Жидов

Jevrejska politika u galutu

Dr.

NIKOLA TOLNAUER,

OSIJEK

Do osnutka Cijonističke Organizacije nije bilo u posljednjim stoljećima konstruktivne jevrejske politike u galutu. Tu i tamo poduzimale su manje i veće skupine Jevretja kakovu političku akciju za ostvarenje lokalnih jevrejskih interesa. Katkada je takova akcija zahvatila i cijelu koju državu, ali jedinstvenoga političkoga cilja za čitavu ijevrejsku zajednicu nije bilo. Cijonizam kao aiirmacija narodnoga bivstva jevrejskoga naroda već po svome biću traži političku djelatnost u galutu, pa govoreći o jevrejskoj politici u galutu mislimo na konstruktivnu politiku, dok negativno politiziranje anticijonista, kcje nema pozitivnih ciljeva, ne smatramo ijevrejskom političkom djelatnošću. Formulaciju jevrejskih političkih ciljeva donijela je godina revolucija 1918., kada je ured Cijonističke Organizacije u Kopenhagenu donio poznate zahtjeve; 1. za narodnom domajom za jevrejski nar.od u Erec Jisraelu, 2. za pravnom i stvarnom ravnopravnosti u zemljama galuta i 3. za narodnom autonomijom na području političkoga, kulturnoga i socijalnoga života za Jevreje u gustim naseljima i u državama, gdje Jevreji takvu autonomiju traže. Ovaj »k.opcnhaški manifest« ostao je do danas aktudam, samo što smo došli do spoznaje, da borba za/ autonomiju u rijetkim naseljima ne može donijeti uspjeha, koji i?i bio u raizraijerju s utrošenom energijom. Pitanje autonomije je Ijedno delikatno političko pitanje, koje je u vezi s općenitom političkom situacijom države, pa če zahtjev za autonomijom biti u raznim državama različan prema političkoj situaciji i prema stanju židovske mase. U jednoj državi imaće Jevreji više sloboštine bez autonomije, nego u drugim državama s recipiranom. autonomijom. Slobodarske tradicije države daće pravac i državnoj i jevrejskoj politici. U zemljama rijetkoga naselja, medju koje spada i Jugoslavija/, jevrejska politika manifestira se unutar zajednice u zvanićndm jevrejjskim korporacijama općinama i izvan zajednice u učešću Jevraja u državnoj politici. Jevrejska politika u općinama mora se temeljiti na »kjopenhaškom manifestu«. Naša je dužnost, da jedinstvo jevrejskoga naroda dokumentiramo činjenicom, da cijeli narod, bez razlike stranaka/ :li frakcija gradi Erec Jisrael. Jevrejski narod u zemljama, galuta zvanično reprezentiraju opčine, doduše bogoštovne, ali nazivi ne daju sadržaj zajednici, i mi ne ćemo trošiti snage mije•njajem tradicionalnih naziva/. Te općine moraju, ma i sitnim doprinosima, prema ekonomskoj snazi sudjelovati u obnovi Erec Jisraela. Većina jevrejskih općina/ stvarno provodi prvi zahtjev »kopenhaškog manifesta« prinosima za Keren Hajesod i Keren Kayemeth. U Jugoslaviji još imadc općin/a, koje ne sudjeluju kod izzgradnje Erec