Жидов

„ciß u sretnu budućnost svoju i ,-cele jevu-jske oacjje, S-veu...pcej pak omladini jevrejskoj, -naoružanoj spremom i zna)lIB pr, ožetoj nepokolebljivim uhedjenjem i žarkim rodoljubna,, ostaje u amanet, da nastavi rad starijih generaicija, i , njihova čarobna naziranja pretvori u istinite i svetle događaje, o kojima će sva buduća pokoljenja čitati ti novoj Bibliji levrejskoga Genija. U Beogradu, 15. jula 1926. Dr. jSolomon J Alka 1 aj.

SOLEL BONE.

Na .1 jula održala se druga godišnja skupština Solel Bojici Skupštini predložena i odobrena bilanca iskazuje dobitak od 3086 egipatskih funti nakon otpisa od 5082 egip. funte. Skupština je zaključila, da se u smislu statuta 10 posto od čistoga dobitka doznači Hevrat haovdim, daljnjih 10 posto da se imade upotrijebiti za .olakšanje besposlice, a ostatak da se imade prenijeti na rezervni fond. (Zako).

Cijonistički pokret u Južnoj Srbiji

, O SEF BEHAR,

SKOPLJE:

Vijest o cijonistićkom pokretu došla je do nas, u Južnu irbiju, dosta kasno. Sve d« godine 1908. (Huriet) bio je kod as nemoguć svaki nacionalni rad. Tek od ove godine počinju la se osnivaju, u nekim većim mjestima, omladinska udruže(ja s isključivo humanitarnom svrhom. Ta su društva radila dobrano intenziteta. Tješnja veza sa Solunom, velikim žilovskim centrom, mnogo je doprinijela, da su se ta društva lostepeno razvila i u nacionalnom smjeru. Solunske, španjolske ovinc, koje su jedine čitali ovdašnji Jevreji, donosile su viesti o cijonizmu, poi nekad mogao se da čuje i koji cijonistdki govor u lokalu jednoga društva, ali suvisle i življe cdjoističke djelatnosti nije bilo. Tek nakon svjetskoga rata izmijenilo, se ovo Stanje ncako. U ratu mnogi su imali prilike da proputuju razne zemei da đodju uj dodir $ cijonistima, i uopće Jevrejima. Vravli se kući, pričali su o prilikama u raznim zemljama i o jcaističkom p>okretu, koji toliko živo, zaokuplja Jevrcje u mogim stranim zemljama. Vijest o Balfourovoj deklaraiji i San Jlemu, notirana mnogo i u nejevrefskoj štami, ovjerovila je ove priče o cijonizmu i potaknula oduševljenje i djonističku stvar. U nas se vjerovalp, da smo i mi Jevreji ao i ostaK narodi dobili svoju neovisnu državu. Bilo je naor.aln.og radovanja i stalno se govorilo, kako će skoro biti abran predsjednik židovske republike, sastavljena vlada i ično. 0 ozbiljnom shvafcanju problema cionističkoga pokreta ije bilo govora. Pored) toga što je bilo presudno kontakt braćom u ostalim krajevima Kraljevine nije bio tako reći kakav, jer se odavle nije znao da potraži taj kontakt, a ianle nije ništa pokušano, I tako se zbilo, te je mnogošta iz irnih dana lijepoga oduševljavanja palo u zab.orav, .a da se je bilo ništa preduzelo što bi moglo biti osnovka za raztak cijonističkoga pokreta kod nas, začudo dakako, jer se iš u to vrijeme reorganizovao na nov život Savez Cijondsta igoslavije i osnovao Savez Židovskih Omladinskih Udruženja; i smo u ovom našem kutu ostali netaknuti. Nešto poziva i rkulara dobivali su pojedinci, koji zapravo nijesu znali što > s njima učine. Ovakovo se stanje počelo popravljati tek u god. 1920., a nekim mjestima mnogo kasnije. Obično biva, da bolesnik, ji ne može da dodje do liječnika kuša da se liječi sam kako a. Početak popravka ne bi možda bio još dugo nadošao, se nijesu ovamo vratili svojim kućama ili se uselili ppjeii cijonistički omladinci, koji su dotle bili u raznim cijonički aktivnim krajevima. Ovi su mladi ljudi dali važnu iniativu. Onaj, koji poznaje nešto pobliže prilike u Južnoj Sri. znat će, koliko je ovdje težak rad oko organizovanfa Jenja. Teško je da skučeni broj malih ljudi namah učini cijoitima ljude, koji dotle o tome pokretu nijesu znali gotovo te, osim nekih nebuloznih priča. Tako se desilo; da su, Jer

