, tražimo, da, se što više ljudi! natječe u tome radu! Rad povjereništva Keren Kajemeta naoko je vrlo povoljan. Tačnija analiza pokazuje, da ipak imade previše akcija i mjesta, koja nijesu izvršila svoju dužnost. To vrijedi naročito za mnoga veća mjesta. Kad se od Vas proštam kao upravitelj Keren Kajemeta, dužnost mi* je izreći srdačnu hvalu svima onima, koji su kao povjerenici doprinijeli ovome uspjehu, pa ih molim, đa inficiraju svoju okolinu, da dobiju što više pomagača. Šekel je podbacio. Eali nam naročito Sarajevo. To je i glavni razlog, zašto ovdje nije veći broj delegata. Pripravili smo jednu promjenu: Dosadanji tajnik organizacije dr. Singer bit će (Kisele isključivo ta'nik Keren Kajemeta, te će biti kroz 6 mjeseci u godini na putu. Time će biti ostvarena davna želja i potreba, da, se uspostavi jači lični kontakt izmedju centrale i pojedinih mjesta. Mi se otuda nadamo dobrim uspjesima. Posve smo nezadovoljni sa radom Keren Hajesoda u nas. Sto je učinjeno u zadnjoj godini, zasluga je isključivo dvojice ljudi; izaslanika centrale profesora Pazi Goldinanna i gospodina Laže Abramovića, predstojnika beogradskog okruga Keren Hajesođa. Savezno Vijeće mora da pozdravi časnu iznimku medju nama, jedinoga našega čovjeka, koji je radio za Keren Hajesod u minuloj godini, gospodina Lazu Abramovića i mora mu izreći svoju duboku hvalu. Mi se nadamo, đa će naći sljedbenika. Moram Vas zapitati: tko je od Vas već sakupljao za Keren Hajesod i zašto nije sakupljao? Dati iz vlastitoga mnogo je lakše nego sakupljati. Neka nitko taj rad ne shvati olako, neka se ne primaju malene svotice, jer bi to samo bila konkurencija drugim ustanovama, nego neka se traže žrtve. Omladinski pokret je naša velika nada. Moram kazati, da je Radni Odbor pokazao razumijevanja za potrebe omladine. Možda ćemo dobiti jednu generaciju, koja ne će tako brzo ostariti. Barem u redovima omladine ne bi smjelo da bude veterana! Tmade mnogo tužbi na naš organ »Židov«. Žalosno je samo, ako te tužbe dolaze iz krugova, koji taj list uopće ne čitaju, pa im to samo služi izgovorom, da ga ne drže. Moramo nastojati, da naš fist nadje što veće rasprostranjenje, jer je to jedino od najvažnijih sredstava, koje uspostavljaju kontakt izmedju sviju dijelova naše organizacije. Inače mi imamo za naše prilike možda i prebujnu štampu. S velikom pohvalom treba spomenuti omladinske listove »Gideon« i »Haaviv«, koji zavredjuju svaku potporu. Moram upozoriti, da je u krilu Keren Kajemeta osnovan odio za osiguranje, u vezi za društvom «Phdnix«. Na toj sam stvari i lično dugo radio. Keren Kajemet može odavde imati velikih koristi. Bit će naročita zadaća toga odjela , da propagira legate u korist Keren Kajemeta, našlo* se već posvema zaboravilo, ma da je propaganda započela već odavno prije rata. Sa boloiru u duši moram registrirati sramotnu činjenicu, da nam nije uspjelo ni u ovo? godini đa dovršimo financiranje naše halučke farme, ma da već tri puta ove godine pokušali zaključnu akciju. Prva zadaća novoga odbora mora biti, da ovu stvar likvidira. Još jedna stvar; U nekim gradovima imade po više jevreiskih općina, jevrejskih hevra i jevrejskih groblja. Nije istina, da Aškenaz i Sefarad, neolog i ortodoks ne mogu da leže na groblju jedan pored drugoga. Tvrdim, da oni mogu mimo i da žive jedan pored drugoga. Razumijem, ako se takove općine, hevre Mi groblja, gdje već postoje, ne mogu tako brzo fuaijomra?!. Ali gdje n tom pogledu postoji jedinstvo i gdje to jedinstvo