Jisraela, a možda i krivnjom, naših istomišljenika, članova općinskih odbora, koji nijesu dostatnom energijom tražili, da se u općinski budžet uvrste i stavke doprinosa za jevrejske fondove Prije rata sve su evropske države, možemo reći sve civilizovane države svijeta osim Rusije i Rumunijc Jevrejima priznavale gra/djansku ravnopravnost, barem na papinu Kako je ta ravnopravnost stvarno izgledala pokazao je na prvom cijonističkom kongresu neumrli naš majstor Maks N o rd a u u svom poznatom govoru o stanju jevrejstva u svijetu. Iza velikoga rata i pobjede sila, koje su se borile za slobodu i jednaku važnost naroda, doživjeli smo, da se našla država i to pobdjedjena, koja je zakonski sankcijonirala inferijomost jevrejske, kažimo vjerske manjine. Savjest civ!Lizovanih naroda, kako viole nazivati Savez Naroda, nije baš veoma tankoćutna i čovjeDanska, kad nije nasmogla energije, da Madžarima, zabrani izrugivanje čovječanstva, održanje numerus claususa. Madžari imadu iskreni i otvoreni, bombaški numerus clausus, a Poljaci, Nijemci i Austrijanci skriveni, diplomatski u čvrstoj i izgradjenoj vezi s ekonomskim antisemitizmom. Jevrejska ravnopravnost je dakle još uvijek jedna težnja u vijeku, u kojem je nastao Savez Naroda. * I u nas nažalost nema pune jednakopravnosti. Kod traženja razlićnih ličnih i ekonomskih koncesija, natječaja za nabavke i naplatna mjesta, državljanstva i t. d. svakako je bolje i sigurnije, ako se jevrejstvo ne če spomenuti. Kod nabavka i obrtnih koncesija dobro izabrana maska, ma uz neznatnu odštetu ppsudiocu, čini izvrsne usluge. Moramo i to reći, da je i Beograd, taj grad dične slobodarske tradicije mnogo poprimio od braće iza Sutle. Klerikalizam se inače nije znao ugnijezditi kod potomaka neustrašivih i ustrajnih ustaša protiv reakcije i ropstva, ali otrovna biljka germansko-slovenačkog antisemitizma uhvatila je, iako plitko, korijenje i u predratnoj Srbiji. Eto, nedavno donijela je ugledna beogradska »Politika« u rubrici »Medju nama« noticu, u kojjoj crta osnutak jedne banke u Beogradu. Osnivači, koji su tražili koncesiju za osnutak bik' su sami pravoslavni Južni SLoveni, a na prvom zboru akdjonara biše izabrani osim jednoga sami dobn Jevreji. »Politika, pita, koju su ulogu u tom poslu igrali oni osnivači. I opravdano pita, jer je sramota, da si jednakopravni gradljani moraju posuditi masku, kad traže nešto, na Sto im zakon pravo daje. Još nije smo zaboravili zatvaranje jevrejskih škola, i poznate izjave g. Ministra Prosvjete u Sarajevu o »paprici«. I tako, kad se sakupe naoko malene stvari izilazi. da svijesni Jevreji imadu da nastave borbu za ravnopravnošću i u našoj državi. Jevrejske općine moraju postati pravi reprezentanti jevrojstva, a skup tih općina, u nas Savez Jevrejskih Verodspovje-