je svakako trebalo stvoriti osnovku za suvislo aktiviranje, organizovana udruženja cijonistička po nazivu, ali slabo cionistička po članovima. Mogla se je u tim udruženjima okupiti samo omladina. Za nju je bio privlačiv zabavni momenat. Omladina je u tim društvima vidjala tak,o reći ustanovu za sastajanje i razonodu jevrejske omladine. Preslabo se radilo propagatorski. Nije bilo kurzeva i uopće sistematskoga odgojnog rada. Onaj mali broj cionističkih omladinaca radio je s mpogoi elana, varajući se dobrano u sudu o duhovnoj kvaliteti omladine s kojom su imali da rade; ali ti pojedinci imadu zasluge, ako je uspjela kakova cijonistička akcija (šekel, KKL i slično). Sama udruženja rijetko bi se kad angažovala za jednu cionističku akciju, jer nijesu bila nošena cijonistićkom sviješću. (Izuzetak čini samo Bitolj, gdje je odmah nakon rata u krugu omladine zavladao jači svijesni nacionalni život, čemu je naročito pridonio kontakt sa Solunom). Udruženja upravo i nijesu imala jedan jasan program i cilj, pa se kasnije zato i počelo u nekima tražiti da se treba da radi za lokalne humanitarne svrhe, budući da je od vajkađa bilo u jcvrejskim redovima smisla za takav rad. I tako je bilo mnogo opravdane bojazni, da će se i ovo nešto, stvoreno s mnogo muke, brzo da rastepe, pa da će cijonistički rad postati gotovo sasvim nemoguć. Ono nekoliko omladinaca, svijesnih cijonista, naročito iz Skopljaj i Bit ; olJa, bili su to jasno uvidjeli, pa su razmišljavajući o načinu kako da: se poprave prilike, i cijonistički rad dovede u sistematizovani i ustrajni tok, odlučili, da se stvori skupna organizacija svih cijondsta u Južnoj Srbiji. Pomišljalo se da se uz kolbora/ciju svih agilnih cijonista nadje metod za cijoniziranje u prvom redu omladine, a zatim i širih masa jevrejskih gradjana, U junu 1924. sazvana je u Skoplje naročita, konferencija, na kojoj su uzeli učešća, delegati društava iz Južne Srbije, koja su dolazila u obzir. Na ovoj je konferenciji stvorena osnovka za sistematski cijonistički rad. Osnovan je kao zajednička organizacija cijonista u našim krajevima »C e niralni ured ci j o n i stičkih društava u Južno) Srbiji«. Na ovom Saveznom Vijeću, koje se kratko vrijeme iza foga održalo (u Beogradu), priznao; je Savez Cijonista ovaj ured i obećao mu svaku pomoć. Djelovanje ovoga ureda pokazalo se vrlo korisnim i uspješnim. S mnogo oduševljenja započet je rad oko reorganizovanja društava. Kontakt izmedju Centralnoga ureda, koji je imao sjedište u Skoplfu i njemu podredjenih društava, a i kontakt s centralom! u Zagžebu, bio je stalan i živ i svi su znaci govorili, da je cdjonističkom radu u našim krajevima dan, eto, normalan tok, pa se s pravom držalo, da će najskorije, budućnost donijeti lijepe rezultate. Ali nije bilo sreće! Nakon kraćeg vremena, odjednom je nekoliko najagilnijih radenika Ureda moralo napustiti Skoplje, pa je sav teret pao

na jedn,og čovjeka, koji i uz najbolju volju i uz golemi trud i veliko poirtvovanje nije mogao da svlada sav posao. Tako je übrzo prestao da funkcioniše .ovaj Ured, ustanova, koja je obećavala mnogoi za cijonistički pokret u Južnoj Srbiji. Ali i ako taj Ured više ne postoji, duh, i elan, koji su ga stvorili, upiru se i dalje u radu za ideju, kojoj je Ured imao daj služi. U svakom mjestu stoje na čelu društava još uvijek oni isti ljudi, koji su u junu 1924. učestvovali u stvaran ; u Ureda, pa se natječu koji če davati više dokaza, da se drži svečanog obećanja datoga na konierenciji u Skoplju. Svaki radi kako zna ali radi, Pre svega nastoje da se izvrše obaveze prema Židovskom Narodnom Fondu. Eto, takovo je stanje. I ako znamo, da je bolje nego, što je bilo, ipak ne gubi ovdje nitko, iz vida, da je rad rasparčau na pojedince, koji su se, da uzgiedice napomenemo, već oe'oglasili kod građjana kao vječiti prosjaci. Što uspijevaju, koliko se može, u svom radu, valja svesti na njihov elan i na njihovu cijonističku svijest. Jasno je, da će, kad se jedpom ovi pojedinci umpre, pa uzmoradu napustiti rad, zavladati mrtvilo, ne bude Ii doskora novih zamjenika. Tako je akutno pitanje, što da se uradi za odgoju novoga kadera radenika, U Skoplju i Bitplju došlo se na ideju, da se stariji angažuju za rad. To je nastojanje dovelo do stvaranja mjesnih cijonističkih organizacija. Ovaj zasada ga još moramo tako nazvati pokušaj ■obećaje prema sadašnjoj situaciji prilično mnogo, jer i samo predobivanje građjana za cijonistički rad dobro djeluje za