čak odgovara državrtom zakonu i gdje nema netrpeljivosti, koja bi mogla- poslužiti izlikom za cijepanje tih jedinstvenih institucija, tamo neka se barem ne ide za cijepanjem. Smatram, da je dužnost cijonista, da rade na jedinstvu, a ne na cijepanju Jevrejstva! Na koncu Vas molim, da uzmete do znanja moju .nepromjenljivu odluku, da ne udjem ponovno u odbor. Tražim dopust od godinu dana, to sam zaslužio nakon toliko godina. Svatko mora znati, kada mu je otići. Bež svakoga setimentaliteta mora organizacija dati dopust svima, koji su ostarili ili umorni. Vjerujem, da ću se moći odmoren povratiti na svoju dužnost! (Pljesak i odobravanje). Predsjednik: Govor gosp. Sterna trajao je skoro potpuna dva sata. Taj je govor bio potreban i izazvan njegovim držanjem na kongresu Bilo bi krasno, kad bi mogli svakoga govornika slušati po dva sata, ali vjerujem, da zato nema dosta vremena. Neka se svatko ograniči na to, da kaže samo ono, zašto je pozvan i što je nužna Sada Vas molim, da saslušate dopis sarajevske mjesne .organizacije. Bilježnik dr. Levi čita; P. n. Radnom Odboru Saveza Cijonista Jugoslavije u Zagrebu. Čast nam je izvijestiti Vas, da. se nismo mogli odlučiti, da uzmemo učešća po delegatima na ovogodišnjem Saveznom Vijeću. Za ovu našu odluku bili su mjerodavni ovi razlozi: K Radni Odbor je tokom svoga, djelovanja, u odnosu prema sarajevskoj Mjesnoj Gijonističkoj Organizaciji, prekršio osnovno načelo svake cijonističke federacije, jedinstvenost Organizacije i disciplinu. Dok u svakom mjestu može isključivo postojati samo jedna nadležna instanca Za sve cijonističke poslove organizacijone i administrativne prirode, u Sarajevu se, direktnom i moralnom potporom Saveza, instalirala i jedna konkurirajuća ustanova, preko koje su se isb> tako provodile zvanične cijonističke akcije. To je ■Jevrejski klub«, kome i ime kazuje, da jc čisto privatno udruženje. Time se je i sa strane samoga Saveza krnjio autoritet inače isključiva legitimne Mjesne Cijonističke Organizacije I oteščavalo njeno djelovanje, a komuniciranjem sa više ustanova stvarao kaos u jedinstvenom organizacijskom radu. To se je pokazalo kod provodjenja šekelske akcije, kojom su prilikom našt prodavaoci šekela naišli na vwć plasirane šekele od Strane druge u stanove, šfo je dovelo do obustavljanja sa sakupljanjem doprinosa za S. C. J. 2. Kod predlaganja delegata za 14. Cijonistički Kongres svijesno je izostao sporazum sa sarajevskimišekalistirna, ma da se je tražio sa onima z mnogo manjih mjesta. To je već drugi put, da se Sefardi Sarajeva, inače vrlo jakog centra, preferiraju, Zagreb imao je dva delegata. 3. Mjesna Cijonistička Organizacija je iskrena učinila sve, da se u Sarajevu dodje do neutralnog povjereništva za Keren Kajemet. U tome je i uspjela. Sva sefardska udruženja prihvatila Su predloženi neutralni knratorij, njih !5 na broju. Samo je ovdašnji »Jevrejski klub« saopštio, da inu ne može pristupiti, pošto ima »direktni angažman« sa Zagrebom. Direktorij Keren Kaiemeta u Zagrebu nije demantovao postajanje tog direktnog angažmana, niti je Išta preduzeo protiv separatnog rada toga društva za Narodni Fond, čijim se stavom onemogućila saglasna suradnja svih jevrejskih udruženja u korist K. K. Zvaničui organ Saveza Cijonista »Židov«, koji je .inače, ma da se izdržava potporom svih cijonista, svojim pisanjem o tako zvanom sarajevskom sporu uvijek pristrano prikazivao stvari na našu, štetu. Hijeni ovim povodom osudio nelojalno držanje prema sporazumnom radu bar u oblasti Keren Kajemeta. Kad razmišljamo o cjelom ovom držanju Radnog Odbora i zvaničnog cijonističkog orgapa pre* ma nama, dolazimo do uvjerenja, da se je na naš rad kroz cijelo vrijeme gledalo s podozrenjem i izvjesnim neraspoloženjem. Nismo nikako mogli konstatovati dobru volju, da se razumije duh našega rada i idejno stajalište naše gmpe. Imamo razloga vjerovati da bi pri raspravljanju o ovoj stvari na Saveznom Vijeću, naše prisustvo izazvdlo izvjesnu napetost, koja bi-u mnogom nte oteščala donošenje zdravog riješenja. Stoga mi pPepuštafno Savezrmdr Vijeću, da bćz naš, koji

BROJ 45.-47.

»ŽIDOV.

9