đbih opština, reprezentant jevrejskoga naroda u našoj kraljevim. Svijesni jevreji, koji su se borili za osnutak toga saveza, ne smiju propustiti l ni ijednu zgodu, da učvrste i podupru Savez, ali mi tražimo od toga Saveza da bez obzira na zapreke i smetnje koje mu se čine s izvjesnih strana ljubomorno čuva svoj značaj kao isključivi i jedini predstavnik jevrejstva u našoj državi. Ne smije se dogoditi, da se o odnosima, bilo vjerskim, bilo kulturnim, medju Jevrejima prave zakoni i izdaju naredbe bez Saveza. Jevreji ne vole hijerarhiju i paze svoju .općinsku autonomiju, koja se u istoriji pokazala kao dobar otpor proti utjecajima izvana i kao čvrsta osnovka za izgradnju općine, ali tai autonomija mora se ograničiti na lokalne poslove. Kad počinju poslovi, koji diraju jevrejsku opću zajednicu, onda prestaje općinska autonomija. To moraju naši predstavnici u općinama uvijek imati na umu. U zemljama gustoga naselja pplrebna je za Jevrcje politička, kulturna i socijalna autonomija/. U Poljskoj, Letskoj i Litavskoj donekle je oživotvorena autonomija, koja ni izdaleka ne odgovara zahtjevima, što su ih izgradili ideolozi jevrejske autonomije u galutu. U našoj diržavi, gdje Jevreji čine tek pol posto stanovništva, ne može se ostvariti potpuna autonomija već iz tehničkih i finansijskih razloga/. Naša je težnja da izgradnjom naših općina u jevrejske narodne opčine stvorimo stanice, u kojima če se izgraditi jevrejske kulturne i socijalne institucije. Dok naše općine u socijalnom pogledu nijesu zaostale za) ostalim jevreskim /općinama Srednje Evrope, to ome nijesu dale, osim vrijednih iznimaka, na kulturnomi polju gotovo ništa. - Dječji vrtovi, gombaonc, društveni domovi za gajenje jevrejske kulture, sve to u znaku hebraizacije to su sve zadaće, koje bi s vremenom morale preći u općinski budžet. Jest, u općinski budžet, jer se tu radi o trajnim institucijama, koje se moraju izgraditi trajnim, ma i prisilnim doprinosima. Pitanje, da li imadu Jevreji sudjelovati u državnoj politici, za nas je riješeno, itu ne može biti nikakovih sumnja. U prvome redu treba/ da budu izborni/ redovi za zakonodavna ili samoupraavna tijela takovi, da omogućuju izbor predstavnika manjina/. Toi je zahtjev za našom političkom, egzistencijom, koji uvijek 1 na svakom mjestu moramo postaviti. Kad postoji ma i približna tehnička mogućnost da istaknemo sv.oju listinu treba, da je istaknemo. Ako nema takove mogućnosti neka bude prepušteno sviijesnom Jevrejinu da se opredijeli za koju god političku stranku hoće, ali neka ne sramoti svoje ime i svoje dostojanstvo glasujući za koju političku slranikju, koja je bila ili jest u protuslovlju s Jevrejima ili s jevrejstvom. Smatramo, da nema Jevreja/, koji ne bi htio imati učešća na razvoju države i zemlje, koju ljubi i poštiva, ali će možda biti dobro, ako Jevreji ne će nastojati, da postanu monopol izvjesne stranke, pa bilo koje. Ako se Jevreji spontano odluče za koju stranku, onda se to ne če moći zapriječiti, niti če to biti potrebno zapriječiti, ali treba odbiti svaki pokušaj, koji Me za tim, da Jevreji postanu glasačka stoka koje stranke. I prejako isticanje Jevreja kao partizana je jedna nepoželjna pojava. Još nam je svježa u pameti izjava Lloyd Georgea, staroga lava liberalizma, prigodom istupa sir Alfreda Monda iz liberalne stranke. Ta je izjava učinjena u zeml/ji-matid parlamentarizma, a kako hi se takovo pitanje ili slični dogadjaj tretirao u našim prilikama? JevrejskJ predstavnici u zakonodavnim i samoupravnim tijelima moraju nasmoći p,otrcbni politički takt, kako če najbolje unaprediti interese jevrejske zajednice, a da kod toga ne će zaboraviti interese naroda i zemlje, u kojoj žive i u bor oj su sahranjene kosti naših predja. U nas to ne će biti teško, jer medju nama ima još tradicije liberalne predratne Srbije, napredne hrvatske inteligencije i slavenske snošljivosti južnoslovenskoga seljaka. MANIFEST RUMUNJSKE VLADE O MANJINAMA. Bukarešt, 14. aprila (JTA). Vlada generala Avarescu-a objatvila je svoj program. U tom se programu govori o gospodarskoj konsolidaciji pribavljanjem inostranog kapitala. Prosvjetna politika prema manjinama treba da bude politika kulturnoga bratstval Obzirom na problem manjina kaže programatski manifest, da vlada stop na gledištu dalekosežne politike sporazumijevanja i pravde prema manjinama, jer škola prošlih muka rumunjskoga naroda ne smije da bude poticaj za politiku neplodne osvete, nego naprotiv mora da bude policajem za toleranciju i duhovnu predusrelljivosl. Opravdani zahtjevi manjina ne predstavljaju za vladine mjere nikakovu zapreku. Mi ćemo ih ispitati i uvažavati sa simpatijama u uvjerenju, da razvitak i duhovno zadovoljstvo tih narodnih skupina ne znače slabljenje države, nego su naprotiv bitna pretpostavka za .opću dobrobit i procvat zemlje. Komisija za pomaganje Industrije u Palestini Prema zaključku Vaad-Leumia konstituirama je naročita komisija, kojoj je zadaća, da pomaže razvitak industrije u Palestini. Ova komisija imade sjedište u Tel Avivu, pa će fungirati kao predstavnik za sva pitanja industrije prema vladi i ostalim institucijama.