86. rodjendan Luigi Luzzatti-a

IgOTor sa sijedim državnikom. Luigi Lnzzatti interesuje se za izgradnjo Palestine. i m, 19, jula (JTA). Čuveni talijanski učenjak Luigi LuzJ navnšio ije ovih dana 86. godinu svojega života. IzvjestiJ TA. koji ga je tim povodom posjetio, našao je sijedjoga posvema svježeg i s mnoga volje za rad. Luzzatti je 'oio izvjestitelja neka bi ga informisao ,o najnovijem Pretku u Palestini, jer je u posljednje vrijeme mnora zmišljao o Palestini i židovskoj narodnoj domaji. Iza toLuzzatti je skrenuo razgovor na Rumunjsku, pa je rekao da će se pod režimom generala Avarescua popraviti t4 aje Židtova. Kod te je zgode Luzzatti govorio s mnogo o rumunjskim Židovima uopće. Govorio je o nekim iz svojega života, naročito o svojoj borbi za sacipaciju Židova u Rumunjskoj. S mnogo je žaljenja spoda ,je duh intolerancije u posljednje vrijeme ušao u narode. 86 godina života Luigi Luzzattia .najmanje je 60 godina ’-ćeno talijanskom državnom aparatu. Već u 22. godini bio Profesor političke ekonomije na sveučilištu u Milanu, Osnouto vrijeme čitav niz pučkih banalka na zadružnoj ~V lc* 1 postao tako stvaraocem kooperativnoga pokreta u 1869. imenovan je državnim podsekretarom za trgo-1 mdustriju. Kad je dostignuo granicu pasivnog izbornog ~ Itabrao ga je njegov rodni grad u parlamenat. Dosko| u je vlada povjerila, da v.odi pregovore sa stranim dr!tl4 - U to se vrijeme upoznao s Bismarckom, Gladstoneom, I som i drugim državnicima. Njegova je parlamentarna i K** 0 tehnička djelatnost kulminirala u godinama 1874. L.' ov ori, koje je uto vrijeme održao u parlamentu ostat I u povijesti talijanskoga parlamentarizma. I 3 &e 1890, pa sve do god. 1920. bio je ministrom finanI ra znin» vladama. Njemu -treba zahvaliti, što je talijanski r. u *Prkos mnogim financijalnim krizama u zemlji ostao »U k!-°i asnov ‘ ci - Godine 1920. i 1921. bio je Luzzatti na [ arr msk« vlade. Proveo je zamašne relonne, koje su činile, P , i*nsko gospodarstvo moglo prebokti knze nakon ne ta, I ° prcobraženja i doprlo do neslućenog razvitka,.

LOUIS LIPSKY - 50 GODINA.

Ovih dana proslavit će g. Louis Lips k y, predsjednik cijonističke organizacije u Americi i član Egzekutive Svjetske Cijonističke Organizacije svoj 50, rodjendan. Lipsky je jedan od najstarijih pristaša i pobornik cijonističke ideje u Americi. Bio je kroz mnogo godina tajnik američke zemaljske organizacije, pa se imade osobit« njegovom neumornome radu da zahvali, štoi je zemaljski cijonistički savez u Americi postao tako snažnom i moćnom organizacijom. Već šest godina stoji Lipsky na čelu američkoga zemaljskoga saveza djonista, a prije tri godine postao je i članom Egzekutive. Lipsky je i jedan od najodlučnijih cionističkih publicista, pa je već dugo vremena glavni urednik službenog glasila američkih cionista »The New Palestine«.

IZLOŽBA HEBREJSKE ŠTAMPE U PRAGU.

Prag, 22. jula. (JTA) Proiesor Oskar Li eb en priredio je u Pragu izložbu od 50 knjiga, koje pokazuju razvitak hebrejskog tiska u Pragu od njegovog početka pa sve do 1750. godihe. Kako je poznato. Prag u tom pogledu stoji na prvom mjetsttu od svih gradova Srednje i Sjeverne Evrope. Ovdje su se štampa’e hebrejske knjige od 1512. godine do druge polovice 19. dlvjeka. Osobito je lijep jedan egzemplar velikoga molitvenika iz godine 1606., koji na naslovnoj strani nosi pralški gradski- grb. Prva židovska štamparija osnovana je u Pragu god. 1513. po židovskom Štamparu Oeršton ben Si orno Makoen-u. Naikon toga osnovane su još mnoge štamparije, koje su se u cjelom židovskom svijetu mnogo cijenile kao na pr. štamparija firme Katz (Koen Ceđek), Abrahama Haida: j Jakoba Baba. Posljednju štampariju utemeljio je u Pragu 1820. M. L and a u. Pol njegovoj smrti raspala se i time je, Prag izgubio značenje kao centar židovske štampe.

GOSTOVANJE HABIME U BERLINU.

Berlin, 21. jula. (JTA) Habima, koja kako smo jav'li sada gostuje u Parizu, doći e u jeseni, po svoj prilici već u mjesecu septembru na odulje gostovanje u Berlin. Sedmi svezak hebrejskoj« rječnika od Ben Jebude. »Doar Majom« javlja, da su predradnje za tisak sedmoga sveska »Thcsaurus Tothis Hebraitatis« od Elieser ben Jehtide tako napredovale, da će se za kratko vrijeme moči da štampa i ta feijiga golemoga djela.

Novi židovski profesori ne sveučilišta a Beču. Beč, 19. jula JTA). Na medicinskom fakultetu imenovan je redovitim profesorom poznati medicinski naučenjak, Židov, dlr. Moric Oppenhcim. Medju docentima medicinskoga fakulteta, koji su predloženi da budu imenovani izvanrednim profesorima, nalazi se pet mladih židovskih naučenjaka. Odjek apela za Lag-baomer-akciju kod učite), a u Lavovu i Krakovu. Je ruso lim* 19. jula. (P. C.) Apel, što su ga hebrejski učitelj! 1a Palestine upravilli na svoje kolege u inozemstvu, da se priključe Lag-baomer-aikciji za Keren Kajemet, našao je oduševljeni! ođzitv; u Lavovu i Krakovu. Pisci i učitelji .prirediti! su u korist fonda veliku manifesitaitivnu priredbu, za koju je i vladao veliki teteres. Sakupljeno je tom prilikom 215 funitri

ODBOR ZA HEBREJSKU UNIVERZU U JERUSOLIMU.

ZAGREB. ILICA 38. IL KAT moli sve sumišljenike, da nm za Biblioteku Hebrejske Univerze u Jerusolimu stave na raspolaganje slijedeća izdanja Matice Hrvatske: 1. Hrvatske nar.odne pjesme. Svezak I—IV. 2. šenoa; Antologija hrvatskog ili srpskog pjesništva. 3. Badalić: Antologija hrvatskog pjesništva. 4. Popović; Antologija srpske lirike. 5. Ilešić: Cvijeće slovenskog pjesništva, 6. Vodnik; Povijest hrvatske književnosti L nadalje: slijedeće knjige: »Židovska Smotra« {sva godišta). »Gide.on«, god. 1., broj 6, 7 Kraus Oton: Židovsko pitanje i cfjonizam. Rosenield Moriš: Pjesme iz geta (prev. dr. A. Licht). Dr. Ehrcnpreis Marko: Decenij cijonizma. H. Davičo; Sa Jalije (ćiril.), Hirschler Žiga: Album židovskih pjesama. Molimo sumišljenike da nam unapred jave, ko’e nam cd gore navedenih knjiga mogu staviti na raspolaganje. Odbor za Hebrejsku Univerzu u Jerusnb—, Zagreb, Hicu 38. L

B&CU 30-

»ŽIDOV«

3

Schicftt K Svi žele da kupe Schichtov sapun. Neki se dadu nagovorili da kupe druga sredstva za pranje. > i Većina ostaje vjerna Schichtovomc sapunu. Tko postupa razborito? Samo onaj, koji je oprezan! Zaista, perele li rublje ma i samo jedampui jeftinim i lošim sapunom, gubite više, nego što možete ušicdiii na cijeni sapuna u jednoj godini.