Iz štampe

Službeni organi Cijonističke Egzekutive u Londonu »Haj. 1 a m« i>TbeNew JudaeaK izdali su povodom početka I Jr . akcije naročite veoma bogate brc;eve. Na uvodnom nalazi se manifest Egzekutive o Ijar-akciji. Osim toga sad.’, žaiju ovi brojevi reprezentativne članke Nahuma Najdiča, A. S. Rabinowitza, rabi Benjamina, prof. Chajejj Adolfa Bohma, Maksal Broda, Hugo Bergmanna, prof. Bro. detzkoga, Arnolda Zweiga i drugih. ♦ »Haarec« hebrejski dnevnik u Tel Avivu, donosi a svom broju od konca manta članak svojega suradnika Sch. Schwarza o za l jmu palestinskoj vladi, U tom se članku kaže ukratko salbrano ovo: Sad se priprema plan o upotrebi novca iz zajma palestinskoj Vladi. Vodstvo naše politike ne smije da zanemari tu stvar. Rasprave bi se morale u glavnome voditi u Jerus.olinm. Jamačno će se dr, Weizmann, koji upravo boravi u Palestini, baviti i tom stvari. Valja istaći naše gledište o radovimai, koje treba provesti, i uznastojati, da su u radovima vlade, koji će se obaviti novcem iz zajma, zaposli što više židovskih radnika i namještenika Židovi ne traže nikakovc prednosti pred drugima, nego zastupaju u tome pravednu tendenciju, da se respektiraju njihovi interesi, koji se počesto oštećuju i sužavaju. A vlada bi trebala da konstituira jednu komisiju za pitanja zajma. U svakom slučaju moraju Židovi izreći svoje mišljenje, Jewish Agency mora da se čuje, a njeni zastupnici moraju čitavu ovu stvar brižno tretirali. * Posl,ednja dva st gla nam broja tjednika američkih cionista na engleskom jeziku »The New Palestine« donose dva članka iiz pera Vladimira Jaboty naškoga o programu revizijonizma. U prvom dijelu članka govori se o pitanju podjele državnih zemljišta, odnosu prema Arapima i ekonomskom pitanju, a u 'nastavku obradjeno je pitanje židovske legije i Jewish Agency. Jabotynslkii iznosi tu uz male varijacije svoje poznate teze' pobijajući i knitikujuč smjer današnje cijonističke politike. Na uvodnom mjestu iznosi redakeja »The New Palestine« svoje stajalište prema rtaziranju Jabotynskoga, pa nastoji da pokaže neispravnost argumenata Jabotynskoga, za kojegia kaže da je »sposoban (able) i ustrajan muž s mnogo temperamenta, angažran u nastojanju, da n području političkoga mišljenja iznese seriju prijedloga d kojih su neki dobri, a neki neprihvatljivi, dl- svi u stvari (a ne u principu) tek varijacija naziranja, koje i 'nače vlada u nekim partijama i grupama.« Pretposljednji broj istoga lista donosi veoma informativan članak dr. VVoifganga von Weisla o palestinskom pučanstvu i promjenama .njegovoga brojčanoga stanju. Člantak nosi ime »Seventeen per- cent« sedamnaest .procenata. (Tolik!, je postotak židovskoga pučanstva u Palestini prema sveukupnom broju palestinskoga stanovništva.) Clan.-k je bogat podacima t može dal služi kao odličan prilog upoznavanju statistike palest. pučanstva, a naročito a .'seljenja. Prema podacima u Itom članku iznosio je krajem februara 1926. broj židovskoga pučanstva u Palestini 150.008 duša, a broj sveukupnoga pučanstva u Zemlji bio je u to vr.jenie 865.000. »Ako veli dr. VVeisel Zidovi nastave uvećavati svoj broj u Palestini u onoj mjeri, kako ie to bilo u p s’jednje dvije godite . . . moći će prema jednostavnoj kalkulaciji, teorefički (ili bolje redi aritmetički) postići apsolutnu većinu za jedanaest ali dvanaest godina . . .« Internacionalni arheološki kongres u Jerusolimu. Dne 2. aprila otvoren je u Jerusolimu internaconalni kongres arheologa, koji će nakon kratkoga prekida održati svoj-’ drugo zasjedanje u Bajrutu. Pored glasovitih arheologa iz Evrope i Amerike, učestvuju na kongresu arheolozi iz arapskih zemalja, medju kojima je na pr. čuveni egipatski arheolog Ahmed ZakS Paša. Internacionalni gosti posjet it su priie otvorenja' kongresa sva mjesta u Palestini, koja su čuvena po arheološkim ndakima i mjesta ,u kojima se sada obavljaju arheološka iskapanja. Izvoz i uvoz Palestine u godini 1925. Sveukupni import Palestine u godini 1925. predstavljao je vrijednost 7,603.923 egipatske funte, autoi je'godim izvoz iz Palestine iznosio 1,588.157 egipatskih funti. Uvoz u Palestinu predstavljao je u prošlim godinama ove sume: 1922.; 5.928.831 funtu. 1923.; 5,124 funti, a godine 1924 ; 5.589.679 funti. Izvoz je iznosio: 1922.; 1,586.503 funte, 1923 1,834.118 funte, a 1924.: 2.120.931 funtu. Industriialna poduzeća u Palestini. Odio za trgovinu i industriju kod palestinske Cionističke Egzekutive nastavlja svoju djelatnost oko pomagan a novih industrijalnih poduzeća. Prema posljednrm izvještajima dobifa su zajmove iz fonda Keren Hajesodas ova poduzeća; jedan mlin u Afule, tvornica kartonaža, jedna malena tekstilna tvornica, tvornica čilima, malena tvornica sapuna i krznarija u Tel Avivu, tvornica voćnih konzervi u Moći, ciglana u Hajfi. tvornica dvpoeka « jedna tiskara u Jerusolimu.

8

»ŽIDOV <

BROJ 16.

SPECTRUM d. d. Tng, Koplja, Dnbsby I Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA VII. Kukovićeva ni. 23. Banatska ul. 2. Desatičina ni. 39. Medvedova u.. 38.

Zrcalno staklo - Portalno staklo - Masinsko staklo 5-6 mm - Ogledala u svim veličinama i oblicima - BmŠene plOČe - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fina ogledala.